To će biti udarac za nemačko svinjarstvo koje izvozi veliki deo svojih proizvoda.
Još kad je u četvrtak (10. septembar) Južna Koreja zabranila uvoz svinjetine iz Nemačke, ovdašnji uzgajivači već su slutili zlo. Jer bilo je jasno da će se na sličan korak odlučiti i Kina. I nemačko Ministarstvo ekonomije je pokušalo da odvrati Kineze od takve mere, podsećajući da se zasad radi tek o jednoj jedinoj divljoj svinji koja je postala žrtva afričke svinjske kuge na tlu Nemačke, piše DW.
Lešina te divlje svinje je otkrivena u četvrtak u pokrajini Brandenburg i za sada nema potvrde da je proširila zarazu. Nemačka je prethodno godinama preduzimala mere na istoku zemlje kako bi sprečila da se kuga proširi iz Poljske. Tako su ciljano ubijane divlje svinje, a gradi se i posebna žičana ograda.
Ipak, u subotu je i kineska carina objavila da je zabranjen uvoz svinjetine iz Nemačke. Sve pošiljke svinjskog ili mesa divlje svinje koje se još nalaze u transportu moraju biti uništene ili vraćene u ishodišnu luku. Pošiljke koje su već stigle u Kinu moraju biti dodatno proverene pre nego što se pusti na tržište, piše u saopštenju.
Zapravo, to neće biti mnogo pošiljki jer nemački proizvođači veoma brzo nisu ni smeli da izvoze već nakon prvog slučaja se više nisu izdavali veterinarski sertifikati za svinjetinu bez kojih izvoz nije moguć.
U ponedeljak je i Japan zabranio uvoz nemačkog svinjskog mesa.
Najviše nemačke svinjetine - u Evropu
Daleko najviše nemačke svinjetine koja odlazi u izvoz, stiže u druge zemlje EU – oko 70 odsto. Ali u Kinu odlazi oko 17 odsto, u Južnu Koreju oko 4 odsto. Zapravo se u Kinu izvozi sve više nemačke svinjetine – upravo zbog svinjske kuge koja duže hara Kinom. Tamo je već uginulo ili je zbog straha od zaraze zaklano više od 100 miliona životinja tako da su Kinezi prisiljeni da uvoze velike količine svinetine.
Ipak, evropski potrošači ne bi trebalo da strahuju od svinjetine iz Nemačke: među članicama se eventualno ograničenje odnosi samo na određeni region u kojem postoji opasnost od bolesti, dok iz drugih delova države izvoz i dalje moguć. Uzgajivači se nadaju da će na tako nešto pristati i Kinezi.
Nemačka proizvodi više mesa nego što joj treba za domaću potrošnju: prošle godine je u ovoj zemlji zaklano oko 60 miliona svinja, goveda, ovaca, koza i konja. Ako se tome doda još i perad, ovdašnji uzgajivači proizvode oko osam miliona tona mesa.
Loši uslovi u mesnoj industriji
S druge strane, nemačka svinjetina se traži na svetskom tržištu: zemlja je na trećem mestu po izvozu svinjetine, odmah nakon Španije i SAD.
Upravo zbog svinjske kuge na domaćem tržištu, Kina se uspela na prvo mesto po uvozu nemačke svinjetine, pre toga je to bila Italija.
No uslovi u nemačkoj industriji su daleko od idealnih: još početkom leta je na naslovnice došao najveći koncern Tenis koji drži oko 30 odsto ovdašnjeg tržišta, ali čije klanice su postale žarište epidemije jer zaposleni, mahom sa Balkana, žive i rade u užasnim uslovima.
Samo u glavnom pogonu te kompanije na zapadu Nemačke kolje se i tranšira oko 20.000 svinja dnevno.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus tvrdi da Rusija proizvodi više oružja nego što joj je potrebno da nastavi svoju specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
Tržišni inspektori Ministarstva trgovine su u prethodnim danima otkrili ilegalnu proizvodnju falsifikata kućne hemije deterdženata i šampona marke Procter&Gamble, kao i falsifikovanog keksa Plazma.
Indijska kompanija Tata stil odbacila je danas molbu sindikata britanske čeličane Port Talbot da zadrži visoke peći u toj fabrici, što će dovesti do otpuštanja čak 2.800 radnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Komentari 0
Pogledaj komentare