Struja za domaćinstva u Srbiji, prema toj Agenciji, može da poskupi maksimalno za 13,5 odsto, ali će konačnu odluku o datumu i visini poskupljenja doneti vlada.
U Agenciji kažu da se poređenje sa cenama u drugim državama uzima u obzir kao indikacija, a ne kao element koji određuje opravdanost troškova i cena struje u Srbiji.
Agencija za energetiku Srbije navodi da je prosečna cena struje, bez poreza, za sve kupce sada pet dinara ili 4,8 evrocenti po kilovat satu.
Za domaćinstva trenutna cena struje je 4,9 dinara, odnosno 4,65 evrocenti po kilovat satu.
Prema podacima AERS-a, cena struje za domaćinstva, bez poreza, u Makedoniji je 5,23 evrocenta po kilovat satu, u Bosni i Hercegovini 6,16 evrocenti, u Albaniji 6,24, Bugarskoj 6,75 evrocenti, Crnoj Gori 8,52 evrocenta, Rumuniji 8,56, Hrvatskoj 9,34 evrocenta, Grčkoj 9,42 evrocenta, a u Sloveniji 10,57 evrocenti po kilovat satu.
Domaćinstva u Češkoj struju plaćaju 11,08 evrocenti po kilovat satu, u Mađarskoj 13,2 evrocenta, a najskuplju struju, od 15,89 evrocenti po kilovat satu, plaćaju domaćinstva u Irskoj.
Elektroprivreda Srbije (EPS) i Elektromreža Srbije (EMS) podnele su predloge za promenu cena struje i korišćenja prenosne i ditributivne mreže, a Agencija je dala mišljenje da cena može biti povećana maksimalno za 13,5 odsto.
„Ta cena sadrži i određeni profit", kazali su u AERS-u. Pošto su EPS i EMS državna preduzeća, istakli su Agenciji, o visini profita može dodatno da odluči vlada u skladu s politikom razvoja, opštom politikom cena i makroekonomskom politikom, što znači da, srazmerno tome, i poskupljenje struje može biti niže.
Navodi se i da su EPS i EMS, u odnosu na prvobitni zahtev, umanjili i izmenili troškove koje je Agencija ocenila kao neprihvatljive, tako da troškovi ne sadrže sponzorstva ni ostala davanja koja nisu u funkciji obavljanja osnovne delatnosti.
AERS je dodao i da su prihvaćeni gubici u distributivnoj mreži u predloženim cenama za oko 10 odsto niži od ostvarenih u 2009. godini, a planirani stepen naplate je najmanje 98 odsto.
Agencija je istakla i da je neophodno da se što brže uspostavi efikasan mehanizam direktne zaštite socijalno ugroženih građana, usmeren na one koji zaista ne mogu da plaćaju realne troškove energije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
U Bačkom Petrovcu se tokom leta ubiraju plodovi hmelja i to je jedina lokacija na kojoj ova poljoprivredna kultura može da se gaji. Prošle godine, međutim, njom je posejano svega deset hektara.
U Nemačkoj će se uvesti porez na skupljanje povratne ambalaže. Tako više mnogi ne mogu da skupljaju flaše i limenke do mile volje i da ih vraćaju za novac, a da ništa od toga ne moraju dodatno da plate.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova.
Ministar finansija Siniša Mali najavio je da će tokom posete kineskog predsednika Si Đinpinga biti potpisano više od 29 sporazuma o saradnji i najavio veliku investiciju jednoj veoma perpsekivnoj oblasti o kojoj će biti više reči tokom današnjeg dana.
Komentari 142
Pogledaj komentare