Srbija mogla da dobija oko 50 miliona evra godišnje iz pretpristupnih fondova za ruralni razvoj (IPARD), kada postane kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.
Ministar poljoprivrede Saša Dragin kaže da će taj novac omogućiti srpskim poljoprivrednicima da podignu svoju konkurentnost, unaprede proizvodnju i povećaju zaradu.
Ministar je naglasio da je Srbija tokom 2009. počela pripreme za uspostavljanje administrativnih struktura neophodnih za korišćenje pete komponentne IPA fondova namenjenih ruralnom razvoju.
Osnovana je Uprava za agrarna plaćanja u Šapcu, a u toku 2010. godine formirano je i upravljačko telo u deo sektora za razvoj sela, precizirao je Dragin.
"To će ih ih učiniti konkurentnijim i omogućiti da investiranjem u nove tehnologije i nova zananja unaprede proizvodnju, učine je ekonomičnijiom i boljom i, što je najbitnije, više zarade", kazao je Dragin.
On je ukazujazao da je važno da pripreme budu što efikasnije, brže i bolje, kako bi poljoprivrednicima, u trenutku kada kandidatura Srbije bude prihvaćena, odmah bili dostupni evropski fondovi.
Predstavnik delegacije EU u Srbiji Endru Hedi kazao je da je Unija u srpsku poljoprivredu, koja je jedan od najvažnijih privrednih sektora u Srbiji, od 2000. do 2009. uložila ukupno 72 miliona evra - 42 miliona od 2000. do 2006. i 30 miliona od 2007. do 2009. godine.
On je ukazao da razvoj ruralnih zona treba strateški planirati, dodajući je Srbija mora da investira u poljoprivredne holdinge, kao i da je neophodno da postoji nacionalni program za njihovo unapredjenje.
Hedi je napomenuo i da prema iskustvima drugih zemalja, priprema za prihvatanje predpristupnih fondova EU traje od dve do četiri godine.
Predstavnik Delegacije EU u Srbiji Endru Hedi (Andrew Heady) kazao je da pripremni proces za korišćenje pretpristupnih fondova za ruralni razvoj traje od dve do četiri godine.
"Trenutno EU finansira programe za unapređenje institucija i direktorata u oblasti pljoprivrede u Srbiji", kazao je Hedi i ocenio da bi trebalo ulagati u poljoprivredne holdinge kako bi se podstakao ruralni razvoj u Srbiji.
Sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije Milan Prostran ukazao je da je Srbija za poslednjih dvadeset godina, sa stanovišta poljoprivrede i ruralnog razvoja, doživela "ogromnu devastaciju", naročito u delovima centralne, istočne i južne Srbije.
Prema poslednjim podacima, u tom periodu od 500 do 700 sela u zemlji praktično je nestalo, upozorio je on.
Prostran je naglasio da devastirani delovi zemlje zaslužuju posebni program ruralnog razvoja i daleko više finansijske podrške nego severni deo Republike, jer bez "toga taj prostor nećemo moći skoro da oživimo".
Budući ruralni razvoj mogao bi se osloniti i na osnivanje velikih holding sistema u tim krajevima, kao što su fabrike za preradu voća i povrća, naveo je Prostran, napominjući da se značajni preradjivački kapaciteti sada, uglavnom, nalaze u Vojvodini i većim mestima oko Beograda, ili u severnom delu centralne Srbije.
Konferenciju je organizovalo Ministarstvo poljoprivrede u saradnji sa Evropskom komisijom, a u okviru tvining programa EU posvećenog ruralnom razvoju Srbije, vrednog dva miliona evra. Program je počeo sa primenom u avgustu 2010., i trajaće naredne dve godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Spor ekonomski rast će gurnuti Francusku sa liste deset najvećih svetskih ekonomija u roku od pet godina, pokazuju globalne prognoze Međunarodnog monetarnog fonda.
Ministar finansija Siniša Mali rekao je danas da su tri prioriteta nove Vlade dalji rast i razvoj privrede, životnog standarda i očuvanje makroekonomske stabilnosti.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da radovi na rekonstrukciji železničkog mosta kod Sente teku brže nego što je planirano i dodao da će biti završeni već sredinom maja, odnosno mesec dana pre ugovorenog termina.
Američke federalne rezerve su saopštile da je inflacija u SAD i dalje tvrdoglavo visoka i da ne planiraju da smanjuju kamatnu stopu dok ne steknu "veće pouzdanje" u to da se rast cena održivo usporava do ciljane stope od dva odsto.
Komentari 1
Pogledaj komentare