Na skupu o dualnom obrazovanju Vučić je rekao da se kod nas izgubila filozofija rada, a pojavila filozofija diplome, zbog čega svako ko je stekne smatra da neko treba da mu obezbedi posao.
Kako je rekao, naše opredeljenje jeste da budemo u EU, ali i da odlučimo kojem delu želimo i hoćemo da pripadamo.
Da li želimo da idemo tamo da molimo za novac za fondove ili bismo da pripadamo onom delu koji će uvek da pronalazi izlaz iz svake krize u promenama u sebi u velikom radu, inovacijama i naučno-tehnološkom razvoju, upitao je premijer i poručio da ćemo upravo zobg toga da izdvajamo sve više i više novca u inovativne tehnologije, u nauku, u digitalnu Srbiju.
Sa Švajcarcima vodimo taj projekat, naveo je premijer i dodao da je ta zemlja dala milion franaka za tehnološki park u Beogradu, a da je Srbija izdvojila i 20 puta više da investira u taj sektor.
Izneo je podatak da Švajcarska svake godine ulaže 20 milijardi evra u inostranstvu samo u istraživanje i još 14 milijardi što je na nivou ukupnog BDP Srbije.
Premijer je, poručivši da će Srbija u naredne tri godine Srbija imati rest od 3,5 do 4 odsto, ocenio da to neće biti održivo ukoliko ne reformišemo obrazovanje.
Odgovarajući na pitanja novinara, Vučić je rekao da je uvođenje dualnog obrazovanja velika promena i da, ukoliko budemo u tome uspeli, da ćemo se pridružiti najrazvijenijim zemljama Evrope.
U tom je smislu pomenuo primer Švajcarske u kojoj deca počinju da zarađuju i sa 15 godina, dok u Srbiji, priemtio je, počinju i sa 30, čime se gubi trećina radnog veka.
On je rekao da će u Srbiji biti više problema u sprovođenju dualnog sistema obrazovanja jer privrednici nisu zainteresovani za prijem mladih za obučavanje zato što ne razmišljaju unapred već da li će sutra imati blokiran račun.
Premijer je ukazao i da je obrazovni sistem u Srbiji protiv svakih promena jer je nastavni kadar nefleksibilan i zaposlenima je samo cilj da zadrže radno mesto.
Premijer je naveo da je svestan da će biti mnogo otpora u prihvatanju dualnog obrazovanja, da će čak iz privrede verovatno tražiti i subvencije, ali je dodao da se to pitanje u zemljama sa dualnim obrazovanjem uopšte ne postavlja, jer, kako je objasnio, privatnik ima koristi od toga.
Zato je, dodao je, važno da se u čitav proces država što manje meša.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 29
Pogledaj komentare