Paušalci i pored briga za svoj posao, često su suočeni sa birokratskim zavrzlamama. Da bi im olakšali, upravo oni koji su vodili knjige rešili su da im pomognu.
U razgovoru za B92 Biz Dušanka Boras otkriva šta je to Paušal, kako da vas spasu noćne more u kojima vas davi papirologija, ali i tome kako je voditi startap u Srbiji.
* Za one koji ne znaju, kažite nam šta je to paušal. rs?
- Najkraće rečeno - web based aplikacija za vođenje paušalne agencije.
Uz pomoć aplikacije koja ne mora da se instalira na kompjuter i otvara se u internet pretraživaču i radi na windows i linux platformi, paušalac može da: šalje fakture koje su u skladu sa zakonskim propisima, i koje se automatski upisuju u KPO knjigu, znači vodi i KPO. Paušalci takođe imaju obavezu i da plaćaju poreze i doprinose, a to im olakšavamo tako što će aplikacija za njih generisati uplatnice s pozivom na broj bez obzira da li imaju ili nemaju poresko rešenje.
Svesni smo da je bitno, kada imate svoj mali biznis, da delujete profesionalno. Zato smo i ubacili kao jednu od funkiconalnosti koje su nam korisnici tražili memorandume koji se mogu personalizovati ubacivanjem logoa paušalne agencije i svojevrsnu "vizit kartu“ agencije gde se nalaze sve generalije vaše firme. U aplikaciji se mogu generisati M obrasci, zahtevi za odjavu i prijavu na zdravstveno osiguranje, kao i još neka papirologija koja može da zatreba (izjava o kašnjenju podnošenja dokumentacije, odluku o službenom putovanju, zahev za konverziju...) Pokušali smo da demistifikujemo i olakšamo birokratske procese tako da bi se korisnici više fokusirali na svoj biznis, a ne gušili u papirima.
Naša podrška je najveća vrednost ove aplikacije koja je razvijena od strane knjigovođe koji razume svoje klijente, a ne kao kompjuterska aplikacija koju samo programeri umeju da koriste.
* Ko vam je ciljna grupa?
- Koncentrisali smo se na "paušalce“ jer oni ne moraju da imaju knjigovođu i aplikacija im omogućava da reše obeveze prema državi na jednostavan i automatizovan način. Najbolji prijem smo do sada imali kod paušalaca koji su u IT i konsultantskoj industriji ali su nas kontaktirale i knjigovođe i kompanije koje sarađuju sa paušalcima.
Cilj nam je da svi paušalci koriste platformu za kompletno vođenje biznisa, a imamo rešenje i za kompanije odnosno društva koja posluju sa velikim brojem paušalaca. Razvili smo i alat koji knjigovođama olakšava vođenje paušalnih agencija. Ova rešenja radimo po potrebi tj. kako nam neka kompanija traži ali polako i oni postaju naša ciljna grupa.
* Imate li podatke koliko ljudi trenutno koristi vašu plaformu?
- Uskoro će se navršiti godina dana otkako smo počeli s radom i možemo se pohvaliti da je broj korisnika dostigao četiri cifre. S obzirom na novac koji imamo ili bolje rečeno nemamo za marketing, zadovoljni smo brojem korisnika. Ponosimo se činjenicom da imamo blizak kontakt sa ljudima koji koriste servis i uvek ističemo da je jedna od najvećih prednosti aplikacije 24/7 podrška gde nas preko chat forme možete pitati sve što se odnosi na vođenje paušalne radnje ili rad aplikacije. Bitna nam je zajednica i dobrobit ljudi koje okupljamo i u tom cilju smo organizovali besplatne radionice preduzetništva, imamo otvorena vrata subotom.
* Kakve upite najčešće primate?
- Pitanja koja najčešće dobijamo se uglavnom odnose na to da li određena šifra moze biti paušalno oporezovana, pomoć oko uplate poreza i doprinosa i popunjavanja obrazaca.
Dosta nas ljudi pitaju da li su fakture napravljene preko aplikacije validne odnosno da li je to to, i gde im je original fakture i da li treba da pečatiraju. Na svakoj fakturi postoje svi elementi koji obezbeđuju da je ona zakonski validna, zakon priznaje elektornsku fakturu koja je bez potpisa i pečata i elektronsko vođenje KPO knjige. Tako da svima kažemo da su fakture i KPO knjiga iz našeg servisa dovoljni za vođenje agencije i da mogu mirne duše da ih daju poreskom inspektoru ukoliko on to zahteva.
Ljude zanima i priča oko kašnjenja rešenja kao i novi poziv na broj - BOP koji se koristi pri plaćanju poreza i doprinosa tj. kada će ga dobiti, da li plaćati po starom ili ne ... Pitaju i za savet koju banku da odaberu.
*Prema vašem mišljenju, koji su to načini da se reše brojni problemi sa kojima se paušalci suočavaju?
- Za početak, najvažnije je da dobiju prave i proverene informacije. Ovaj servis smo i razvili iz želje da pomogmemo prijateljima koji vode paušalne agencije ali i sebi jer je naš posao bio vezan za vođenje paušalaca i poslovanje s njima. Opet moram da istaknem vrednost podrške koju korisnici aplikacije imaju jer verujte da nam se dešava da provedemo po sat vremena na telefonu jureći jednu informaciju i pozivajući razne državne službe.
* Kako im pomoći?
- Bila bi značajna olakšica kada bi javne uprave omogućile više opcija na onlajn servisu. Ili kada bi paušalci više toga mogli da dobiju slanjem upita onlajn, a ne odlaskom na šalter i to često više šaltera za još neki papir koji fali.
* Šta biste savetovali nekome ko vas pita: Da li da postanem paušalac?
- Svakako da da. Za mnoge ljude, frilensere, ovo je odličan način da legalno posluju i ostvare svoja prava u skladu sa tim. Vođenje paušalne firme je zaista jednostavno i s obzirom na prihode koje možete ostvariti porezi i dopirnosi mogu biti prihvatljivi za budžet. Evo na primer imate aplikaciju koja košta 690 dinara mesečno i to je sve što vam je potrebno (smeh).
- A nekome ko želi da pokrene startap?
- Opet svakako "da". Preduzetnički duh i želja da budete sam svoj gazda je izuzetno dobar poriv i treba ga slediti. Imati startap je sada postalo moderno i ljudi možda imaju progrešnu sliku o tome. Startap zahteva mnogo rada i ulaganja, a isplativnost nije izvesna. Ako imate ideju kako da ljudima olakšate život i rešite neki problem i novac kako da to da započnete ili bar plan kako da preživite bez novca neko vreme go for it! Dobar i realan biznis plan i dobar partner i tim su zlata vredni.
*Sa kakvim izazovima se kao kompanija suočavate i uopšte iz vašeg ugla, sa kakvim problemima se startapi u Srbiji hvataju u koštac?
- Imati startap u Srbiji nije jeftino. IT stručnjaci su izuzetno dobro plaćeni u odnosu na druge delatnosti i razvoj bilo kakvog softvera, aplikacije nije ni jeftin ni lak proces. Treba biti realan u želji da se razvije nešto novo i revolucionarno. Zamislite da sedite u kancelariji u Beogradu ili Novom Sadu i pravite neki proizvod koji koji je za globalno tržište i koji treba da koristi i čovek u Njujorku, Londonu...
Mi smo počeli od nečega što nam je poznato i prvu godinu smo se fokusirali na srpsko tržište. Potpuno su novi izazovi sada kada želimo da skaliramo globalno. Konkurencija je velika i tehnologije se brzo menjaju. Bitno naći svoju nišu i ne rasplinjavati se previše. Treba napraviti i "izabaciti“ taj proizod koji će da živi i zarađuje i to je suština.
* Kada je reč o povećanju interesovanja za startape na našim prostorima – od mladih ljudi koji ih pokreću, fondacija i kompanija koje bi da ih podrže... Šta su pozitivne i negativne strane tog uvećanja?
- Svako interesovanje je dobro. Odlično je da ima što više ljudi koji imaju startap duh i koji žele da budu deo te zajednice. Kvalitet uvek ispliva i treba biti uporan i realan u svojim ciljevima. Već smo naglasili da je bitno da se na startap ne gleda kao na pomodarstvo i na fensi životni stil, već se spremite na težak rad. Što više fondacija i kompanija koje bi ulagale to bolje. Potrebno je još fondova koji bi radili sa startapima i transparentniji pristup investicijama. Potrebno je još edukacije i institucija koje bi osnažile startape, ne samo materijalno da postanu prave velike IT kompanije.
*Šta mislite da bi država trebalo da uradi da poboljša uslove poslovanja?
*Skoro ste uradili istaživanje koje bi trebalo da pomogne preduzetnicima da odaberu banku. Koji je vaš sledeći korak u tom smislu?
- Istraživanje smo uradili u skladu sa potrebama korisnika. Svi se interesuju za banke i uvek nas pitaju za preporuku. Prvi deo istrživanja bio je fokusiran na odgovore na konkretna pitanja korisnika, a kada smo krenuli to da istražujemo "nabasali" smo na još mnoštvo informacija. Sledeći korak je da objavimo istraživanje o "sitnim slovima“ tj. skrivenim troškovima koji su u vezi sa računima i bankarskim transakcijama. Možda ćemo objaviti i istraživanje vezano za kreditiranje.
*Nećete se zadržati na tome?
- Shvatili smo da je vreme da krenemo dalje, da se otisnemo u internacionalne vode. Pravimo partnerstva, proučavamo zakone drugih zemalja jer smo shvatili da svi imaju nešto slično paušalcima i da svi funkicionišu sa nezavisnim kontraktorima. Imati svoju malu firmu je svetski trend i sve više delatnosti prelaze na taj način poslovanja i mi želimo da olakšamo život nezavisnim preduzetnicima globalno...
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Komentari 16
Pogledaj komentare