16.11.2026.
16:24
I pored 35 kilometara biciklističkih staza Zrenjaninu fali još: Grad najavio gradnju novih deonica
Iako Zrenjanin raspolaže razvijenijom biciklističkom infrastrukturom u odnosu na mnoge gradove u Srbiji, mreža biciklističkih staza i traka još nije u potpunosti funkcionalno povezana, konstatovano je u Planu održive urbane mobilnosti.
Iako Zrenjanin raspolaže razvijenijom biciklističkom infrastrukturom u odnosu na mnoge gradove u Srbiji, analiza postojećeg stanja pokazala je da mreža biciklističkih staza i traka još nije u potpunosti funkcionalno povezana, konstatovano je u Planu održive urbane mobilnosti grada Zrenjanina.
Kako piše portal Zrenjaninski, u dokumentu je naglašeno da se pojedini delovi mreže završavaju bez odgovarajućeg nastavka, dok na nekim pravcima ne postoji adekvatna infrastruktura, što umanjuje bezbednost, kontinuitet i atraktivnost biciklističkog saobraćaja.
"Upravo zbog toga, jedan od osnovnih ciljeva razvoja biciklističkog sistema u gradu jeste uspostavljanje jedinstvene, kontinuirane i logično povezane mreže koja će omogućiti bezbedno, direktno i udobno kretanje između najznačajnijih gradskih sadržaja", navodi se u Planu.
Plan održive urbane mobilnosti je strateški dokument kojim se definišu mere i aktivnosti usmerene na razvoj bezbednog, pristupačnog, efikasnog i ekološki održivog sistema mobilnosti na teritoriji grada. Izrađen je u okviru projekta "Blue Sky – Cross-border Solution to Air Pollution", koji se realizuje kroz Interreg IPA program prekogranične saradnje Rumunija – Srbija.
Plan je, zajedno sa Transportnim modelom grada Zrenjanina, usvojen na poslednjoj sednici Skupštine grada. Kako je navedeno, usvojeni dokumenti predstavljaju stručnu osnovu za planiranje budućeg razvoja saobraćaja, pripremu i realizaciju infrastrukturnih projekata, unapređenje javnog prevoza, pešačkog i biciklističkog saobraćaja, smanjenje emisije štetnih gasova i sprovođenje mera održive urbane mobilnosti na teritoriji Zrenjanina.
Zrenjanin ima skoro 35 kilometara biciklističkih staza
U Planu se ističe da Zrenjanin trenutno ima skoro 35 kilometara samostalnih biciklističkih staza, od kojih se 22,4 kilometra nalaze u samom gradu, a 11,2 kilometra povezuju grad sa okolnim selima – Aradcem, Ečkom i Klekom.
Najduža biciklistička staza nalazi se u Pančevačkoj ulici, gde njena ukupna dužina sa obe strane iznosi 5,3 kilometra. Slede Ulica Žarka Zrenjanina sa 3,4 kilometra i Bulevar Milutina Milankovića, odnosno magistrala, sa 2,6 kilometara biciklističkih staza sa obe strane.
"Razvoj biciklističke mreže ne podrazumeva isključivo izgradnju novih biciklističkih staza. U zavisnosti od prostornih mogućnosti, saobraćajnih opterećenja i karakteristika ulične mreže, unapređenje biciklističkog saobraćaja može se ostvariti primenom različitih infrastrukturnih rešenja, uključujući biciklističke staze, biciklističke trake, biciklističke ulice, unapređenje raskrsnica, obeležavanje biciklističkih koridora, kao i rekonstrukciju postojećih deonica koje ne zadovoljavaju savremene standarde projektovanja", navedeno je u dokumentu.
Na osnovu sprovedene analize definisane su prioritetne deonice za proširenje i povezivanje biciklističke mreže, koje su raspoređene u četiri faze realizacije, prema njihovom značaju za uspostavljanje kontinuiteta mreže i povezivanje najvažnijih gradskih sadržaja.
Prva faza: Povezivanje Bulevara Milutina Milankovića
Prva faza obuhvata izgradnju dve nedostajuće deonice u pravcu Bulevara Milutina Milankovića.
Prva deonica planirana je duž Ulice Brigadira Ristića, od Bulevara Veljka Vlahovića do Bulevara Milutina Milankovića, u dužini od približno 800 metara.
Druga deonica, duga oko 350 metara, predviđena je na Bulevaru Milutina Milankovića, od Ulice dr Zorana Kamenkovića, preko mosta i Ulice Nikole Pašića, do postojećih biciklističkih traka.
Izgradnjom ove dve deonice bio bi uspostavljen kontinuirani biciklistički koridor ukupne dužine oko 8,5 kilometara.
Druga faza: Nove staze u Miletićevoj, Principovoj i Birčaninovoj ulici
Druga faza obuhvata izgradnju tri deonice, i to duž Miletićeve ulice, u dužini od oko 1.000 metara, Principove ulice, u dužini od približno 500 metara, i Birčaninove ulice, gde je planirano oko 400 metara biciklističke infrastrukture.
Prva deonica protezala bi se Miletićevom ulicom, sve do ukrštanja sa Principovom ulicom. Druga bi obuhvatila Principovu ulicu, od raskrsnice sa Miletićevom do Birčaninove ulice.
Treća predložena deonica prolazila bi Birčaninovom ulicom, od ukrštanja sa Tomićevom do Ulice Nikole Pašića, gde se nastavljaju postojeće biciklističke trake.
"Njihovom realizacijom ostvarilo bi se kvalitetnije povezivanje centralnog gradskog područja sa značajnim generatorima putovanja, među kojima su Osnovna škola 'Žarko Zrenjanin', Gerontološki centar, industrijska zona sa fabrikom 'Dijamant' i drugi važni sadržaji", navodi se u Planu održive urbane mobilnosti grada Zrenjanina.
Treća faza: Povezivanje naselja Ruža Šulman sa biciklističkom mrežom
Treća faza predviđa izgradnju biciklističke staze duž Ulice Dositeja Obradovića, u dužini od približno 1.000 metara.
Ovom deonicom naselje Ruža Šulman bilo bi povezano sa postojećom gradskom biciklističkom mrežom, dok bi se na južnom delu ostvarila veza sa postojećom biciklističkom stazom prema Ečki.
Četvrta faza: Biciklistička staza duž Begeja
Četvrta faza obuhvata izgradnju biciklističke staze duž obale reke Begej, u dužini od oko 1,5 kilometara, na potezu od mosta u Ulici Andraša Imrea do mosta u Ulici Aleksandra Ace Šajbera.
Realizacijom ove deonice gradska biciklistička mreža bila bi povezana sa međunarodnom biciklističkom rutom EuroVelo 11, čime bi se unapredila regionalna i međunarodna povezanost Zrenjanina.
"Predložene deonice predstavljaju prioritetne intervencije koje omogućavaju otklanjanje najznačajnijih prekida u postojećoj biciklističkoj mreži, unapređuju dostupnost obrazovnih, radnih, rekreativnih i drugih sadržaja, kao i stvaraju uslove za veće korišćenje bicikla kao svakodnevnog vida prevoza", objašnjeno je u dokumentu.
Ulaganje u saobraćaj koji građani već koriste
U Planu je zaključeno i da Zrenjanin ima dugu tradiciju korišćenja bicikla kao svakodnevnog prevoznog sredstva, zbog čega se ubraja među gradove u Srbiji sa najizraženijom biciklističkom kulturom.
"Upravo zbog toga, unapređenje postojeće infrastrukture ne predstavlja samo izgradnju novih biciklističkih staza, već ulaganje u vid prevoza koji građani već u velikoj meri koriste. Kontinuiranim povezivanjem postojeće mreže i otklanjanjem kritičnih prekida mogu se ostvariti značajni efekti uz relativno ograničena ulaganja, čime ova mera predstavlja jednu od ključnih infrastrukturnih aktivnosti za razvoj održive urbane mobilnosti u gradu", zaključeno je u Planu održive urbane mobilnosti.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar