16.11.2026.
14:45
Ekonomista upozorava šta bi moglo da se desi Hrvatskoj 2027: "Stopa rasta pada na nulu"
Predlog državnog budžeta za 2027. godinu hrvatske vlade zasniva se na očekivanom privrednom rastu od 2,1 odsto i usporavanju inflacije na 2,7 odsto.
Ekonomski analitičar Neven Vidaković, međutim, smatra da su pojedine budžetske projekcije previše optimistične, naročito kada je reč o prihodima iz evropskih fondova i očekivanom punjenju državne kase.
Gostujući u emisiji Studio 4 Hrvatske radiotelevizije (HRT), Vidaković je upozorio da je najveći deo državne potrošnje unapred određen obavezama prema zaposlenima, penzionerima i drugim korisnicima budžeta, zbog čega Vladi ostaje ograničen prostor za nove mere i ulaganja.
"Kada je reč o budžetu, pitanje je jednostavno: šta morate da platite, a zatim šta vam ostane za dodatnu državnu potrošnju“, rekao je.
Upozorava na smanjenje evropskih sredstava
Najveću slabost budžetskih projekcija Vidaković vidi u očekivanom prilivu novca iz Evropske unije.
Prema podacima koje je izneo, Hrvatska bi ove godine iz evropskih izvora trebalo da primi oko četiri milijarde evra, a naredne godine 3,2 milijarde, odnosno 800 miliona evra manje.
Smatra da bi takvo smanjenje moglo da ima ozbiljne posledice po investicije i privredni rast, jer su evropska sredstva poslednjih godina jedan od glavnih izvora finansiranja javnih ulaganja.
„Ako država smanji investicije za 800 miliona evra, što je gotovo jedan odsto BDP-a, koji će ostali sektori onda generisati privredni rast? To znači da svi ostali u privredi moraju da rastu mnogo brže kako bi nadoknadili taj gubitak države“, upozorio je.
U zvaničnim budžetskim dokumentima Vlada za 2027. godinu predviđa 3,4 milijarde evra u okviru programa iz višegodišnjeg finansijskog okvira EU za period 2021–2027, što je 25 odsto više nego u planu za 2026. godinu. Istovremeno, za Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđa se 0,9 milijardi evra, odnosno 70 odsto manje nego ove godine.
Ove stavke ne mogu se direktno poistovetiti sa iznosima koje je Vidaković naveo, ali pokazuju da će se struktura evropskog finansiranja značajno promeniti.
"Prihodi od EU ekstremno su precenjeni“
Vidaković je posebno doveo u pitanje projekcije evropskih sredstava za godine koje slede nakon isteka aktuelnog višegodišnjeg finansijskog okvira.
Upozorio je da novi sedmogodišnji budžet Evropske unije još nije dogovoren, zbog čega smatra da je upitno koliko se pouzdano mogu planirati budući prihodi.
„Prihodi od EU ekstremno su precenjeni. I tu je trik celog budžeta“, ustvrdio je.
Prema njegovom tumačenju, Vlada se oslanja na mogućnost da inflacija ostane viša od planirane, što bi povećalo nominalne poreske prihode i omogućilo finansiranje ulaganja čak i ako evropskih sredstava bude manje.
Smatra da bi upravo viša inflacija mogla privremeno da prikrije slabiji priliv novca iz evropskih fondova.
Šta ako inflacija zaista padne?
Vidaković upozorava da viša inflacija, iako nepovoljno utiče na kupovnu moć građana, može da poveća nominalne prihode državnog budžeta.
To se posebno odnosi na prihode od PDV-a, čija vrednost raste sa povećanjem cena proizvoda i usluga, pod pretpostavkom da se potrošnja pritom značajnije ne smanji.
„Za naš budžet i njegovo punjenje nije nam potreban realni rast, dovoljna nam je inflacija“, rekao je Vidaković.
Prema njegovoj oceni, problem bi mogao da nastane ako se istovremeno ostvare dve okolnosti: inflacija zaista uspori, a priliv novca iz evropskih fondova bude manji od očekivanog.
U takvom scenariju rast nominalnih poreskih prihoda mogao bi da oslabi, a država bi imala manje prostora za investicije. To bi, smatra Vidaković, dodatno usporilo privredu.
Upozorio je da bi, u nepovoljnom scenariju, privredni rast mogao da padne na nulu, a deo radnih mesta da bude izgubljen.
Ipak, usporavanje inflacije samo po sebi ne znači pad budžetskih prihoda. Ono pre svega znači sporiji rast cena, dok će stvarno punjenje budžeta zavisiti i od potrošnje, zaposlenosti, zarada i drugih privrednih kretanja.
Hrvatska može i bez tolikog priliva novca, ali uz sporiji rast
Uprkos oštrim kritikama, Vidaković ne smatra da bi manji priliv evropskih sredstava doveo do nemogućnosti normalnog funkcionisanja države.
Istakao je da Hrvatska može da funkcioniše i sa manjim iznosima iz evropskih fondova, ali bi to moglo da znači niže stope privrednog rasta.
Kao primer naveo je mogućnost da godišnji priliv evropskih sredstava padne sa četiri na dve milijarde evra.
Takvo smanjenje, smatra on, moglo bi da poništi deo očekivanog privrednog rasta ukoliko ga ne bi nadoknadili privatni sektor i drugi izvori ulaganja.
Upozorava i na sve veće potrebe za zaduživanjem
Vidaković se osvrnuo i na razliku između planiranih prihoda i rashoda državnog budžeta.
Prema predlogu Vlade, prihodi u 2027. godini trebalo bi da iznose 37,3 milijarde evra, a rashodi 41,5 milijardi evra. Time je planirani deficit državnog budžeta približno 4,2 milijarde evra.
Istovremeno, Vlada predviđa da će deficit opšte države iznositi 2,9 odsto BDP-a.
Reč je o različitim budžetskim pokazateljima. Deficit državnog budžeta obračunava se prema nacionalnoj metodologiji, dok se deficit opšte države iskazuje prema evropskoj metodologiji ESA 2010, koja obuhvata i druge delove javnog sektora, kao i odgovarajuća prilagođavanja.
Vidaković ipak smatra da sve veća potreba za finansiranjem javne potrošnje otvara pitanje dugoročne održivosti takvog privrednog modela.
„Mi moramo kontinuirano da se zadužujemo sve više i više kako bismo održavali ovakvo stanje privrede“, ustvrdio je.
Neizvesni i pregovori o budućem budžetu EU
Dodatnu neizvesnost Vidaković vidi u pregovorima o budućem budžetu Evropske unije.
Smatra da će postizanje dogovora biti otežano zbog ekonomskih problema pojedinih velikih članica, potreba za finansiranjem Ukrajine i različitih stavova država članica o zajedničkoj potrošnji.
Upozorava da bi politički kompromisi mogli da utiču na raspodelu sredstava, zbog čega Hrvatska ne može unapred da računa na to da će u budućnosti dobijati iste iznose kao do sada.
Prema projekcijama Vlade, hrvatska privreda bi u 2027. godini trebalo da poraste 2,1 odsto, a inflacija da se smanji na 2,7 odsto. Vlada pritom očekuje nastavak ulaganja, rast životnog standarda i smanjenje udela javnog duga u BDP-u na 55,3 odsto.
Vidaković, međutim, smatra da će upravo ostvarenje ovih pretpostavki pokazati koliko je predloženi budžet održiv. Njegova ključna dilema jeste da li će, uz manji priliv evropskog novca i usporavanje inflacije, ostali delovi privrede moći da ostvare dovoljno snažan rast kako bi nadoknadili slabiju investicionu aktivnost države.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar