13.07.2026.
17:56
Zoo vrt Palić već dve decenije sigurno utočište za povređene, iscrpljene i napuštene divlje životinje
Prihvatilište za divlje životinje u Zoološkom vrtu na Paliću već više od dve decenije predstavlja sigurno utočište za povređene, iscrpljene i napuštene divlje životinje iz cele Srbije.
Od osnivanja 2004. godine, kroz njega je prošlo više od 5.000 jedinki iz preko 200 različitih vrsta, a njegov značajniji razvoj započeo je 2011. i 2012. godine.
Biolog Anđelija Stokin ističe da prihvatilište sarađuje sa građanima, ali i sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, koji na Palić upućuje životinje za koje nema uslova za zbrinjavanje. Najveći broj štićenika čine ptice, među kojima su i strogo zaštićene i ugrožene vrste. Mnoge od njih, zbog trajnih povreda poput preloma krila, više nikada ne mogu da se vrate u prirodu, pa ostatak života provode u Zoološkom vrtu, gde ih mogu videti i posetioci.
"Imamo orlove belorepane, beloglave supove, velike ušare, mišare i brojne druge vrste. To su ptice koje zbog povreda više nisu sposobne za život u prirodi, pa ostaju kod nas", objašnjava Stokin.
Posebno mesto među stanovnicima prihvatilišta zauzimaju rode. Veliki broj njih nakon oporavka bude vraćen u prirodu, ali se mnoge ipak vrate u Zoološki vrt i nastave da žive u njegovom okruženju.
"Imamo jedan par roda koji je čak napravio gnezdo na samom prihvatilištu. Iako mogu da odlete bilo gde, one su odlučile da ostanu upravo ovde. Mnoge rode koje pustimo kasnije slobodno šetaju po parku, travnjacima i drugim volijerama Zoološkog vrta", objašnjava ona.
Osim ptica, u prihvatilištu se zbrinjavaju i gmizavci, najčešće barske i crvenouhe kornjače, povremeno belouške, ali i manji sisari poput ježeva.
Iz Zoološkog vrta apeluju na građane da ne uzimaju svaku mladu divlju životinju koju pronađu, jer ona često nije napuštena.
"Kada pronađu ptića, građani najpre treba da provere da li se u blizini nalazi drvo sa kog je mogao da ispadne i da li su roditelji u blizini. Ukoliko životinja nije u neposrednoj opasnosti, najbolje je ostaviti je u prirodi. Svako nepotrebno uzimanje iz prirodnog okruženja otežava njen kasniji povratak u divljinu", naglašava Stokin.
Ako je životinja povređena ili ugrožena, građani mogu da kontaktiraju Zoološki vrt, gde će dobiti savet kako da postupe ili će, ukoliko je potrebno, životinja biti doneta u prihvatilište na lečenje i oporavak.
"Pored zbrinjavanja divljih životinja, Zoološki vrt na Paliću sprovodi i program usvajanja životinja. Zainteresovani građani informacije mogu pronaći na zvaničnom sajtu vrta ili se direktno obratiti zaposlenima i na simboličan način postati usvojitelji neke od životinja koje žive u vrtu", ističe na kraju razgovora Anđelija Stokin.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar