Od oslobođenja Kruševca poznati svi sveštenici crkve Lazarice

Tačno 47 sveštenika služilo je u crkvi Lazarica u Kruševcu od oslobođenja centralne Srbije 1833. godine.

Izvor: Novosti/Sofija Baboviæ

Nedelja, 08.01.2023.

12:13

Od oslobođenja Kruševca poznati svi sveštenici crkve Lazarice
Foto: Shutterstock/DMZ001

Sve starešine i parosi jedne od najpoznatijih srpskih crkava su identifikovani i za skoro polovinu Božjih izaslanika nađene su i fotografije.

Odnedavno, u crkvenom salonu izložena je i galerija njihovih portreta sa biografskim podacima i tačnim brojem godina, koje su proveli služeći u nekadašnjoj dvorskoj crkvi kneza Lazara Hrebeljanovića (1329-1839), osnivača Kruševca. Bili su više od sveštenika: borci u ratovima za oslobođenje, poslanici, umešne diplomate, izvrsni besednici.

"Znamo da je crkva građena između 1377. i 1380. godine, tačna nam godina nije poznata, ali znamo da je podignuta u znak zahvalnosti Lazara za rođenje sina, Stefana despota Lazarevića, ali i kao znak blagodarnosti Bogu za pomirenje srpske i carigradske patrijaršije", kaže za "Novosti" sveštenik Željko Marković, starešina crkve Lazarice.

"Ko su bili đakoni u tom periodu, nažalost, ne znamo, ali smo uspeli da, zahvaljujući dugogodišnjoj biblotekarki Ljubici Petković, rekonstruišemo ceo period od 1833. godine".

Najstariji identifikovani paroh bio je prota Aksentije Protić (1832-1917), sveštenik crkve Lazarice, od 1855. do 1904. godine, koji je bio "okružni prota", ali i narodni poslanik u vreme Milana i Aleksandra Obrenovića. Najzaslužniji za vraćanje starog izgleda Lazarice po projektu čuvenog arhitekte Pere Popovića 1804. godine je prota Antonije Popović (1854-1916), starešina od 1901. do 1916. godine, u Lazarici od 1888. godine.

"Izdvaja se ime protojereja Hranislava Popovića (1875-1954), koji je bio starešina lazaričke crkve od 1920. do 1949. godine, ali se junački borio u Prvom i Drugom balkanskom ratu i u Prvom svetskom ratu, zbog čega je odlikovan više puta", otkriva nam starešina Marković.

"U istoriju je ušao i jerej Dušan Vesić (1881-1946), koga znamo sa poznate fotografije sa američkom zastavom ispred Spomenika kosovskim junacima iz 1945. godine".

Od prote Živana Savića (1902-1982), veroučitelja u kruševačkoj Gimnaziji, ličnog prijatelja patrijarha Germana i Justina Ćelijskog, do Mihajla Tasića (1939-1972), starešine od 1958. do 1972. godine, koji je u Lazarici dočekao Tita, a njegovi sveštenici mudro pokačili slike sa maršalom kako bi se zaštitili od maltretiranja lokalnih komunista, Lazarica je bila i do danas ostala sveto mesto za služenje veri. Zbog nje su mnogi i stradali.

"Prota Radomir Marić (1921-1990), bio je veliki mučenik, učestvovao je u Narodnooslobodilačkoj borbi, ali nakon oslobođenja nije hteo da prihvati ponudu komunista da se politički aktivira", kaže za "Novosti" otac Željko Marković.

"Posvetio se Bogu i crkvi i zbog toga je često bio isleđivan i mučen. Oci su nam preneli da je do kraja života imao otvorene rane, ali ga niko nikada nije čuo da se žali".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Hitna pomoć se seli na novu lokaciju MAPA

Hitna pomoć treba da bude u delu grada gde je dobra saobraćajna komunikacija, dobar prostor za parking i takva jedna parcela je na prostoru ispod Stop šopa prema DIS-u, kaže direktor UKC Niš prof. dr Zoran Perišić.

8:33

27.3.2024.

1 d

Podeli: