Cene proizvoda od drveta poslednjih meseci znatno su porasle. Zašto je to tako?
Andreas Melcer rukovodi pilanom u Ridersdorfu, u blizini Berlina. Knjige narudžbina su mu pune. To je, kaže, zato što se mnogo ljudi kod kuće tokom pandemije okrenulo projektima tipa "uradi sam".
Šta kaže na pisanja medija da na tržištu vlada ozbiljna nestašica drveta? Melcer odgovara da on do sada nije morao da brine o zalihama, jer u Nemačkoj nikada nije bilo toliko neprerađenog drveta.
Zaista, Nemački savezni zavod za statistiku potvrdio je da je prošle godine posečena rekordna količina drveta u poslednje tri decenije. Razlog je rast tražnje na više ključnih tržišta, ali otprilike polovina je posečena i zbog štete prethodno nanete drveću, a povezane s klimatskim promenama.
"Ogromna količina posečenih šuma prošle godine može se bar delimično pripisati potrebi uklanjanja stabala oštećenih olujama ili zaraženih insektima potkornjacima", kaže Holger Vajmar sa hamburškog Instituta za međunarodno šumarstvo i ekonomiju šuma.
On za DW potvrđuje da statistički podaci ukazuju na trend rasta, ali, kaže, oni ne odražavaju u potpunosti stvarni obim seče prošle godine. "Treba reći da su zvanične brojke i do 25 odsto niže od stvarnih, jer u tim statistikama nema seče šuma u privatnom vlasništvu", kaže Vajmar.
"Uradi sam" tokom pandemije
Gde završava sve to drvo? U najvećoj meri – nigde. Ogromne količine posečenog drveća gomilaju se u šumama širom zemlje i čekaju red za obradu u pilanama. A one poslednjih meseci u Nemačkoj ne prestaju da rade.
"Iz tog sektora potvrđuju da pilane već dugo rade punim kapacitetom i jednostavno ne mogu da obrade više drveta", kaže Vajmar. "To je delimično tehničko pitanje, jer nema dovoljno pilana, ali je i pitanje nedostatka kvalifikovane radne snage.“
Problem je dospeo u prvi plan u najtežem periodu korona-krize i to ne samo zbog toga što su ljudi koji su morali da ostanu kod kuće to vreme želeli da iskoriste tako što će nešto da urade sami, već i zbog povećane potražnje na ključnim prekookeanskim tržištima.
"U SAD je aktivnost u građevinarstvu snažno porasla još u proleće prošle godine, ali su kapaciteti za preradu drveta tamo ograničeni, pre svega zato što su mnoge pilane zatvorene tokom globalne finansijske krize", objašnjava Vajmar.
To potvrđuje i Karsten Merfort, generalni direktor u "Mercer timber prodakts", kompaniji sa sedištem u Tiringiji, specijalizovanoj za proizvode od mekog drveta. "Aktuelna tražnja za drvnom građom u SAD podstiče opštu tražnju i rast cena. Tome doprinose i obimni investicioni programi koje je najavila Bajdenova administracija", kaže Merfort za DW.
Neki spekulišu i čekaju veću cenu
Zbog svega toga mnogi kupci i krajnji korisnici drvnih proizvoda u Nemačkoj smatraju da drveta na domaćem tržištu neće biti dovoljno.
"Ta halabuka se iz SAD prelila na Nemačku i neki sada gomilaju drvnu građu, pune svoja skladišta i mimo svojih potreba, jer spekulišu da bi cene mogle dodatno da se povećaju. Zato je taj višak nedostupan", objašnjava Merfort.
Situaciju dodatno otežava to što mnogi stolari u Nemačkoj postavljaju neopravdano visoke zahteve kada je reč o kvalitetu rezane građe. "Standard koji traže ne može uvek biti zadovoljen ako se ne koristi i drvo zaraženo potkornjacima. Drugi kupci u inostranstvu rado koriste taj materijal za građevinske projekte", kaže Merfort.
I nema ni razloga da se ta građa ne koristi, naglašava Peter Ajher, vlasnik porodičnog preduzeća "Ajher holcbau" iz Bavarske i predsednik Udruženja nemačkih stolara.
"Drvo oštećeno olujom ili zaraženo potkornjacima ni u kojem slučaju nije lošiji resurs", kaže Ajher za DW. "Proizvodi od njega imaju približno ista svojstva kao i nezaražena građa. Osim ponekih nepravilnosti, taj materijal zadržava nosivost kada se koristi u građevinarstvu.“
U SAD drvna građa, u Kinu neobrađeni trupci
Karsten Merfort zaključuje da zato ne bi trebalo govoriti o opštoj nestašici drvne građe. Domaća tražnja jeste porasla, ali porasla je, kaže, i ponuda iz pilana. Zato ne razume pozive da se izvoz ograniči.
"Nemačka drvna industrija 2020. godine izvezla je u SAD samo 600.000 kubnih metara građe, što je gotovo zanemarljivo", ukazuje Merfort. SAD, naime, i dalje najviše uvoze iz Kanade, a iz Nemačke samo četiri do pet odsto.
"Kada je reč o Kini, tamo uglavnom izvozimo drvo oštećeno olujama ili napadnuto štetočinama, dakle ono koje ovde u Nemačkoj ne žele da koriste", dodaje Merfort. Veliki deo izvoza u Kinu u 2020. činili su čitavi brodovi neobrađenih trupaca – izvezeno ih je približno 6,4 miliona kubnih metara, a samo 900.000 kubnih metara drvne građe.
Iskustvo iz teških vremena
"U periodu od petnaestak godina cene rezane građe bile su izuzetno niske i niko tada nije ni pomišljao da nas podrži", podseća Merfort. Njegova kompanija je, kaže, tokom tog vremena mnogo uložila u poboljšanje produktivnosti i efikasnosti.
"Već otprilike šest meseci cene napokon rastu, a neki odmah prave frku zbog toga", žali se Merfort i ocenjuje da cene ionako neće dugo ostati tako visoke.
Isto kaže i stručnjak za ekonomiju šuma Holger Vajmar. Ni on ne misli da će cena drvne građe nastaviti da raste u narednim godinama, iako priznaje da ima malo iskustva s ovako ekstremnim skokovima.
"SAD će uskoro proširiti sopstvene kapacitete", očekuje Vajmar. "Istovremeno će se i u Nemačkoj možda malo usporiti sa proizvodnjom kuća od drveta, a i neki veći projekti ovde možda će biti odloženi. Ali sve to je", kaže, "za sada samo puko nagađanje.“
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 15
Pogledaj komentare