Ko će morati da se odriče nafte? To je glavno pitanje ako izostane isporuka tog energenta iz Rusije.
Izvor: Deutsche Welle
Ilustracija: Red ivory/Shutterstock
Pri tome postoje jednostavne mere za smanjenje potrošnje, koje čak i ne zahtevaju previše odricanja.
U Evropskoj uniji još uvek se raspravlja o uvođenju embarga na uvoz nafte iz Rusije. To bi pogodilo sve države članice – neke više, a neke manje. Doduše mnoge zemlje, pre svega Nemačka, traže alternative. Ali to nema smisla ako se ne smanji potrošnja, jer onda ne padaju ni cene nafte, što bi pak opet moglo da raduje Putina. A ograničenje potrošnje je neophodno i zbog klimatskih ciljeva, piše DW.
"Evropske potrebe za ruskom naftom mogle bi skoro upola da se smanje do 2023. i skoro potpuno da nestanu do 2025. godine", smatra Vilijam Tods, direktor organizacije "Transport i environment" (T&E) koja se zalaže za ekološki saobraćaj. Nafta se uglavnom koristi za grejanje, saobraćaj i proizvodnju energije. U Evropskoj uniji se skoro 70 odsto nafte troši na saobraćaj, pre svega za putničke automobile.
Ograničenje brzine štedi naftu
Zato bi jednostavna mera za smanjenje potrošnje nafte u Nemačkoj bilo uvođenje ograničenja brzine. Trenutno na 70 odsto auto-puteva nema ograničenja. Kada bi na njima bila dozvoljena maksimalna brzina od 100, a na magistralnim putevima 80 kilometara na sat, u Nemačkoj bi godišnje moglo da se uštedi 2,1 milijarda litara fosilnih goriva. To bi bilo 3,8 odsto ukupne potrošnje u saobraćaju, izračunao je Savezni kabinet za životnu sredinu.
A kada bi se još i u naseljenim mestima brzina ograničila na 30 km/h, uštedelo bi se 3,7 milijardi litara benzina i dizela. Dalje mere bi mogle da budu i uvođenje povremenih zabrana vožnje nedeljom, podsticaji za korišćenje javnog prevoza, kao i što češći rad od kuće.
No efekat rada od kuće bio bi samo kratkoročan, upozorava Valdemar Marc iz instituta Ifo. Jer, dugoročno bi se ljudi onda odselili iz centara gradova na periferiju i u okolinu, u veće stanove, pa bi zato imali duži put do radnog mesta onda kada bi ipak morali u kancelariju. I zato takođe ne bi bili motivisani za kupovinu štedljivih automobila.
Više električnih automobila – manja potrošnja nafte
Srednjoročno bi veliki efekat imao brzi prelazak na električnu mobilnost, kažu stručnjaci organizacije T&E. Oni su izračunali da bi tražnja za naftom na taj način do 2023. pala za 38,8 miliona tona ekvivalenta nafte. To je 48 odsto ruske nafte koja se potroši u saobraćaju.
Pre svega bi se, smatraju, trebalo koncentrisati na vozila koja se posebno često koriste, kao što su službeni automobili, taksi vozila, autobusi ili kamioni. Oni čine osam odsto svih vozila na putu, ali na njih otpada 19 odsto potrošnje nafte u saobraćaju. Kada bi sva službena vozila bila električna, kratkoročno bi se ostvarila 2,25 puta veća ušteda nafte nego kada bi se elektrifikovala privatna vozila, ističu u organizaciji T&E i dodaju da bi moglo da se štedi i pomoću nekih drugih mera, kao što su obuka vozača za ekološku vožnju, optimizovanje pritiska u gumama na vozilima ili opremanje kamiona aerodinamičnim dodacima.
Bez podsticaja na štednju
Nafta se troši i u avio-saobraćaju. Kada bi se sve članice EU ugledale na Francusku i zabranile letove na malim udaljenostima, vrednost uvoza ruske nafte godišnje bi mogla da se smanji za dve milijarde evra, navodi se u jednoj analizi organizacije Grinpis (Greenpeace).
Dalje uštede moglo bi da donese ograničavanje poslovnih putovanja – a da je to moguće, pokazao je lokdaun tokom pandemije.
Nasuprot tome, štednji nafte ne doprinosi ograničavanje cene goriva kako bi se ublažile posledice poskupljenja energenata za građane. Uprkos tome, nemački parlament će u petak (13.5) o tome verovatno da raspravlja. Planirano je smanjenje poreza na energente na evropski minimum tokom tri letnja meseca.
Ali, ako će gorivo da bude jeftinije, onda to neće da podstakne njegovu štednju. Tako je od marta smanjenje poreza na gorivo u 18 evropskih država u vrednosti od 14 milijardi evra dovelo do povećanja potrošnje nafte za 3,3 miliona tona ekvivalenta nafte, ukazuju u organizaciji T&E.
Dakle, postoje mere koje bi dovele do smanjenja potrošnje nafte.
U Evropskoj uniji i dalje se diskutuje o embargu na uvoz ruske nafte. Nemačku embargo ne bi previše pogodio, s obzirom na to da je procenat ruske nafte u njenoj ukupnoj potrošnji smanjen na 12 odsto. Drugačija situacija je u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Bugarskoj. Ukupno jedna četvrtina potrošnje EU pokriva se još uvek naftom iz Rusije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U nemačkom gradu Augzburgu nalazi se Fuggerei, najstarije socijalno stambeno naselje na svetu, gde stanovnici i danas plaćaju simboličnu kiriju od svega 88 centi godišnje.
Evropska unija danas počinje da sprovodi prvu fazu zabrane uvoza ruskog gasa putem cevovoda, kao deo takozvanog postepenog ukidanja ruskih energetskih isporuka, preneli su ruski mediji.
Američka kompanija Jam brends saopštila je danas da će prodati lanac restorana Pica Hat za ukupno 2,7 milijardi američkih dolara, nakon višemesečnog razmatranja budućnosti brenda koji se poslednjih godina suočava sa padom prodaje i jačanjem konkurencije.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je Ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da protekcionističke mere usmerene protiv Kine neće usporiti njen razvoj i poručio da Srbija može mnogo toga da nauči od te zemlje.
Na neaktivnim računima u bankama u Nemačkoj nalaze se milijarde evra. Naslednici često ne znaju da oni postoje, a centralnog registra još nema. Šta se radi s tim novcem?
Američke Federalne rezerve zadržale su referentnu kamatnu stopu na istom nivou, ali su nove projekcije pokazale da deo članova Komiteta očekuje moguće povećanje kamata do kraja godine.
Ukupna vrednost radova koju su izvođači iz Srbije izveli u inostranstvu u 2025. godini iznosila je 19,312 milijardi dinara objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Vladimir Kecmanović je osuđen na kaznu zatvora 14 godina i 6 meseci, dok je Miljana Kecmanović osuđena na dve godine i 11 meseci zatvora. Oboje su proglašeni krivim za zanemarivanje i zlostavljanje maloletnog lica.
Rat u Ukrajini 1.576. dan. Preokret u ratu u Ukrajini. Oružane snage Kijeva izvele snažne udare na Moskvu. Pogođen i tržni centar. Oboreno 180 dronova. Takođe, napadnut i ruski Rostov. Ruske snage odgovorile balističkim raketama lansiranim ka Kijevu.
Predsednik Srbija centra (SRCE) Zdravko Ponoš uputio je niz kritika na račun novinara Boška Jakšića, koji mu je ranije poručio da "viri iz džepa Đilasu". Ta konstatcija naljutila je Ponoša, pa je opsežnim tekstom "analizirao" Jakšićev stvaralački opus.
Poslanici skupštine Srbije danas na vanrednom zasedanju, na čijem su dnevnom redu 32 tačke, polemišu najviše o izmenama seta pravosudnih zakona, ali i o temama koje nisu na dnevnom redu.
Ukrajina će nastaviti da uzvraća udarac Rusiji jer, tako ne samo da odgovara na napade na mirne gradove, već na taj način prisiljava zemlju agresora na mir, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Podmornica Titan imala je strukturne nedostatke u materijalu korišćenom za njen trup, kao i da američka firma nije u potpunosti testirala novi dizajn plovila.
Jedan od najuticajnijih savremenih rok muzičara Leni Kravic održao je spektakularan koncert na beogradskom Ušću u okviru svetske turneje "Blue Electric Light".
The Independent State of Samoa has confirmed its participation in the Specialized Exhibition Expo 2027 Belgrade, the Expo 2027 company announced today.
Work is underway today to connect the main structure of the bridge being built over the Danube near Novi Sad as part of the Fruška Gora Corridor project. Serbian President Aleksandar Vučić is also attending the event.
Germany has officially rejected the Italian bank UniCredit’s offer to acquire shares in Commerzbank, the state agency responsible for managing the federal government's stake.
Komentari 3
Pogledaj komentare