Srbija

Utorak, 08.10.2019.

12:00

Rad na crno: Radnici prihvataju ponudu poslodavca da deo plate prime u koverti VIDEO

Uprkos višegodišnjim naporima države da suzbije rad na crno, to je i dalje najčešći vid kršenja zakona kojem pribegavaju poslodavci.

Izvor: B92, Prva TV

Rad na crno: Radnici prihvataju ponudu poslodavca da deo plate prime u koverti VIDEO
Foto: Prva TV

Za osam meseci ove godine inspekcija je ušla u čak 40.000 preduzeća i pronašla 9.747 radnika koji su radili na crno.

Da li je zarada toliko primamljiva da poslodavci svesno rizikuju kazne za te prestupe, a radnici očajni pa prihvataju bilo kakav posao, za Prvu TV odgovaraju Zoran Mihajlović, sekretar Saveza samostalnog sindikata Srbije, i Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca.

"Srbija je zemlja u kojoj je posao još uvek privilegija i veliki broj radnika su prinuđeni, da bi sebi obezbedili egzistenciju, da prihvate i takav posao", kaže Mihajlović i dodaje da se radom na crno, pored rada bez prijave, smatra i prekovremeni rad, kao i isplata na ruke.

Mihajlović kaže da mnogi prihvataju ponudu poslodavca da deo plate prime u koverti, ali da većina njih posle nekog perioda uvide da je to greška i da kada su prijavljeni imaju veću sigurnost.

Kako navodi, vrlo je teško identifikovati firme koje krše zakon, a najviše je takvih primera na gradilištima, u ugostiteljskim i samostalnim zanatskim radnjama. Kaže da bi veća ingerencija sindikata i inspekcija pomogla i veći broj poslodavaca bi bilo kažnjeno, a samim tim bi se i broj prekršaja smanjio.

"Teško je reći koji je broj privrednika koji zapošljava na crno, manji deo, ali dovoljan da pravi problem poslodavcima koji ispunjavaju svoje obaveze", kaže Atanacković.

Država je odlučila da onima koji rade za minimalac od 27.000 dinara – 15.000 dinara je neoporezivi deo, a Atanacković smatra da je ovo dobar stimulans, ali ipak nedovoljan.

Ističe primer građevinskih radnika koji rade za dnevnicu, po deset do 12 sati, a često su isplaćivani u devizama. "U tome nema ni zakona u radu, doprinosa, to je plaćanje u kešu za radnika koji je potpuno neprijavljen".

Kazne se kreću od 300.000 do pet miliona dinara za preduzeća a za privrednike od 50.000 do 300.000 dinara, a Mihajlović kaže da ove sume za poslodavce nisu velike, a privrednik koji ne plaća porez šteti budžetu, i da bi krivičnom odgovornošću, umesto prekršajnim prijavama, bio smanjen broj ovih slučajeva.

"Noćni sati nisu adekvatno plaćeni, ako pričamo o ljudima koji obezbeđuju različlite objekte, siguran sam da se njima taj rad ne plaća, da ima dosta prekršaja i da u 90 odsto slučajeva to možemo smatrati radom na crno", ističe Mihajlović.

Atanacković kaže da se kod nas uglavnom ne isplati pun iznos kazne i dodaje da kada bi nadležni organi povećali inspekcijske zahteve, efekat bio bolji, čak i sa manjim kaznama.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Još jedan udarac za Mađarsku

Godišnja stopa inflacije u Mađarskoj je u maju blago porasla sa aprilskih 3,7 odsto na četiri odsto, objavio je danas Centralni zavod za statistiku Mađarske (KSH).

12:14

10.6.2024.

1 d

Podeli: