05.03.2026.
14:00
Popović na Kopaonik biznis forumu: Investicioni fondovi ključni za razvoj tržišta kapitala u Srbiji
Kopaonik biznis forum, konferencija koja se često naziva i "srpskim Davosom" i ove godine okupila je najuticajnije predstavnike finansijskih institucija, privrednika, stručnjaka i ekonomskih analitičara.
Zoran Popović predsednik Nadzornog odbora Društva za upravljanje fondovima "Vista Rica" poručio je na Kopaonik biznis forumu da investicioni fondovi imaju ključnu ulogu u razvoju finansijskog tržišta i tržišta kapitala u Srbiji.
Kako je istakao, za snažniji rast neophodno jačanje poverenja investitora, veća edukacija i aktivnija podrška države i regulatora.
- Kakva je uloga investicionih kompanija u razvoju finansijskog tržišta i tržišta kapitala?
"Uloga fondova je značajna u svetu, globalno, pa čak i regionalno. Ovaj segment finansijskog tržišta predstavlja značajnu komponentu u finansiranju privrede i ekonomije na različite načine. Kod nas možemo reći da se krećemo u pogledu ukupnog iznosa imovine pod upravljanjem, preko dve milijarde evra. Investicione kompanije direktno utiču na: rast tržišne kapitalizacije, razvoj korporativnog tržišta obveznica, povećanje broja listiranih društava, internacionalizaciju tržišta, privlačenje stranih investitora U malim tržištima poput Srbije, bez snažnih domaćih institucionalnih investitora, tržište kapitala ostaje marginalno", rekao je Popović i dodao:
"Potencijal za rast svakako postoji, tu vidim ulogu svih investicionih fondova, da ulažu u sopstvene kapacitete, da ulažu u procese, u korisničko iskustvo i najvažnije komuniciraju sa korisnicima. Kulturološki, naša zemlja nije adaptirana na investicije u fondove i edukacija je ključ kako bismo pokrenuli tržište. Stalno razgovaramo sa investitorima, nisu upoznati sa načinom funkcionisanja fondova, šta je fond, kako uplaćuju, koja je sigurnost ulaganja, koji su rizici, to su najčešća pitanja. Neophodno je da radimo na promociji, na stvaranju poverenja u sektor. Kada govorim o podizanju svesti, mislim podjednako na fizička, ali i pravna lica. Finansijski sektor se kreće polako u pogledu investicija u fondove. Potrebno je da vidimo i neke komplementarne proizvode fondova i banaka, mislim da možemo svi da generišemo benefite za sektor u globalu. Naše je da razvijamo potražnju na strani investitora, a sa druge strane sektor mora zajednički da nastupa u pogledu razvoja tržišta kapitala, da iskaže zainteresovanost, i tu je uloga države i regulatora, da stvore elementarne preduslove za postojanje i efikasno funkcionisanje tržišta kapitala."
- Koje su institucionalne smetnje za razvoj fondovske delatnosti, odnosno ulaganja?
"U poslednjih nekoliko godina videli smo napore da se fondovska industrija razvije i ti napori daju efekta u pogledu ukupne imovine pod upravljanjem. Ceo sektor značajno raste, naročito segment alternativnih investicionih fondova. Od prvog otvorenog fonda u 2022. godini, danas smo narasli na 270 miliona evra pod upravljanjem. Sa druge strane, taj rezultat može i mora da bude veći. Naše tržište kapitala nije na visokom nivou, broj listiranih kompanija je nizak, obrt na beogradskoj berzi je nizak i tu upravo vidimo i izazov i šansu da se dalje razvijamo", kazao je Popović.
Takođe, istakao je da se u poslednje vreme vide napori da se razvije segment korporativnih obveznica, izuzetno važan instrument finansiranja privrede.
"Nedavno smo imali emisiju zelenih obveznica, kompanije dobrog kreditnog kvaliteta, mi smo kao fond uložili u tu obveznicu, međutim moram da dodam da je sekudnarno tržište praktično nepostojeće. I tu je ključ problema, sa jedne strane mi kao fond smo dužni da održavamo visok nivo likvidnosti, a sa druge strane želim da generišemo prinos iz trgovanja, a ne iz fiksnih prihoda koji generišu instrumeni. Plašim se da, ukoliko se ne razviju instrumenti kojima će se trgovati, da nećemo videti uspeh u razvoju ovog segmenta finansiranja privrede. Tu je ključna uloga regulatora da kroz različite mehanizme obezbedi obrt kapitala. Moramo da radimo koordinisano. Mi smo nedavno krenuli sa pripremama u pogledu investiranja u nekretnine. Iako su regulatorni napori svakako prepoznati, mi smo se u procesu susreli sa brojnim pitanjima, pitanja evaluacije, vrednovanja, poreskih pitanja i raznih drugih pitanja. Treba da pogledamo druga tržišta i vidimo na koji način oni realizuju ove vrste investicija".