Međutim to bi moglo biti promenjeno značajnijim prekomponovanjem snaga na svetskoj ekonomskoj sceni, ali se to ne može očekivati u bližoj budućnosti, ocenili su domaći stručnjaci.
Vanredni profesor na Institutu ekonomskih nauka Marko Malović ocenio je da činjenica da dolar uživa poziciju svetske valute broj jedan omogućava Americi da više troši, a da to ne bude momentalno kažnjeno slabljenjem valute ili inflacijom jer veliki deo "zelene valute" završava van granica SAD.
Podsetivši da SAD emitovanjem obveznica pribavljaju sredstva za finansiranje deficita, čiji su kupci često "strani entiteti", Malović je istakao da "niko ne sili Kineze ili Ruse da kupuju viškovima novca baš američke obveznice."
"Ako misle da ima sigurnijih hartija od vrednosti ili sa većim prinosom, onda neka ulažu u to nešto drugo, ali tako nešto još nije pronađeno", rekao je on.
Ocenjujući da bi se bilo koja druga zemlja sa takvom valutom ponašala kao SAD, Malović je rekao da "bez spektakularnih rezova na politekonomskom sistemu sveta, teško da ima šanse da se nešto dramatično promeni u tom pogledu".
Prema njegovim rečima, to bi možda bilo moguće "ako bude nekih velikih političkih rezova i napravi se neka alijansa zemalja koje bi stvorile neku drugu valutu koja bi igrala ulogu svetske valute broj jedan."
Naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Dragan Petrović objašnjava princip po kojem, kako kaže, SAD oporezuju ceo svet.
“Uzmimo primer po kojem bi, recimo, Centralna banka Engleske štampala za jedan dan 10 odsto svih svojih novčanica i ubrizgala taj novac u neku od svojih industrija. Time bi sproveli oporezivanje, odnosno otimačinu 10 odsto svih funti koje postoje u svetu. Pošto su sve nacionalne valute, uglavnom, vezane za državu kojoj pripadaju, problem je što one to mogu da rade samo na svojoj teritoriji”, navodi on.
“Međutim, jedina svetska valuta doskoro bila je dolar. I onda su Amerikanci, po tom principu, prisvajali bogatstva svih država sveta, i to decenijama. Jer, kad SAD štampaju dolare, oni pljačkaju svet. Naročito se to odnosi na Kinu, Rusiju i velike zemlje koje imaju ogromne devizne rezerve i akcije u dolarima”, kaže Petrović.
Uvođenje evra ublažilo je donekle ovaj problem, ali Petrović objašnjava da su Amerikanci od svog ekonomskog kraha značajno povećali štampanje dolara.
“Na taj način oporezuju Rusiju i Kinu, koje imaju najveće učešće u njihovim fondovima. Zbog toga te zemlje i pokušavaju da nađu neko rešenje. Drastično bi bilo da se uvede neka druga rezervna valuta jer bi to bio kraj Amerike. Pre će biti da se Amerika nalazi pred sigurnim i postupnim gubitkom važnosti dolara kao sredstva plaćanja i da će se polako prelaziti na druge valute. Putinovu izjavu treba posmatrati kao ubrzavanje tog procesa”, smatra Petrović.
Ekonomista Miroslav Zdravković podsetio je da su SAD od Drugog svetskog rata osnovni motor razvoja svetske ekonomije kroz svoju potrošnju jer su, od Japana preko "azijskih tigrova", a sada i Kine, sve zemlje svoj rast zasnivale na rastu izvoza u Ameriku, a Amerika je imala deficit koji je posledica upravo veće potrošnje.
Sada postoji pritisak na Kinu da ojača svoju valutu, a ona znajući iskustvo Japana, koji je od 1985. do 1990. naglo podigao vrednost jena i već 20 godina ne može da se oporavi, brani se od tog pritiska, tako što povećava uvoz i sada polako preuzima tu američku ulogu najvećeg potrošaca, ali još nema veći uvoz od Amerike, rekao je on.
"Sada je Kina upravo zahvaljući rastu njenog uvoza omogućila oporavak i američke privrede i azijskih tržišta za razliku od Evrope, gde je suprotna pozicija. Poput Kine, Nemačka bi trebalo da povećava uvoz, kako bi omogucila oporavak perifernih zemalja istočne Evrope. To se ne dogadja i zato će u Evropi biti kriza dugotrajna za razliku od krize sa Amerikom i Kinom", naveo je Zdravković.
Prema njegovoj oceni, poslednje dve-tri godine dogadja se prekompozicija svetske ekonomije u kojoj Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, kreću da deluju kao drugi pol moći u odnosu na sadašnji pol - Amerika plus EU.
"Oni deluju na taj način jer su svesni da su previše izloženi riziku pošto drže devizne rezerve u dolaru, a dolar slabi. I one (te zemlje) upravo na taj način deluju - kreću Rusija i Kina - da trguju svojim valutama, a Iran, antiameričkim stavom, ne želi da prodaje naftu u dolarima, nego u evrima", napomenuo je Zdravković.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Komentari 51
Pogledaj komentare