Pomoćnik američkog državnog sekretara Filip Gordon odvojeno razgovarao sa Tomislavom Nikolićem i Ivicom Dačićem i poručio, SAD će sarađivati sa svakom vladom.
Gordon kaže da je doputovao u Beograd s porukom podrške SAD, a ne da sugeriše kako treba da izgleda nova vlada.
Gordon je izrazio nadu da će Srbija ostati na putu ka članstvu u EU.
"Evropska unija je jasno rekla da Srbija, da bi ostala na putu ka pridruživanju, mora da se suoči sa problemom Kosova, a to je i pozicija SAD", istakao je Gordon.
Prema njegovim rečima, SAD imaju nekoliko ključnih prioriteta u bilateralnim odnosima sa Srbijom.
"Najvažnije nam je da naglasimo koji je smer kojim bi Srbija trebalo da se kreće, ma ko oformio sledeću Vladu. Nadamo se da će i dalje biti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, koje mi snažno podržavamo, i stabilizaciji i normalizaciji odnosa sa susedima, uključujući i Kosovo", rekao je Gordon za RTS.
Američki zvaničnik kaže da ga je ohrabrilo nešto od onoga što je čuo od svojih sagovornika u Beogradu.
"Predsednik Nikolić je javno rekao, a rekao je i meni jutros, da želi da Srbija ostane na putu ka EU", a put ka EU, kako je dodao, podrazumeva jačanje demokratije kod kuće, očuvanje i unapređenje tržišne privrede, kao i mir i stabilne odnose sa susedima.
Gordon veruje da je predsednik Srbije rešen da se time pozabavi i obezbedi da Srbija bude "punopravni član evroatlantskih institucija i EU", što je cilj i Sjedinjenih Američkih Država.
Komentarišući Nikolićev predlog da se razgovori Beograda i Prištine podignu na viši politički nivo, on je podsetio da su SAD podržale tehnički dijalog i dodao da lično smatra da treba da bude i političkih pregovora.
"O nivou daljih razgovora treba da odluče Srbija i Kosovo. Ali, ja mislim da treba da bude i političkih razgovora, jer će, na kraju krajeva, i Srbija i Kosovo morati da reše neka suštinska politička pitanja oko kojih se ne slažu", rekao je visoki američki zvaničnik.
Na pitanje da li je ovo pravi trenutak da se okonča civilna misija na Kosovu, s obzirom da je predsednik Nikolić izjavio da je neprihvatljivo da se povaćava broj napada na Srbe na Kosovu, Gordon je rekao da "nije siguran da je to ispravan opis onoga što se događa".
Prema njegovim rečima, "istina je da se pre neki dan dogodila užasna tragedija i grozan zločin", ubistvo srpskog bračnog para koji se vratio na Kosovo, što su SAD osudile zahtevajući da se počinioci privedu pravdi, a najvažnije je da se zaštiti bezbednost svih građana Kosova, za šta tamo postoje međunarodne snage.
"Ne verujemo da to može da se postigne srpskim bezbednosnim prisustvom ili prisustvom srpskih vojnih ili obaveštajnih snaga na severu. To je jedno od onih ključnih pitanja na kojima želimo da zajednički radimo sa Beogradom", ukazao je američki diplomata.
SAD, istakao je on, smatraju da je Kosovo "spremno za završetak nadziranja nezavisnosti" i da je "mnogo napredovalo u četiri godine od sticanja nezavisnosti".
Zamoljen da kaže da li je o pitanju srpskog bezbednosnog prisustva na severu Kosova razgovarao sa srpskim političarima i kakva je bila reakcija onih za koje se veruje da će oformiti sledeću vladu, Gordon je rekao da Vašington odavno svim srpskim liderima govori da je protiv bezbednosnog prisustva Srbije na severu Kosova.
"Verujemo da ono nije u skladu sa Rezolucijom 1244 i da ne doprinosi miru i bezbednosti u regionu. Takođe, iscrpljuje budžet Srbije i ne verujemo da se na taj način štite Srbi na Kosovu," rekao je on, napominjući da će Vašington "nastaviti da jasno stavlja do znanja da je to prepreka u odnosima između SAD i Srbije".
To, prema njegovim rečima, ne znači da Srbija ne može da nastavi da podržava škole, bolnice i druge institucije na severu, jer je to prirodan interes koji bi pokazala svaka zemlja.
Gordon je negirao spekulacije da vlada SAD pokušava da utiče na proces formiranja vlade Srbije, ponovivši da je odluka o vladi na narodu Srbije i njegovim liderima.
"Nije na nama da o tome odlučujemo. Ja nisam zato ovde, niti je moj zamenik Filip Riker prošle nedelje zbog toga bio ovde", istakao je Gordon, navodeći da SAD imaju svoje interese i planove i američki zvaničnici se ne stide da o tome otvoreno govore.
"Ali, ti interesi se ne dotiču toga koji će lider zauzeti koju poziciju u Srbiji. O tome odlučuju Srbi. Mi samo kažemo da želimo da sledeća vlada, ma ko je formirao, sarađuje sa SAD na pitanjima koja su nama važna, kao što su borba protiv nelegalne trgovine, korupcije, kao što je sprovođenje vladavine prava".
Na pitanje da li ga ipak brine razvoj događaja ili smatra da je srpska politička scena dovoljno demokratski evoluirala, on je ponovio da ga je nešto od onoga što je čuo od lidera koji će verovatno biti u sledećoj srpskoj vladi ohrabrilo, ali da se sve se prvo mora isprobati.
"Tražimo dela, a ne reči, a postoje neka otvorena pitanja u vezi sa putem koji će Srbija izabrati. Mi samo možemo jasno da kažemo za koji put mi smatramo da je svima u interesu. Tada ćemo sarađivati sa bilo kojom vladom," napomenuo je on.
Gordon, koji je pre dolaska u Beograd prisustvovao Kroacija samitu u Dubrovniku, žali i što Srbija "nije bila zvanično prisutna".
"Nadam se da će se to promeniti u narednim godinama, jer verujem da Srbija treba da ima predstavnika na svim regionalnim skupovima", zaključio je američki zvaničnik.
Sastanak visokog američkog zvaničnika i predsednika Srbije počeo je u 09.15 i trajao je oko sat vremena. Sastanku su prisustvovali i ambasadorka SAD u Srbiji Meri Vorlik, i Nikolićev savetnik Marko Đurić, a nakon susreta niko od učesnika nije davao izjave novinarima.
Kako je saopšteno iz Press službe predsednika Srbije, pomoćnik državnog sekretara SAD preneo je danas predsedniku Srbije Tomislavu Nikoliću da će Vašingtion sarađivati sa svakom vladom koju izabere Skupština Srbije.
S druge strane, Nikolić je izrazio uverenje da će se taj proces što pre realizovati, jer je Srbiji potrebna Vlada koja će odmah početi da rešava nagomilane ekonomske probleme, stvara povoljniji poslovni ambijent u cilju privlačenja dodatnih investicija, otvara nova radna mesta i omogući gradjanima posao.
Nikolić i Gordon su na Andrićevom vencu razgovarali i o situaciji na Kosovu i Metohiji, a predsednik Srbije je istakao da je neophodno da međunarodne strukture, koje su tamo prisutne, obavljaju svoje zadatke u skladu sa mandatom koji je odobrila i Srbija i da osiguraju bezbednost i zaštitu prava svih gradjana te pokrajine. Nikolić je rekao da je Gordona upoznao sa svojim ingerencijama i Ustavnim ovlašćenjima, da su pričali o pitanju Kosova i nastavku evropskih integracija.
Nikolić je istakao da su neprihvatljivi incidenti u kojima državljani Srbije bivaju povredjeni ili smrtno stradaju, a "koji su u poslednje vreme, očigledno namerno, sve češći".
Predsednik Srbije je istakao da takvi zločini svakako ne doprinose stabilizaciji prilika u regionu, pogotovo pred nastavak dijaloga sa Prištinom.
Odmah nakon sastanka s predsednikom Srbije, Gordon je započeo sastanak s mandatarom za sastav buduće vlade. Sastanak sa Dačićem je počeo u Palati Srbija u 10.30 i trajao je nešto više od sat vremena.
Zamenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da mu je pomoćnik američkog državnog sekretara preneo stav američke vlade da će SAD poštovati volju naroda Srbije i da su za njih bitni politika i rezultati nove vlade.
Nakon razgovora s Gordonom, Dačić je izjavio da je on američkom zvaničniku kazao da će nova Vlada Srbije nastaviti reforme i evropski put Srbije.
Dačić, koji je mandatar za sastav nove Vlade Srbije, kaže da je Gordonu rekao i da će nova vlada voditi politiku mira i stabilnosti u regionu, kao i da će nastaviti dosadašnju uspešnu saradnju u borbi protiv kriminala, terorizma i korupcije sa američkim organima za sprovođenje zakona.
Uoči Gordonovog dolaska u region Stejt department je saopštio da će on u razgovoru s visokim funkcionerima Srbije pružiti podršku SAD za formiranje nove vlade, koja treba da bude posvećana približavanju Evropskoj uniji, posebno poštujući regionalnu stabilnost i konstruktivne odnose sa Kosovom.
Gordon je na "Kroacija samitu" u Dubrovniku u subotu poručio da se od Srbije ne očekuje da u ovoj fazi prizna Kosovo, ali da će morati da prihvatiti činjenicu postojanja suverenog i nezavisnog Kosova unutar sadašnjih granica.
Prema njegovim rečima, podela Kosova nije opcija ni za Srbiju ni za Kosovo, a SAD mogu i hoće da pomognu, ali Beograd mora da prestane da podržava - kako je kazao - ilegalne bezbednosne i sudske strukture na severu Kosova i obezbedi potpunu slobodu kretanja za sve. Američki diplomata je takođe, u tom smislu, dodao i da SAD očekuju normalizaciju odnosa Srbije i Kosova.
S druge strane, lider SPS i mandatar za sastav nove vlade Ivica Dačić je pred Gordonovu posetu izjavio da će sa pomoćnikom američkog državnog sekretara razgovarati o bilateralnim odnosima dve države i da ne očekuje nikakav "spektakularni sastanak".
"Biće to razgovor kao i svaki drugi o našim bilateralnim odnosima i ne očekujem nikakav spektakularni sastanak", rekao je on.
Asocijacija izbegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske uputila je pitanje pomoćniku državnog sekretara SAD Filipu Gordonu kada će se zainteresovati za sudbinu i nepoštovanje prava pola miliona Srba prognanih iz Hrvatske.
U saopštenju za javnost, Asocijacija podseća da je Gordon, uoči posete Beogradu, na Kroacija samitu u Dubrovniku izjavio da ni SAD, ni EU, od Srbije ne očekuju "da u ovoj fazi prizna Kosovo, ali će se Srbija morati pomiriti sa realnošću demokratskog, suverenog, nezavisnog i multietničkog Kosova u sadašnjim granicama".
Reagujući na ovu izjavu u kojoj, kako kaže, ima puno "cinizma i licemerja", Asocijacija postavlja pitanje "kako to da nije priznata realnost postojanja Srba kao konstitutivnog naroda u Hrvatskoj i čime su to Albanci zaslužili posebnu brigu SAD i još jednu državu na Balkanu?"
Kako to da zvaničnik Stejt departmenta ne postavlja pitanje sudbine i prava Srba iz Hrvatske koji ni posle 17 godina od egzodusa još ne mogu da se vrate u zavičaj, pita Asocijacija i pritom navodi da je reč o najvećem etničkom čišćenju u Evropi posle Drugog svetskog rata.
"U tome zasluga imaju i SAD, čija je agencija penzionisanih oficira MPRI imala aktivnu ulogu u pripremi i izvođenju operacije hrvatske vojske i policije 'Oluja' ", navela je Asocijacija, uz napomenu da se Sud u Čikagu proglasio nadležnim po tužbi izbeglih Srba u SAD protiv ove agencije.
Izbegli i prognani Srbi iz Hrvatske pitaju može li se očekivati promena američke politike duplih merila koja, kako je istaknuto, "sigurno nije garancija za suživot i trajan mir na Balkanu".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru predložilo je sudu da produži za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom tužilaštvu.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru predložilo je sudu da produži za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom tužilaštvu.
Na Institutu za pojas i put u Beogradu održan je Prvi forum kulturne razmene Kine i Srbije u organizaciji Prestoničkog pedagoškog univerziteta, Instituta globalne i regionalne studije i Instituta za pojas i put.
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo priznao je da postoji namera Sarajeva da ceo srpski narod proglase genocidnim, prenose Novosti.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratiće se danas narodu po povratku iz Njujorka i govoriti o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 103
Pogledaj komentare