Pravo na besplatne deonice sada imaju samo zaposleni i penzioneri preduzeća koja se privatizuju, i to 30 odsto ako prodaja ide putem aukcije, a 15 ako ide putem tendera. Svi ostali građani Srbije, koji do sada ni po jednom osnovu nisu dobili akcije, a računa se da je takvih oko četiri miliona, imaće isto pravo, ali sa odloženom realizacijom.
Zakon o privatizaciji predvideo je da od prodaje na tenderima društvenih preduzeća 15 odsto akcija bude naznačavano u Privatizacioni registar i iz tog fonda budu podeljene akcije svim punoletnim građanima Srbije. U Privatizacioni registar ići će, takođe, akcije javnih preduzeća, ali još nije odlučeno u kom procentu.
Prema aktuelnim odredbama Zakona o privatizaciji, rok za podelu akcija iz Privatizacionog registra je 2010. godina. Jedno ograničenje je da na besplatnu podelu akcija iz Privatizacionog registra nemaju pravo oni koji su kroz privatizaciju dobili makar i jednu akciju. Kako će ta podela ići, tek bi trebalo da bude utvrđeno, odnosno određeno da li će to biti vaučeri ili neka druga varijanta, da li će poziv građanima za upis biti upućen prema biračkom spisku, ili će prijavljivanje biti na ličnu inicijativu.
Advokat Branko Pavlović je krajem prošle godine u ime pola miliona građana uputio predlog regulative po kojoj bi podela akcija krenula odmah, odnosno išla sukcesivno, ne čekajući 2010. godinu. O programu Branka Pavlovića, koji se pojavljuje i kao zastupnik sindikata javnih preduzeća, pre dva dana je raspravljao Odbor Skupštine Srbije za privatizaciju i većinom glasova ga odbio. Obrazloženje je da bi sukcesivnom podelom nekim građanima dopao krem, a nekima prazni papiri.
S predlogom, za sada usmerenim samo na stručan deo javnosti, izašao je i profesorski tim koji čine Miodrag Zec, Boško Čivoković i Mirko Vasinjević. Suština njihovog projekta jeste da treba napraviti investicioni fond u koji bi se slile akcije iz Privatizacionog registra i Akcijskog fonda, s tim da u Privatizacioni registar bude usmereno 75 odsto kapitala javnih preduzeća. Podela akcija građanima išla bi tek kada taj fond počne da funkcioniše, dobije verfikaciju na berzi, kako građani ne bi imali zebnju da li dobijaju prazan papir.
Putem tendera do sada je prodato pedesetak preduzeća i za to dobijeno oko 900 miliona evra, odnosno u Privatizacioni registar naznačene akcije vredne oko 140 miliona evra. Kada bi ta suma bila podeljena na četiri miliona građana, koliko će ih verovatno biti na spisku za tu besplatnu podelu, svaki bio dobio po oko 35 evra. S tih pedesetak preduzeća uglavnom je iscrpljena lista takozvanih velikih prodaja, a sada na tendere stižu manje atraktivna preduzeća, odnosno preduzeća s priličnim dugovima, pa je težište naći kupce spremne da ih podignu na noge, plaćajući za uzvrat makar i jedan dolar. Na red, međutim, stižu javna preduzeća u kojima je koncentrisan najveći kapital.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare