Dok američki bogataši u humanitarne svrhe poklanjaju polovinu svog bogatstva, u Srbiji za sad nema biznismena koji bi se odlučili na ovakav filantropski potez.
Da bi se domaći biznismeni postupili kao njihove američke kolege, prema mišljenju ekonomista, potrebna je zrelost društva i lični filantorpski osećaj o potrebi da se pokloni novac onima kojima je potrebniji.
Predsednik kompanije Komtrejd Veselin Jevrosimović kaže da se srpski privrednici, za razliku od američkih bogataša bore za likvidnost preduzeća i radna mesta, i da prema tome nemaju novca za velika dela, ali da se pridružuju humanitarnim akcijama kad god su u prilici.
“Komtrejd, kao uzoran građanin ove zemlje, svakodnevno učestvuje u raznim dobrotvornim akcijama, kao što je izgradnja dečjeg sela na Tari. Čak smo se pridružili mnogim akcijama koje je televizija B92 organizovala. Politika naše firme je da na humanitarnim akcijama ne gradimo lični marketing, ali ono gde najviše ulažemo i izdvajamo, jesu znanje i obrazovanje”, kaže on.
Ideju da bi i srpski biznismeni trebalo da se na neki način oduže društvu, pre skoro dva meseca imao je i predsednik Srbije Boris Tadić. On je pozvao bogate u Srbiji da podignu “tajkunski most”, ali se na tu inicijativu niko nije odazvao.
Tadić je tada govorio o nepristojno bogatim ljudima koji misle samo o sebi i svojim užicima, a ne o društvenoj odgovornosti. Da bi se biznismeni prepoznali u tim rečima potrebna je zrelost društva i lični filantorpski osećaj o potrebi da se pokloni novac onima kojima je potrebniji, ocenjuje ekonomista Miodrag Zec.
“Prosto rečeno, vi kupujete Rembranta, držite ga u spavaćoj sobi, i onda požurite da izgradite zgradu da tog Rembranta svi vide. Neke stvari su naprosto večite. Zašto naši ljudi to još ne rade, mislim da verovatno prosto još nisu stigli do tog nivoa saznanja o smislu ljudskog postojanja, o smislu bogatstva, o potrebi da se uradi nešto za večnost. Verovatno će to vreme jednom i doći”, objašnjava on.
Veselin Jevrosimović podseća da, iako u Srbiji postoji Klub privrednika, još uvek ne postoji klub milijardera. On pozdravlja inicijativu američkih bogataša i ima ideje šta će uraditi ako ikada zaradi svoju milijadu.
“Da sam Bil Gejts, i ako jednog dana postanem milijarder, polovinu svog bogatstva pokloniću Narodnoj banci Srbije jer je to očigledno jedini spas za našu monetarnu politiku”, kaže Jevrosimović.
Amerika i Srbija se dosta razlikuju po bogatstvu, ali im je zajedničko to što i u jednoj i u drugoj državi ima ljudi kojima je potrebna pomoć. Prema podacima humatniatrinih organizacija u našoj zemlji ima više od 700 hiljada gladnih ljudi, kojima bi pomoć 18.000 milionera koliko ih ima u Srbiji svakako dobro došla.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Komentari 26
Pogledaj komentare