Rast prehrambene industrije 20%

U 2006. godini 60 najuspešnijih prehrambenih kompanija imalo je prihod od ukupno 2,8 milijardi evra.

Izvor: B92

Sreda, 19.12.2007.

13:28

Default images

Vodećih 60 preduzeća prehrambenog sektora ostvarilo je rast prihoda od 20 odsto, a 52 su zauzela mesto na listi Top 300 najuspešnijih kompanija u Srbiji koju je objavila Ekonomist medija grupa. Među deset najvećih srpskih izvoznika, osam je iz prehrambene industrije.

Konditorska kompanija Svislajon Takovo je u 2006. bila najuspešnija kompanija prehrambenog sektora sa 19,59 milijardi dinara prihoda. Svislajon Takovo je u 2006. godini zabeležio pad prihoda od 0,8 procenata i zauzeo 13. mesto na listi 300 najuspešnijih kompanija.

Na drugom mestu u tom sektoru nalazi se proizvođač šećera Sunoko iz Novog Sada sa prihodom od 12,64 milijarde dinara, a na trećem prerađivač soje Sojaprotein iz Bečeja sa 12,13 milijardi dinara.

Za njima slede najuspešniji proizvođači mleka - Imlek, piva - Apatinska pivara, bezalkoholnih pića - Koka kola HBC, mesa - Agroživ, ulja - Dijamant i kafe - Grand prom.
Konditori su zabeležili rast prihoda od 12 odsto, a pored Svislajona visoko na listi kotirali su se i Crvenka, Bambi i koncern Bambi-Banat.

Devet proizvođača mesa na čelu sa Agroživom, Karneksom i Matijevićem ostvarilo je rast prihoda od 24 odsto, odnosno približno 30,53 milijarde dinara, a najveći rast od 96 procenata zabeležio je Agroživ, čiji prihod je dostigao 7,95 milijardi dinara.

Najuspešniji proizvođači mleka su preduzeća u okviru investicionog fonda Salford - Imlek, Mlekara Subotica i Novi Sad, koje ukupno, kako se navodi u publikaciji Top 300, pokrivaju više od trećine tržišta i ostvarile su ukupno 15,46 milijardi dinara prihoda.

Najveći proizvođači ulja - Dijamant, Vital, Sunce i Viktorijaoil - zabeležili su rast prihoda od 39 odsto, na ukupno 16,61 milijardi dinara.

Najmanji segment prehrambene industrije je industrija mlinskih i sličnih proizvoda. Preduzeća Fidelinka, Žito-media, Graneksport i Beogradska pekarska industrija ostvarila su rast od pet odsto na 7,49 milijardi dinara.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: