NBA brojke, evroligaška pitanja – šta Zvezda može da dobije od Grejema? VIDEO
Kada je Crvena zvezda objavila dolazak Devonte Grejema, bilo je jasno da beogradski klub cilja više od pukog popunjavanja rostera, s obzirom da je stiglo kapitalno pojačanje.
U pitanju je igrač sa šest sezona NBA iskustva, šuterskim pedigreom i reputacijom plejmejkera koji može da eksplodira u pravim okolnostima.
Ipak, iza tog CV‑a stoji i pitanje: koliko može da donese u Evroligi – gde stil igre, očekivanja i odgovornost značajno odstupaju od NBA kalupa?
Grejem dolazi iz Severne Karoline, a afirmaciju je stekao u Kanzasu, u jednoj od najjačih NCAA ekipa.
Njegova profesionalna karijera započela je 2018. kada ga je Atlanta izabrala kao 34. pika drafta, ali je odmah prosleđen Šarlot Hornetsima.
Već u drugoj NBA sezoni (2019–20) izbija u prvi plan. Beleži čak 18.2 poena i 7.5 asistencija u proseku, uz više od 37% šuta za tri poena – postaje lider tima, a fanovi ga vide kao mogući "steal" čitave klase.
Sofascore
Grejemova karijera nije išla linearnim putem, već posle vrhunske sezone u Hornetsima, usledile su godine borbe za kontinuitet u najjačem takmičenju.
Po završetku epizode u Šarlot Hornetsima seli se u Nju Orleans, a potom i San Antonijo gde gubi startnu poziciju, dok šuterski procenti padaju – prosečan šut iz igre tokom karijere ostaje ispod 40 odsto, što ga stavlja u drugi plan.
Tokom 2024. godine nastupao je u razvojnoj Dži ligi, gde je igrao za Saut Bej Lejkerse, a potom i Rip Siti, gde je pokazao deo stare forme – dvocifreni učinak sa poenima i solidna organizacija igre (oko 11 poena uz 4,6 asistencija), ali i dalje ispod potencijala.
U NBA karijeri imao je nekoliko impresivnih utakmica sa 30 i više poena, uključujući najduži koš za pobedu u istoriji NBA lige, sa 18,6 metara daljine je pogodio protiv Oklahome.
Šta Zvezda dobija?
Pre svega, Zvezda u Grejemu dobija plejmejkera sa velikim ofanzivnim potencijalom. Ima sposobnost da poentira iz driblinga, kao i iz "catch and shoot" situacija, dosta doprinosi u sistemima, koji zahtevaju brzo donošenje odluka, ubrzava igru.
Igrao je u NBA ligi gde je tempo ubitačan i navikao je da snosi odgovornost. U Evroligi, gde su odbrane znatno organizovanije, a napadi često sporiji i strukturiraniji, Grejem bi mogao da bude faktor koji unosi dinamiku i nepredvidljivost.
Njegova ofanzivna statistika potvrđuje da zna kako se vodi tim. Tokom najbolje NBA sezone imao je 7,6 asistencija, što znači da nije samo šuter, već i razigravač – igrač koji može da razbije zonu, pokrene "pick and roll" i pronađe slobodnog saigrača na perimetru.
U tome bi mogao biti posebno važan za trenera Janisa Sferopulosa, koji voli da kombinuje kreatore iz više uglova, bez oslanjanja na jednog dominantnog pleja.
Ne treba ignorisati ono što je Grejemova najveća slabost, a to je defanziva. Zbog visine (oko 185 cm) i građe, često je bio meta protivničkih bekova u NBA ligi. Igrači većih gabarita lako su ga napadali u izolacijama, a njegove defanzivne brojke redovno su bile ispod ligaškog proseka.
U Evroligi će se od njega zahtevati znatno veća koncentracija u rotacijama, bolja komunikacija u odbrani, kao i sposobnost da prepozna kada da preuzme, a kada da ostane pri igraču. Za igrača koji dolazi iz individualno orijentisanog sistema, to neće biti lak zadatak.
Međutim, uloga u Zvezdi neće nužno biti da brani najbolju opciju protivnika. Grejem može da bude „x-faktor“ u napadu – igrač koji rešava napade kad se lopta "zaglavi".
Ako pronađe šuterski ritam i uhvati vezu s ostatkom tima, lako može postati jedan od nosilaca u Zvezdinoj igri, a čak i da se istakne kao jedan od najboljih igrača u Evroligi.
Njegov prelazak u Evropu deluje kao logičan korak u ovom trenutku karijere. Nema više NBA garantovanih minuta, a Evroliga mu nudi da se takmiči na visokom nivou i možda da obnovi reputaciju.
U Zvezdi će igrati pred strastvenom publikom, pod pritiskom rezultata, ali i u sistemu koji nagrađuje posvećenost i brzinu prilagođavanja.
Ako Grejem prihvati te uslove – a istorija pokazuje da mnogi Amerikanci kasnije postanu ključni lideri u Evropi – postoji velika šansa da ostavi trag.
Za Crvenu zvezdu, njegov dolazak je investicija u kvalitet i iskustvo. Za njega lično, ovo je šansa da se vrati u NBA ligu kroz dobre partije u Evropi.
Zvezda odavno nije imala igrača ovakvog profila – pouzdanog beka koji zna kako i kada da preuzme odgovornost. Ako uspe da se prilagodi, upravo on može da bude taj.
Pored njega, u Zvezdu su stigli jo: Džordan Nvora, Ebuka Izundu, Semi Odželej, Čima Moneke, Tajson Karter, Stefan Miljenović, Ognjen Radošić, Hasijel Rivero i Lazar Stojković.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković se plasirao u drugo kolo Mastersa u Parizu pošto je posle velike borbe i preokreta savladao Valentina Vašeroa sa 2-1, po setovima je bilo 6:7 (5), 7:5, 6:1.
Meč na stadionu "Vanda Metropolitano" bio je prilično izjednačen, ali i dosadan, u prvom poluvremenu, da bi u drugom kvalitet bavarskog velikana ipak došao do izražaja
Predsednik Partizana Rasim Ljajić govorio je o pritiscima na aktuelno rukovodstvo crno-belih, mogućim promenama u Fudbalskom savezu Srbije, položaju kluba u domaćem fudbalu, ali i finansijskoj situaciji i planovima za budućnost.
Devonte Grejem ni ovog ponedeljka neće biti u sastavu Crvene zvezde, čime se nastavlja niz njegovog odsustva sa parketa koji sada već ozbiljno nagoveštava rastanak, prenose mediji.
Đoković je rekorder Pariza sa sedam titula, ali ove godine nije stigao ni do jednog četvrtfinala na mastersima. Problematičan je i žreb. Prvi rival biće Vašero.
Petar Sukačev je od dečaka koji je zbog fudbala autobusom svakodnevno putovao iz Ćuprije u Beograd stigao do dresa reprezentacije Srbije i važnog mesta u Vojvodini. U razgovoru za B92.sport govorio je o putu punog odricanja.
Rukometaši Partizana porazom od Fihse Berlina 40:33 završili su ovosezonski nastup u Ligi šampiona, ali su u nemačkoj prestonici ostavili bolji utisak nego što konačna razlika govori.
Većina automobila pravi se tako da može da izdrži dubine od 10 ili 20 cm, ali u nekim slučajevima potrebna vam je mnogo veća "otpornost" na vodu, pa kod pojedinih terenaca ide i do 80 cm. Kako?
Mitsubishi želi da sačuva nasleđe legendarnog Lancera Evolution električnim SUV-om ASX VR-e, koji razvija čak 465 KS. Ipak, novi model nema mnogo zajedničkog sa reli legendom.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez problema prelaze i više od 200.000 kilometara, ali pogrešne navike u vožnji mogu znatno da im skrate radni vek. Evo kako da izbegnete skupe kvarove.
McLaren navodno priprema naslednika modela 750S, koji bi mogao da nosi oznaku McL 820 i razvija 820 KS. Trag za novitet pronađen je na neobičnoj skulpturi u Londonu.
Komentari 8
Pogledaj komentare Pošalji komentar