Izvor: B92.net

Između Ozrena, Rtnja i Device, Sokobanja čuva priče o Hajduk Veljku, knjazu Milošu i poznatim književnicima koji su je posećivali.

Njeni termomineralni izvori, bogata istorija, očuvana priroda i tragovi znamenitih ličnosti učinili su je jednom od najpoznatijih banjskih destinacija u Srbiji.

Okružena planinama, šumama i vodama, Sokobanja je destinacija koja već vekovima privlači ljude u potrazi za odmorom, oporavkom i begom od svakodnevnog života. Njena priča počinje mnogo pre razvoja savremenog turizma, a kroz istoriju su je posećivali vladari, putopisci, književnici i brojni putnici.

Jedno od najzanimljivijih poglavlja njene prošlosti vezuje se za Hajduk Veljka Petrovića. On je tokom Prvog srpskog ustanka, 1808. godine, oslobodio Sokobanju od Turaka i nazvao je svojom Banjicom. Ipak, mesto je ponovo prelazilo pod tursku vlast, sve do konačnog oslobođenja 1833. godine.

Sokobanja se pominje i u biografiji despota Stefana Lazarevića, koju je napisao Konstantin Filozof, dok je turski putopisac Evlija Čelebija još 1663. godine opisivao njeno kupatilo i termalne vode.

Srpska banja koju su voleli Nušić i Andrić: Smeštaj se može naći već za 1.000 dinara FOTO
B92.net/TK

Knjaz Miloš zaslužan za razvoj banje

Velika prekretnica u razvoju Sokobanje dogodila se nakon dolaska knjaza Miloša Obrenovića. On je 1834. godine naredio obnovu i proširenje starog turskog kupatila, poznatog kao Amam, koje je podignuto na temeljima rimskih termi.

Knjaz Miloš je u banji imao i svoju kadu, koja je sačuvana do danas, a posebnu pažnju posvetio je ispitivanju kvaliteta banjske vode. Uzorke je slao na analizu u Beč, a u Sokobanji je postavljen i prvi banjski lekar, Leopold Erlih.

Za početak organizovanog turizma u Sokobanji uzima se 1837. godina. Tada je iz kancelarije knjaza Miloša u Kragujevcu izdat uput zastavniku Lazareviću, koji je poslat u banju radi korišćenja tople vode i lečenja. Ovaj dokument smatra se jednim od najstarijih zvaničnih tragova organizovanog zdravstvenog turizma u Srbiji.

Mesto koje su zavoleli književnici i umetnici

Sokobanja je tokom druge polovine 19. i početkom 20. veka postala omiljeno okupljalište uglednih ljudi, pisaca, umetnika i boema.

Među njenim poznatim posetiocima bili su Branislav Nušić, Ivo Andrić, Stevan Sremac, Isidora Sekulić, Jovan Cvijić i Meša Selimović.

Posebno mesto u istoriji banje zauzima Nušić, čije se ime i danas vezuje za njenu kulturnu tradiciju. U znak sećanja na znamenite goste, u Sokobanji su postavljene i biste pojedinih književnika i umetnika.

O lepotama ovog kraja govorio je i Ivo Andrić, čije se reči o Sokobanji i danas mogu pronaći u turističkim materijalima ove destinacije.

Termalni izvori i kupanje tokom cele godine

Osim istorije, jedan od glavnih razloga zbog kojih se dolazi u Sokobanju jesu njeni termomineralni izvori.

Prema podacima Turističke organizacije Sokobanja, na ovom području postoji šest termomineralnih izvora. U centralnom banjskom kupatilu Amam nalaze se izvori Sveti Arhanđel, čija je temperatura oko 43 stepena, i Preobraženje, sa temperaturom vode od 43,8 do 53 stepena.

U kupatilu Banjica nalaze se još dva izvora, čija se temperatura kreće između 27,8 i 28,9 stepeni.

Banja ima dugu tradiciju korišćenja ovih voda u zdravstvene i rekreativne svrhe, a u okviru Amama postoji i prirodni inhalatorijum.

Srpska banja koju su voleli Nušić i Andrić: Smeštaj se može naći već za 1.000 dinara FOTO
B92.net/TK

Ripaljka, Ozren i Sokograd – priroda koja osvaja

Sokobanja nije samo destinacija za banjski odmor. Njeno okruženje nudi brojne mogućnosti za šetnju, izlete i boravak u prirodi.

Jedna od najpoznatijih atrakcija je vodopad Ripaljka, smešten na planini Ozren, na reci Gradašnici. Sastoji se od više kaskada ukupne dužine oko 40 metara, dok je glavni vodopad, Velika Ripaljka, visok između 11 i 14 metara, u zavisnosti od količine vode. Zaštićen je još 1949. godine i smatra se jednim od najznačajnijih prirodnih lokaliteta ovog kraja.

Ozren je poznat po šumskim predelima, izletištima i stazama za šetnju, a u njegovom podnožju nalazi se i Lepterija, omiljeno mesto za boravak u prirodi.

Nedaleko odatle nalazi se Sokograd, srednjovekovno utvrđenje koje predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola Sokobanje. Njegovi ostaci podsećaju na burnu prošlost ovog područja i privlače ljubitelje istorije i planinarenja.

Posebnu vrednost turističkoj ponudi daju i Bovansko jezero, reka Moravica, kao i okolne planine Rtanj i Devica.

Banja koja čuva tradiciju, ali nudi i aktivan odmor

Danas Sokobanja objedinjuje zdravstveni, rekreativni, izletnički i ekološki turizam. Pored tradicionalnih banjskih sadržaja, posetiocima su dostupni šetnja, planinarenje, biciklizam, boravak na jezeru i obilazak kulturno-istorijskih znamenitosti.

Zanimljivo je i da je još 1895. godine, na inicijativu mitropolita Mihaila, osnovano Društvo za unapređenje i ulepšavanje Sokobanje, sa ciljem uređenja parkova, izletišta i prostora za boravak gostiju.

Sokobanja je 1992. godine proglašena prvom ekološkom opštinom u Srbiji.

Od vremena rimskih termi, preko Hajduk Veljkove Banjice i dolaska knjaza Miloša, pa sve do književnika koji su u njoj pronalazili inspiraciju, ova banja uspela je da sačuva svoj prepoznatljiv karakter.

Odmor za različite budžete: Noćenje već od 1.000 dinara

Sokobanja je zanimljiva i onima koji žele da odmor provedu bez velikih troškova, jer se u njenoj ponudi mogu pronaći različite kategorije privatnog i hotelskog smeštaja.

Prema cenovniku Turističke organizacije Sokobanja za 2026. godinu, noćenje u privatnom smeštaju treće kategorije može se pronaći po ceni od 1.000 do 1.300 dinara po sobi. Smeštaj druge kategorije košta od 1.300 do 1.500 dinara, dok se za prvu kategoriju izdvaja od 2.000 do 2.500 dinara dnevno.

Za one koji putuju sa porodicom ili prijateljima, u ponudi su i apartmani. Dnevni najam apartmana za dve osobe iznosi oko 3.000 dinara, za tri osobe 4.500, dok je za četiri osobe cena 6.000 dinara.

Ni ljubitelji banjskih tretmana ne moraju nužno da izdvajaju novac za višednevni boravak u hotelu. Kupanje u bazenu Amam, u trajanju od 30 minuta, košta 900 dinara, dok je ista usluga u bazenu Banjica 500 dinara.

Na raspolaganju su i različiti wellness tretmani, među kojima su sauna za 700 dinara, biserna kupka za 1.000, kao i masaža celog tela za 3.500 dinara.

Tako Sokobanja nudi mogućnost da se odmor organizuje u skladu sa različitim budžetima, bilo da je reč o nekoliko dana u privatnom smeštaju ili kompletnom banjskom i wellness aranžmanu.

Zato Sokobanja nije samo mesto na koje se odlazi zbog lekovite vode i odmora, već destinacija u kojoj se priroda, istorija i tradicija susreću na svakom koraku.

Podeli: