Malta je vazdušnom linijom od Srbije udaljena samo 1.100 kilometra, a vožnja avionom traje svega dva sata.
Mala evropska država, koju sačinjava arhipelag usred Sredozemnog mora, Malta je Srbima izuzetno pristupačna destinacija
Do ove, mnogima omiljene destinacije avioni Er Srbije od oktobra direktno lete tri puta nedeljno. Let traje oko sat i 55 minuta, što zavisi od vremenskih prilika.
Mada Malta geofizički čini deo severne Afrike jer leži na afričkoj kontinentalnoj ploči, pravo na jug od Sicilije, istočno od Tunisa i severno od Libije, ona se geopolitički nalazi u južnoj Evropi.
Sastoji se od tri ostrva: Malta (246 km2), Gozo (67 km2) i Komina (3 km2). Glavni grad je Valeta.
Šta bi trebalo da posetite na Malti
S obzirom na to da Malta ima mediteransku klimu, sa toplim i suvim letima i blagim a kišovitim zimama, i zaista retkim snežnim padavinama, uvek je pravo vreme da se poseti.
Najviša prosečna godišnja temperatura na Malti je 21 stepen Celzijusa, a najniža 15 stepeni. Sa relativno visokim temperaturama tokom cele godine, Malta je jedno od nekolicine mesta u Evropi koje je zeleno tokom cele godine. Na Malti sunce sija godišnje skoro 3.000 sati, leti čak i do 12 sati dnevno.
Prosečna godišnja temperatura mora je 20 stepeni Celzijusa, od minimalnih 16 u januaru do maksimalnih 26 u avgustu.
Zbog takve klime na Malti se letuje od aprila do novembra, a mnogi turisti, pa iz Srbije, rado je posećuju i cele zime.
Valeta
Glavni grad Malte nazvan je po francuskom plemiću, uglednom vitezu Reda Svetog Jovana i vođi odbrane od osmanske opsade.
Shutterstock/Karina Movsesyan
Vitezovi Reda Sv. Jovana tražili su 1523. od kralja Šarla Petog od Španije i rimskog pape da kupe ostrvo, koje su im ga ovi 1530. poklonili. Posle velike opsade i pobede nad otomanskom vojskom 1565. u kojoj su vitezovi igrali presudnu ulogu, Red je od svojih evropskih saveznika tražio pomoć da izgradi ili ojača utvrđenja. Tako je papa Pije Peti poslao svog vojnog arhitektu Frančeska Laparelija da Kortonu i kamen temeljac je postavljen 1566. Za kratko vreme su nikli tvrđava, osmatračke kule, zvanične palate, bolnica, kao i kvartovi za pripadnike različitih loža.
Grad je dobio ime po velikom majstoru Žan Parisou de la Valeti, francuskom plemiću koji je vodio vitezove tokom velike bitke protiv Turaka. Za vreme vladavine vitezova tokom 268 godina na Malti je izgrađeno mnogo drugih zgrada, utvrđenja i crkava i izvan Valete, a od oko 15.000 stanovnika, koliko su zatekli na ostrvu u prvoj polovini 16. veka, posle skoro tri veka ovde je živelo više od 100.000 ljudi.
Shutterstock/kerenby
Marsakslok – "šareno" ribarsko selo na jugu ostrva
Mdina – antički glavni grad, u kojem je snimljen i film "Igra prestola"
Shutterstock/Karina Movsesyan
Rabat – "mesto katakombi", odnosno gradić u kojem se nalaze katakomba Svetog Pavla i rimska kuća
Shutterstock/Andrea Chiozzi
San Điljan – najživopisniji turistički centar na Malti, mesto dobrog noćnog provoda
Slijema – primorski grad na severoistoku zemlje, u blizini sela Julijana, jedno od najpopularnijih mesta za kupovinu
Hadžar Kim i Mnajdra – dva od nekoliko arheoloških nalazišta iz neolita, koji su pod zaštitom Uneska, udaljena jedno od drugog oko 600 metara
Melieća – mesto na severozapadu Malte, s najlepšim peščanim plažama
Plave pećine (Blue Grotto) – splet od sedam pećina na jugu ostva, od kojih su neke potopljene, pa se do njih stiže samo čamcima.
Zlatno doba Malte
Malteška ostrva su prošla kroz zlatno doba neolita, čiji su ostaci misteriozni megaliti, hramovi posvećeni boginji plodnosti. Potom su, u istoriji dugoj više od 7.000 godina, tragove ostavili i Feničani, Kartaginjani, Rimljani i Vizantijci.
Većinsko stanovništvo su katolici, a hrišćanstvo je na Maltu stiglo šezdesetih godina nove ere, kada je Sveti Pavle, na putu do Rima, doživeo brodolom na ostrvu. Ostrva su 870. godine nove ere osvojili Arapi, koji su i ostavili veliki trag u jeziku.
Shutterstock/Jan Miko
Do 1530. godine na Malti su se smenjivali osvajači iz Sicilije, Normani, Aragonci... Nakon toga na Maltu je stigao Čarls V, koji je osnovao Vrhovni vojni red Svetog Jovana iz Jerusalima, koji je vladao Maltom od 1530. do 1798. godine. Oni su unajmili umetnike: Karavađa, Matiju Pretija, Favraija da ulepšaju i oslikaju njihove crkve i palate, a taj period se naziva zlatnim dobom Malte.
Od vitezova Maltu je preuzeo Napolen Bonaparta 1798. godine, ali Francuzi se nisu previše zadržali na ostrvima – ponovo su ih "oteli" Englezi, koji su iskoristili priliku i poziv Maltežana da im pomognu u borbi protv Francuza. Bilo je to 1800. godine i britanska vladavina trajala je sve do 1964. godine, kada je Malta postala nezavisna.
Potom je 1974. godine postala republika, a od 2004. zvanično je i članica Evropske unije.
Inače, između Republike Srbije i Republike Malte na snazi je bezvizni režim i viza nije potrebna za boravak do 90 dana u periodu od šest meseci, navedeno je na zvaničnom sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Ukoliko se planira duži boravak potrebno je aplicirati za D-vizu pre dolaska na Maltu. Najčešći razlozi zbog kojih se može odobriti dozvola za boravak na Malti duže od 90 dana su: zapošljavanje, studije i spajanje porodice.
Informacije o proceduri podnošenja zahteva i potrebnoj dokumentaciji mogu se naći na ovoj adresi.
Korisne informacije za sve koji putuju na Maltu
Zdravstvena situacija
Na Malti ne postoje posebni zdravstveni rizici. Poželjno je posedovanje polise međunarodnog putnog zdravstvenog osiguranja. Preporučuje se flaširana voda.
Transport
Na Malti i ostrvu Gozo vozi se levom stranom. Moguće je voziti sa srpskom novom vozačkom dozvolom, koja može da se koristi najduže godinu dana, posle čega je obavezna zamena za maltešku vozačku dozvolu. Nije potrebna međunarodna vozačka dozvola.
Valuta
Valuta je evro. Plaćanje je moguće i u gotovom i preko platnih kartica.
Ambasada Republike Srbije
Prilikom boravka u Republici Malti, za konzularnu pomoć i zaštitu možete da se obratite Kancelariji Ambasade Republike Srbije u Valeti:
srb.office.valletta@mfa.rs;
+ 356 / 2703 7921
ili Ambasadi Republike Srbije u Rimu, koja na nerezidencijalnoj osnovi pokriva Maltu, putem sledećih kontakt telefona: + 3906 / 321-19-50 i elektronske adrese: info@ambroma.com, kao i konzularno@ambroma.com
Na samo par sati od Beograda nalazi se banja koja nudi različite sadržaje za porodice, ljubitelje sauna i one koji žele da provedu nekoliko sati u termalnim bazenima.
Skrivena od očiju javnosti, ušuškana među drveće tako da sunce do nje jedva dopire, i dalje postoji i vekovima odoleva vodenica najpoznatijeg srpskog vampira Save Savanovića.
Francusko Ministarstvo kulture pozvalo je i druge ustanove pod njegovom nadležnošću da preduzmu sve neophodne mere kako bi obezbedile sigurnost posetilaca, zaštitu zaposlenih i očuvanje umetničkih dela.
Mataruška Banja poslednjih godina prolazi kroz proces obnove, a posebna pažnja posvećena je razvoju zdravstvenog i rehabilitacionog turizma, po kojem je ovo mesto decenijama bilo poznato.
Na samo par sati od Beograda nalazi se banja koja nudi različite sadržaje za porodice, ljubitelje sauna i one koji žele da provedu nekoliko sati u termalnim bazenima.
Francusko Ministarstvo kulture pozvalo je i druge ustanove pod njegovom nadležnošću da preduzmu sve neophodne mere kako bi obezbedile sigurnost posetilaca, zaštitu zaposlenih i očuvanje umetničkih dela.
Posebno mu se dopada raznovrsnost koju grad nudi nakon zalaska sunca. Kako je objasnio, beogradski noćni život obuhvata sve, od malih lokalnih barova do veoma živahnih mesta za noćni provod.
Na samo par sati od Beograda nalazi se banja koja nudi različite sadržaje za porodice, ljubitelje sauna i one koji žele da provedu nekoliko sati u termalnim bazenima.
Skrivena od očiju javnosti, ušuškana među drveće tako da sunce do nje jedva dopire, i dalje postoji i vekovima odoleva vodenica najpoznatijeg srpskog vampira Save Savanovića.
Francusko Ministarstvo kulture pozvalo je i druge ustanove pod njegovom nadležnošću da preduzmu sve neophodne mere kako bi obezbedile sigurnost posetilaca, zaštitu zaposlenih i očuvanje umetničkih dela.
Priznajmo sebi: nismo svi disciplinovani da merimo obroke i računamo kalorije, a posebno ne da idemo u teretanu triput nedeljno i dobro se oznojimo. Ipak, to ne znači da ne možemo da izgubimo kilograme.
Ističe da za sve roditelje čijoj deci je ustanovljena ova dijagnoza, ali i za one koji se sa njom suočavaju i o tome ćute - ima samo jednu, ali jako važnu poruku.
Nova studija na oko 7.500 ljudi pokazala je da je zdrava ishrana povezana sa sporijim biološkim starenjem, bez obzira na to da li je reč o mediteranskoj, nordijskoj ili nekoj drugoj dijeti. Najizraženija povezanost uočena je
Ne postoji jedna količina vode koja odgovara svim ljudima i svim okolnostima. Potrebe za tečnošću razlikuju se u zavisnosti od fizičke aktivnosti, temperature, ishrane i zdravstvenog stanja.
Bundibugjo virus se od početka epidemije u maju proširio iz DR Konga na Ugandu, Francusku i Keniju, a 20. oktobra potvrđen je i prvi slučaj u Nigeriji.