Izvor: Dnevno.hr

Od Kanarskih ostrva do Lisabona i Venecije, stanovnici nekih od najpoznatijih turističkih destinacija upozoravaju da je sve teže pronaći ravnotežu između prihoda koje turizam donosi i kvaliteta života ljudi kojima su ta mesta dom.

Tirkizno more, slikovite ulice, restorani na svakom koraku i apartmani sa pogledom na more. Takve prizore svakodnevno viđaju milioni turista koji odmor provode na najpopularnijim evropskim destinacijama.

Međutim, iza razglednica i fotografija za društvene mreže krije se i druga strana turizma, o kojoj se sve češće govori: lokalni stanovnici teško pronalaze stanove, suočavaju se sa visokim troškovima života, a pojedine četvrti postepeno gube svoju nekadašnju zajednicu.

Kanarska ostrva spadaju među najpoznatije evropske destinacije za odmor tokom cele godine. Blaga klima, plaže i veliki izbor smeštaja privlače posetioce iz brojnih zemalja, ali je rast turističke potražnje dodatno otvorio pitanje dostupnosti stanovanja.

U maju 2025. godine stanovnici Kanarskih ostrva i nekoliko gradova u Španiji protestovali su zahtevajući ograničavanje masovnog turizma. Među glavnim problemima navodili su rast cena stanovanja, saobraćajne gužve, pritisak na zdravstvene usluge i potrošnju vode.

Prema izveštaju Rojtersa, na arhipelag je dolazilo više od milion stranih turista mesečno, dok na njemu živi približno 2,2 miliona stanovnika.

Problem posebno pogađa zaposlene u turizmu, delatnosti koja predstavlja jedan od glavnih izvora prihoda na ostrvima. Istraživanje koje je objavila regionalna vlada Kanarskih ostrva upozorilo je da rast cena zakupa otežava pronalaženje smeštaja radnicima čija primanja često ne prate troškove stanovanja.

Deo zaposlenih zato mora da živi daleko od radnog mesta, deli smeštaj sa drugima ili izdvaja veliki deo prihoda za kiriju. Drugim rečima, ljudi koji rade u hotelima, restoranima i drugim turističkim objektima sve teže mogu da priušte život na destinaciji koju upravo oni pomažu da funkcioniše.

Raj za turiste pretvorio se u noćnu moru: Ovaj problem mogao bi da pogodi i Hrvatsku
Cristian M Balate/shutterstock

Nestaje osećaj zajedništva

Slična situacija prisutna je i u Lisabonu, portugalskoj prestonici poznatoj po šarenim fasadama, tramvajima i uskim ulicama koje privlače posetioce iz celog sveta.

U pojedinim stambenim zgradama sve je više stanova namenjenih kratkoročnom turističkom najmu, dok dugogodišnji stanari odlaze. Gardijan je u januaru 2025. godine pisao o stanovnicima koji su gotovo ostali bez komšija jer su stanovi u njihovim zgradama postepeno pretvarani u smeštaj za turiste.

Posledice nisu samo finansijske. Kada se u istoj zgradi neprestano smenjuju turisti, nestaje i osećaj zajedništva koji je nekada povezivao komšije. Za stanovnike koji su tu živeli decenijama, odlazak ljudi koje poznaju može da znači i gubitak svakodnevne podrške.

Raj za turiste pretvorio se u noćnu moru: Ovaj problem mogao bi da pogodi i Hrvatsku
Shutterstock/Andrey Orekhov

Istovremeno, rast cena nekretnina i zakupa otežava pronalaženje novog doma u istom delu grada. Tako turistička četvrt može da nastavi da se razvija i privlači posetioce, dok njeni nekadašnji stanovnici moraju da potraže pristupačniji život negde drugde.

Venecija je jedan od najupečatljivijih primera izazova sa kojima se suočavaju popularne turističke destinacije. Grad kanala, mostova i istorijskih palata decenijama privlači posetioce, ali je pitanje kako očuvati svakodnevni život njegovih stanovnika postalo sve važnije.

Prema podacima Grada Venecije, u celoj opštini krajem 2025. godine živelo je 251.294 stanovnika. Ipak, taj broj obuhvata i kopneni deo opštine, pa ga ne treba poistovećivati sa brojem stanovnika istorijskog jezgra.

Raj za turiste pretvorio se u noćnu moru: Ovaj problem mogao bi da pogodi i Hrvatsku
Shutterstock/travelview

Prema podacima koje navodi turistički portal grada, istorijska Venecija sa ostrvima Murano, Burano i Torkelo imala je 2023. godine 56.165 stanovnika, dok je broj turističkih kreveta dostigao 60.638.

Važno je, međutim, napomenuti da smanjenje broja stanovnika u istorijskom jezgru nije počelo tek sa novijim turističkim procvatom. Na to su uticale i dugogodišnje privredne i društvene promene koje su deo aktivnosti preselile na kopno.

Ipak, sadašnji model turizma dodatno otežava povratak stalnih stanovnika. Za grad poput Venecije najveći izazov je pronaći način da ostane privlačan turistima, a da istovremeno sačuva prodavnice, usluge i sadržaje neophodne ljudima koji u njemu žive tokom cele godine.

Podeli: