Stručnjaci ističu da potražnja raste brže od ponude širom Evrope, što dodatno produbljuje rast zakupnina, izveštava Euronews.Pronalaženje pristupačnog i kvalitetnog mesta za život postaje sve teže širom Evrope. Stanovanje čini petinu prosečnog prihoda domaćinstva u EU, dok je u nekim zemljama ovaj udeo znatno veći – na primer, u Grčkoj dostiže čak 35%, prema podacima Evrostata, što ističe problem pristupačnosti stanovanja.Rastuće kirije predstavljaju značajan teret za Evropljane. U 2025. godini, kirije u EU su porasle za 3,1%, dok je inflacija kirija dostigla dvocifren broj u nekim zemljama, što potvrđuje trend inflacije kirija.Glavni razlog za ovo povećanje je jasan: potražnja raste brže od ponude. Kejt Everet-Alen iz kompanije Najt Frank ističe da su pritisci na pristupačnost nekretnina, posebno zbog još uvek relativno visokih kamatnih stopa na kredite, primorali više domaćinstava da iznajmljuju, posebno one koji prvi put kupuju nekretninu, što dodatno podstiče potražnju za iznajmljivanjem.U ovom kontekstu, postavlja se pitanje koje su zemlje zabeležile najveći porast zakupnina u 2025. godini i koji su glavni pokretači cena. Unutar EU, prosečna promena zakupnina kretala se od 1% u Finskoj do čak 17,6% u Hrvatskoj, što Hrvatsku svrstava među zemlje sa najizraženijim rastom zakupnina.Visoka inflacija zakupnina zabeležena je i u Grčkoj (10%), Mađarskoj (9,8%), Bugarskoj (9,6%) i Rumuniji (8,2%), pri čemu su sve ove zemlje prešle prag od 8%, što ukazuje na širi regionalni problem visokih zakupnina.Pored rastuće potražnje, ponuda je takođe pod pritiskom. Poreske i regulatorne promene smanjile su interesovanje zakupaca na nekim tržištima, dok zahtevi za energetsku efikasnost i troškovi renoviranja dodatno povećavaju troškove držanja nekretnina za iznajmljivanje, što negativno utiče na ponudu stanova.Ograničenja kratkoročnog iznajmljivanja donekle pomažu, ali ne dovoljno da značajno povećaju ukupnu ponudu. Rezultat je sve tesnije tržište iznajmljivanja i kontinuirani pritisak na rast cena, tj. dalji pritisak na zakupnine.U nekim zemljama, rast zakupnina je ostao ispod proseka EU. Pored Finske (1%), niže stope su zabeležene u Luksemburgu (1,6%), Malti (1,7%), Sloveniji (1,9%), Nemačkoj (2,1%), Danskoj (2,2%), Francuskoj (2,3%) i Španiji (2,4%), što odražava sporiji rast cena zakupnina.To znači da su tri velike evropske ekonomije zabeležile rast zakupnina ispod proseka EU. Među četiri najveće ekonomije EU, samo je Italija (3,8%) zabeležila rast iznad proseka, ali za manje od jednog procentnog poena, što ukazuje na relativno stabilnije tržište zakupnina.S druge strane, Češka (6,1%), Letonija (5,7%), Litvanija (5,6%), Portugal (5,3%), Švedska (5,3%), Holandija (5,1%) i Slovačka (5,1%) zabeležile su rast od preko 5%, što ih svrstava među zemlje sa umereno visokim povećanjem zakupnina.Rast cena zakupnina dodatno je podstaknut povećanim troškovima za stanodavce. Više cene nekretnina gurnule su više domaćinstava u iznajmljivanje, dok su stanodavci, posebno oni sa većim dugom, postepeno prenosili troškove na zakupce, dodatno ubrzavajući rast troškova stanovanja.Takođe, zemlje sa manje regulisanim tržištima zakupnina i ograničenom ponudom doživljavaju veći rast, dok zemlje sa kontrolom zakupnina ili već visokim nivoom cena imaju tendenciju da doživljavaju sporiji rast, što pokazuje važnost regulacije zakupnina.Kada se uključe zemlje kandidati za EU i EFTA, Turska se jasno ističe sa godišnjim rastom zakupnina od 77,6% među 36 zemalja. Crna Gora je druga sa 18,5%, što pokazuje koliko je Turska daleko ispred, što je čini ekstremnim primerom ekstremnog rasta zakupnina.Visoka inflacija u Turskoj čini veliki deo nominalnog povećanja zakupnine. Istovremeno, kupovina nekretnina postaje sve nedostupnija zbog rasta cena, visokih kamatnih stopa i ograničenog pristupa dugoročnom finansiranju, što dodatno povećava nemogućnost kupovine kuće.Turska je ograničila povećanje zakupnine na 25% 2022. godine, a mera je produžena do jula 2024. godine. Međutim, takve mere su imale neželjene posledice jer su stanodavci pokušali da nadoknade gubitke povećanjem cena za nove zakupce, dodatno gurajući kontrolu zakupnine u suprotnom smeru.Stanovanje se često koristi kao zaštita od inflacije i devalvacije valute, što dodatno povećava cene i zakupnine, ističući ulogu nekretnina kao zaštite od inflacije.Minimalna neto plata u Turskoj je porasla za 27% u 2026. godini u poređenju sa 2025. godinom, a skoro dva od pet radnika primaju minimalnu platu, što dodatno utiče na životni standard.Generalno, zakupnine su znatno više porasle u Istočnoj Evropi i na Balkanu nego u drugim regionima, sa izuzecima kao što su Kosovo (1%) i Severna Makedonija (3,3%), što pokazuje regionalne razlike na tržištu iznajmljivanja.Crna Gora i Hrvatska su takođe zabeležile snažan rast, prvenstveno zbog svoje atraktivnosti za kratkoročno i dugoročno iznajmljivanje, posebno u poređenju sa tradicionalnim tržištima kao što su Španija i jug Francuske, što potvrđuje važnost turističkog iznajmljivanja.Odnos između neto plata i zakupnina u centrima evropskih gradova znatno varira, a prethodne analize su pokazale velike razlike između najpovoljnijih i najmanje povoljnih gradova, što dodatno ističe problem odnosa plata i zakupnina.
15.4.2026.
19:31
Cene zakupa divljaju: Evo ko je apsolutni pobednik u Evropi
Zakupnine su dostigle dvocifreni rast u nekoliko evropskih zemalja u 2025. godini, a Turska se izdvaja kao jasni pobednik sa povećanjem od 78%.
Izvor: Poslovni dnevnik
Podeli:
Vrati se na vest
0 Ostavite komentar