Autor: Milica Ševo

Jedna od najvećih pravoslavnih svetinja Istočne Evrope, istorijski centar Kijevske mitropolije.

Hram datira još iz vremena Kijevske Rusije. Iako postoji polemika oko godine nastanka Sofije Kijevske, zvanično je priznata 1011. godine.
Izgradnju ovog sabora započeo je knez Vladimir, a završio njegov sin Jaroslav. Unutar crkve nalazi se mermerni sarkofag težine šest tona, u kom je 1054. godine sahranjen Jaroslav Mudri.

Sofijska crkva je bila simbol moći i suvereniteta Kijevske Rusi. Kao glavni državni hram imala je ulogu političkog, duhovnog i kulturnog centra, te su se pod njenim svodovima odvijala svečana proglašenja kneževa, crkveni sabori, usvajali su se politički sporazumi i primali su se izaslanici. Na ovom mestu je osnovana prva poznata biblioteka u Kijevskoj Rusi.

Ovde se nalazila pravoslavna mitropolija, radila je najstarija biblioteka i kriptorij gde su prevodile i prepisivale knjige „iz grčkog na slovenski jezik“. U saboru se održavale ceremonije inauguracije kneževa. Ovde su primljeni strani ambasadori koji su ljubili crkveni krst u znak potpisivanja međudržavnih sporazuma. Pred carskim vratima crkve polagali su zakletve kneževi Kijevske Rusi i ukrajinski hetmani.

Foto: Promo

Posebna veličina i značaj crkve leži upravo u njenoj unutrašnjosti koja pleni monumentalnim freskoslikartsvom. Unutar crkve očuvani su mozaici i freske prve polovine 11. veka. Unutrašnjost ovog zdanja pokriva čak 260 kvadratnih metara mozaika i 3000 kvadratnih metara fresaka. Mozaike karakteriše bogatstvo palete koja sadrži 177 boja i nijansi.
Jedan od najznačajnijih i svakako najupečatljivijih mozaika nalazi se na najvišoj tački hrama u centralnoj kupoli. Na njoj je prikazan lik Hrista Svedržitelja koji dominira celokupnim prostorom.

Foto: Promo

Čuven je lik Bogorodice Orante koji pokriva čak 6 metara svoda glavnog oltara.
Ova ikona predstavlja simbol večnog Kijeva, simbol koji proističe iz narodnog verovanja: Dokle god u Sofiji postoji Oranta, postojaće i Kijev.

Foto: Promo

Pored ovih mozaika, enterijerom crkve dominiraju još i likovi apostola i drugih svetaca.
Zahvaljujući izuzetnoj lepoti, Sveta Sofija čini jedno od sedam čuda Ukrajine.

Godine 1990. crkva je uneta u Spisak svetske baštine UNESKA, zajedno sa obližnjim zasebnim manastirskim kompleksom.
Danas Sofija Kijevska je vratila svoj istorijski, politički I ceremonijalni značaj. Ovde se održava ceremonija polaganja zakletve novoizabranih predsednika Ukrajine. Na trgu ispred Sofije Kijevske održavaju se najbitnije manifestacije, obeležavaju se svi državni praznici.

Ali za obične ljude Sofija je značajna I sama po sebi kao veliko istorijsko bogatstvo Ukrajine I kao veliki hram koji daje nada i veru svakome ko dođe.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.