Svi Ukrajinci hrišćanske vere, i pravoslavci i grčko-katolici, slave Božić 7. januara. Tog dana Ukrajinci se pridržavaju tradicije i običaja. Pre svega Božić je porodični praznik koji okuplja čitavu porodicu za stolom.
Pre Božića pridržavaju se posta koji se završava 6. januara na Badnje veče ili kako ga zovu u Ukrajini „na dan Bogate kutje“. Na ovaj dan ne jede se ništa sve do pojave prve zore na nebu. Sa prvom zorom se pali sveća na svečanom stolu.
Badnje veče počinje sa svečanom večerom koja se sastoji od 12 posnih jela, upravo onoliko koliko je bilo Hristovih apostola. Glavno božično jelo zove se „kutja“. U različitim regionima ona se sprema na različite načine, može biti gusta, ili kao supa, ali se uvek sastoji od prženice, oraha, suvog grožđa, maka i meda. Prvu kašiku kutje treba da pojede gazda kuće.
Ostalih 11 jela su takođe posna. Na trpezi su obično tradicionalna ukrajinska supa od cvekle „boršč“, kuvane piroške, posna sarma i kompot od suvog voća.
Ukrajinci imaju običaj da prvo nahrane sve domaće životinje u domaćinstvu, da izgovore molitvu i tek onda da sednu za sto.
U nekim regionima ispod stola se stavlja seno i metalni instrumenti. Svi sede za stolom bosi, a noge drže na instrumentima da bi bili zdravi čitave godine, dok deca u senu traže slatkiše i poklone.
Na Badnje veče ispod jelke se stavi „šopka“ – figurice koje oslikavaju rođenje Hrista.
Umesto badnjaka, koji se koristi u Srbiji, Ukrajinci ukrašavaju kuću „diduhom“ , stabljikama pšenice, ovsa i žita. Za razliku od badnjaka „diduh“ se ne spaljuje nego se čuva čitavu zimu i posle se seje. Na taj način, veruju Ukrajinci, dobro će roditi pšenica – jedan od glavnih proizvoda u Ukrajini.
Na Badnje veče, posle večere deca idu od kuće do kuće sa ručno napravljenom vitlejemskom zvezdom od zlatnog papira i pevaju božične pesme koje se zovu „koljadki“. Jedna od najpoznatijih koljadki je „Dobrij večir tobi“. Unuci i unuke prvo idu do kuća svojih baka i deda da bi dobili božične poklone.
Obično idu dečaci pošto se smatra da prvo u kuću na Badnje veče mora da uđe muškarac da bi doneo sreću.
A već na Božić svi čekaju „vertep“, uličnu predstavu o Božiću i rođenju Hrista, koju može da pravi svaka porodica ili grupa dece. Na Božić Ukrajinci idu u goste i jedu bogatu, mrsnu večeru.
Još jedan bitan običaj u Ukrajini za Božić jeste da se oproste svi gresi i zlo, sve loše što je neko uradio tokom prethodne godine. Ljudi opraštaju da bi dočekali Novu godinu čistog srca.
I još jedna zanimljiva stvar koju treba da zapamtite – u Ukrajini praznici traju od Nove godine, preko Božića, sve do Svetog Jovana Krstitelja (19. januara). Kao i u Srbiji, slavi se stara Nova godina, po Julijanskom kalendaru.
Srećni praznici!
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.