Izveštaji da su Nemačka i Francuska počele pregovore o raspadu evrozone potvrđuju strah da je Italija previše velika da bi bila spašena, piše Gardijan.
Izvor: B92, Beta
Britanski list se poziva na neimenovane izvore.
Izvori iz EU za Rojters kažu da su zvaničnici Francuske i Nemačke poveli diskusiju o stvaranju manje, čvršće i integrisanije evrozone.
Naime, razmatraju opciju da jedna ili više članica evrozone napuste monetarnu uniju, dok će njeno jezgro koje čine najstabilnije evropske privrede nastaviti sa dubljom ekonomskom integracijom, uključujući tu i zajedničku poresku i fiskalnu politiku.
"Francuska i Nemačka su intenzivirale konsultacije u vezi sa ovim pitanjem u poslednjih nekoliko meseci, na svim nivoima", kazao je neimenovani EU zvaničnik za agenciju Rojters.
Gardijan piše da je, uprkos najavi Silvija Berluskonija da će napustiti funkciju premijera Italije čim nacionalni parlament usvoji mere štednje, pad poverenja investitora u treću po veličini privredu evrozone digao kamate na nivo na kojem su Portugal, Grčka i Irska tražile ekonomsku pomoć od EU i MMF.
I Bi-Bi-Si piše da Nemačka i Francuska mesecima razgovaraju o radikalnom preuređenju Evropske unije kako bi se dobila manja i cvršća zona evra.
BBC se poziva na izjavu visokog zvaničnika Unije, datu agenciji Rojters, prema kojoj su vođene "intenzivne konsultacije na svim nivoima" i da se kao mogućnost razmatra - smanjenje zone evra.
"Francuska i Nemačku su se intenzivno konsultovale tokom poslednjih meseci, na svim nivoim", rekao je neimenovani zvaničnik u Briselu i dodao: "Moramo ići vrlo oprezno, ali istina je da moramo ustanoviti listu onih koji ne žele da budu članovi kluba i onih koji jednostavno ne mogu da budu članovi kluba".
Strahovi da će kriza nacionalnih dugova da se otme kontroli, pojačana političkim haosom u Atini i Rimu, i recesija u najavi, stvorile su paniku na svetskim tržištima.
Sarkozi o Evropi u dve brzine
Predsednik Francuske Nikola Sarkozi otvoreno govori o "Evropi u dve brzine", navodi BBC, podsećajući da je Sarkozi u utorak u Strazburu ponovio raniji stav da Grčku nije trebalo pustiti u evrozonu, i da je to bila "greška".
U vezi sa širenjem EU Sarkozi je tada rekao da "niko ne smatra da će federalizam, potpuna integracija, biti moguća sa 33, 34 ili 35 država".
"Jasno je", dodao je Sarkozi, "da će postojati Evropa na dva koloseka. Jednim kolosekom ići će se ka većoj integraciji u evrozoni, a drugim kolosekom ka konfederaciji u EU".
BBC-jev urednik za Evropu Gevin Hjuit ocenjuje da je sada jasno da je finansijska kriza u evrozoni podstakla raspravu o budućnosti EU.
Detaljnih planova za sada nema, ali je razvoj situacije nagnao predsednika Evropske komisije Hozea Manuela Barozoa da se oglasi ozbiljnim upozorenjem na opasnosti od raspada evrozone i ocenom da sve zemlje Unije treba da uvedu evro.
Zamenik britanskog premijera Nik Kleg je rekao u Briselu da se prilikom rešavanja dužničke krize mora izbeći velika podela u Uniji. On se izjasnio protiv Evrope na dva koloseka i dodao da se pažnja mora usmeriti na ekonomski rast i konkurenciju.
"Političari u EU ne kontrolišu krizu"
Ministar finansija Poljske koja do kraja godina predsedava Evropskoj uniji, Jacek Rostovski, kritikovao je evropske lidere zbog načina suzbijanja dužničke krize i ocenio da se kriza otela kontroli, javljaju poljski mediji.
"Sve (pad vlade u Grčkoj, poskupljenje duga Italije) ukazuje na to da političari u evrozoni ne kontrolišu krizu. Bili smo svesni da i nas to može da se tiče, ali uvek smo govorili da će to zavisiti od načina na koji saradjuju političari u evrozoni da bi se izborili sa krizom", kazao je danas Rostovski poljskom radiju TOK FM.
Ministar je priznao da je očigledno imao preterano poverenje u evropske lidere.
"Sada smo pred svojevrsnim paradoksom: S jedne strane vlada velika politička nesigurnost u zoni evra, naglo usporava privredni rast a istovremeno Poljska ima jaku privredu. Međutim, svesni smo da pre ili kasnije to što se dešava u evrozoni mora da počne da utiče na Poljsku", ukazao je ministar.
Tim argumetnom Rostovski je objasnio zašto poljski državni budžet za narednu godine razradjuje čak tri makroekonomske varijante: prvu uz privredni rast od 3,2 odsto, drugu za rast od 2,5 odsto, dok je treca verzija recesija od jedan odsto.
Nijedna od te tri verzije ne bi trebalo po rečima Rostovskog da ugrozi plan da se deficit javnih finansija smanji do kraja naredne godine na tri odsto BDP.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruska ekonomija je u teškom stanju i situacija će se samo pogoršavati, uprkos izvanrednim prihodima od visokih cena nafte i gasa, navodi se u novom izveštaju švedskih oružanih snaga.
Ujedinjeni Arapski Emirati su započeli razgovore sa SAD o mogućoj finansijskoj podršci, odnosno obezbeđivanju finansijskog "oslonca" u slučaju da rat sa Iranom izazove dublju ekonomsku krizu, piše "Vol Strit žurnal" (WSJ) pozivajući se na američke zvaničnike.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da su održani sastanci sa operativnim i pravnim timovima MOL-a u vezi sa preuzimanjem ruskog udela u NIS-u i da je zatvoren određen broj pitanja.
Premijer Francuske Sebastijen Lekorni uputio je ministrima zahtev da sprovedu dodatne mere štednje u ukupnom iznosu od četiri milijarde evra, kako bi se ublažile ekonomske posledice rata na Bliskom istoku.
U Novoj Železari Zenica za danas je najavljena obustava integralne proizvodnje čelika, a na takav potez uprava je prinuđena zbog izostanka usvajanja konkretnih mera zaštite domaće proizvodnje i nekonkurentnosti na tržištu.
Rusija bi mogla da obustavi tranzit kazahstanske nafte putem naftovoda "Družba" od 1. maja što bi direktno uticalo na snabdevanje rafinerije koja delimično opslužuje i Berlin.
Predsednik Irana Masud Pezeškijan izjavio je danas da je Iran otvoren za dijalog i postizanje sporazuma i da to ostaje njegov stav, ali da su kršenje preuzetih obaveza, blokade i pretnje glavne prepreke za stvarne pregovore.
Sin generala Ratka Mladića, Darko Mladić, izjavio je da su srpski lekari danas pregledali generala Mladića i da se njegovo zdravstveno stanje pogoršalo, tako da je lošije nego juče.
Politički filozof Dragoljub Kojčić u svojoj kolumni za "Kompas" navodi da "nauka bez kriterijuma prestaje da bude nauka, a univerzitet bez merila postaje samo administrativni sistem podložan manipulaciji".
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova reagovala je na izjave izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, ocenivši da su njegova poređenja Irana s nacističkim zločinima "neutemeljena i istorijski iskrivljena".
Sukob na Bliskom istoku – 54. dan. Predsednik SAD Donald Tramp spreman je da odobri Iranu dodatnih tri do pet dana za prekid vatre. Iran je napao tri broda u Ormuskom moreuzu, a Revolucionarna garda zemlje saopštila je da su dva "zaplenila".
Jedan Beograđanin je na putovanju u Rumuniji doživeo pravi šok kada mu je vozačka dozvola oduzeta zbog prekoračenja brzine. Pored toga, dočekalo ga je još problema sa rumunskim propisima.
Komentari 50
Pogledaj komentare