To bi državi omogućilo da izbegne nova zaduživanja u inostranstvu, rekao je sekretar Odbora za građevinarstvo u Privrednoj komori Srbije Goran Rodić.
Rodić je rekao kako je vrednost državne imovine procenjena na oko 182 milijarde evra i za oko 30 odsto te imovine veće sada postoje ozbiljno zainteresovani strani investitori.
Pomenuti deo državne imovine bio bi delom ponuđen kroz prodaju, koncesije, zakup ili aktiviranje potencijalnih proizvodnih pogona, najpre u poljoprivredi i u teškoj industriji.
Rodić smatra da nova vlada treba pre svega da popiše svu imovinu i sve što je interesantno za strane investitore, stavi u funkciju privrede, odnosno da pokrene deo proizvodnje, tako što će obezbediti sredstva koja bi mogla da se plasiraju u izvozno orjentisane industrijske grane.
Rodić je u te državne nekretnine ubrojao šume, livade, kasarne, industrijska postrojenja i druge nekretnine, a među pomenutim postoje veoma interesantne i atraktivne lokacija za koje su zainteresovani investitori iz raznih zemalja.
"Jedan investitor je bio zainteresovan za kupovinu oko 5.000 hektara državnog zemljišta, gde bi pravio i prerađivao krompir za Mekdolands restorane. Ta investicija nije realizovana, što ne znači da ne može. Znači, potencijali postoje", preneo je Rodić.
Rodić je dalje naveo kako je "
jedna velika grupacija francuskih investitora bila zainteresovana za potez Inđija-Surčin-Batajnica, gde je još uvek moguća realizacija takozvanih intermodalnih terminala - kombinacija vazdušnog, železničkog i rečnog saobraćaja i te se investicije mere milijardama evra". Objašnjavajući razloge zainteresovanosti francuskih investitora za tu lokaciju, Rodić je rekao da je
Beograd interesantan zbog povoljnog geografskog položaja. "A s druge strane, velika zagušenost neba nad Evropom i vulkani koji su zbog erupcije nedavno ometali letove nad Starim kontinentom, upozorili su ih da im treba takav jedan terminal, a ovde u Srbiji je najbolja lokacija."
Na potezu Inđija-Surčin-Batajnica nalazi se dobar deo državne imovine i
trebalo bi dodatno uposliti batajnički i surčinski aerodrom, kao aerodrome Ponikve kod Užica i Lađevci u Kraljevu, pa čak se može računati i na aerodrome u
Somboru i kod Sjenice, objasnio je Rodić.
"To su sve potencijali koji mogu da imaju veliki značaj kako za pokretanje lokalne privrede na tim područjima, a ukoliko budu izdati ili prodati, deo sredstava treba usmeriti u veoma povoljne kredite za deo industrije koji je izvozno orijentisan, a u ovom momentu nema para", predočio je stručnjak PKS.
Procena PKS je da je
Srbiji potrebno oko 30 milijardi evra za investicije u infrastrukturu, pre svega u železnicu, a najveći zahvati koji treba da budu preduzeti su hidrogradjevinski radovi, naveo je Rodić i podsetio da bi u tom slučaju država izbegla dodatno zaduživanje u inostranstvu.
Rodić je rekao da su Nemci jako zainteresovani da presele dobar deo svoje proizvodne industrije, Francuzi su spremni da investiraju u infrastrukturu, a tu je i Rusija, koja je odobrila kredit za srpsku železnicu vredan oko 800 miliona dolara.
Konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević je mišljenja da je
u Srbiji većina državne imovine koja podrazumeva kapital u preduzećima, rasprodata, a da ne postoji dobra evidencija nepokretnosti koje su u vlasništvu države.
Prema Kovačeviću, imovina može donositi prihod i neke nepokretnosti Srbija bi mogla ili dati u zakup ili prodati.
"Ono što zabrinjava jeste da se pominje prodaja Elektroprivrede (Srbije) i Telekoma (Srbija) i tu treba biti jako pažljiv. Ukoliko i to prodamo, onda smo sve prodali što vredi, i to jednokratno", upozorio je Kovačević.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 7
Pogledaj komentare