Ova poražavajuća činjenica pokazuje da se u suštini nismo makli ni za pedalj od već davne 1971. godine. Te godine je rođen i autor ovog istraživanja ekonomista Miroslav Zdravković koji je i došao na ideju da uporedi osnovne podatke iz 1971. sa današnjim.
"Baš kao da se neko zaverio da u 2011. godini ponovi realne vrednosti iz 1971, što pokazuje da se nismo makli dalje od početka. Stariji od mene možda su sačuvali i neku pozitivnu sliku, mlađi od mene, u zavisnosti od godine rođenja, imaju svoje viđenje i svoju priču. Ali, moja generacija vrti se oko nulte tačke ", ocenjuje Zdravković.
On je izračunao da za sadašnju prosečnu platu od 39.928 dinara može da se kupi skoro identična količina namirnica kao npr. 1972. kada je plata bila 1.550 dinara."Tada je moglo da se kupi nešto više hleba, krompira i piva u gotovo istim količinama, dok recimo sada može da se kupi više mesa, kafe i vinjaka. Početkom sedamdesetih više se trošilo na pozorište i bioskop, ali je manje izdvajano za rentu, pa je recimo za jednu platu moglo da se iznajmi 10 stanova od 60 kvadrata. Danas onome ko iznajmi stan te veličine ostane manje od pola plate. U drugim zemljama danas se za platu može kupiti mnogo više namirnica nego pre. Četrdeset godina ekonomskog napretka znači da svega možeš da kupiš više jer ti plata raste. U Srbiji, posle 40 godina, situacija po tom pitanju je gotovo nepromenjena ", ističe Zdravković.
Industrijska proizvodnja bila je veća u skoro svim granama koje su izvozile, ali mnogo manja u proizvodnji hrane i struje.
"To je bilo vreme kad su se gradile termo i hidroelektrane, kao i putevi, pa je investiciona, građevinska aktivnost bila tri puta veća. Ali, tada nisu postojala zanimanja kao što su, recimo, informisanje i komunikacije gde danas radi 37.000 ljudi. Dakle, industrijska proizvodnja je na nivou iz 1971. ali sa promenjenom strukturom. BDP indeksi su takođe isti kao i sada ", dodaje on.
U Srbiji se pre 40 godina na hranu trošio 41 odsto prihoda, a danas samo nešto malo manje - 38 odsto. Iako je čak i broj stanovnika na približno istom nivou kao 1971, samo je starosna granica promenjena, danas je neuporedivo teže doći do stana.
" Ranije su se stanovi dobijali od države, a sada oko 70.000 građana ima kredit, dok mnogi žive kod roditelja ili iznajmljuju stan", kaže Zdravković.
Uz opasku da mu je zaključak mnogo više lični nego ekonomski, Zdravković kaže da pripada generaciji koja je na neki način „promašena" jer je primorana da se bori za život, pa nije mali broj onih koji su pobegli u inostranstvo.Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić potvrđuje da nam je industrija, naročito poslednjih 20 godina, u velikoj krizi.
"Razumem zašto smo imali probleme u poslednjoj deceniji 20. veka, to je vreme koje nam je svima dobro poznato, vreme raspada, sankcija, ratova i industrija je tada stvarno ozbiljno izgubila korak. Ali je neprihvatljivo da je i nakon 2000. godine nastavila da se tako razvija. Neverovatno je da je stopa rasta industrijske proizvodnje od 2001. do 2008. iznosila svega 1,9 odsto godišnje, a istovremeno je stopa rasta BDP-a bila 5,4 odsto. I umesto industrije razvijale su se usluge koje su beležile stopu rasta od 10 do 15 odsto na godišnjem nivou. I to je ta loša činjenica koja je dovela do toga da nam je industrijska proizvodnje na nivou iz 1970.", kaže Savić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 145
Pogledaj komentare