U Hrvatsku stiže nuklearni otpad

Više se nikad neće moći otvoriti, a u dva skladišta stajaće 30 do 40 godina, piše u ponedeljak Večernji list.

Dok se u Sloveniji pa i u Hrvatskoj razmišlja o gradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško (NEK), hrvatski Fond za finansiranje razgradnje NEK užurbano i vrlo temeljno radi na pripremi Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori pokraj Dvora u kojem će Hrvatska 2024. skladištiti svoju polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz postojećeg bloka Krškog.

U Čerkezovcu će se skladištiti i institucionalni radioaktivni otpad (IRAO) koji je nastao u Hrvatskoj. Kako objašnjava Goran Kukmanović, voditelj Fondova odela – uspostava Centra za zabrinjavanje radioaktivnog otpada, kapija Centra će biti oko 500 metara udaljena od sadašnjeg ulaza u tu bivšu kasarnu, kako bi stvorili dodatnu tampon-zonu između naselja i centra.

Od 35 objekata bivše kasarne za uspostavu Centra biće iskorišćena samo dva ukopana skladišta. Za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Krškog izgradiće se poseban objekat dok će se za IRAO koristiti pomenuta dva ukopana skladišta.

Jedno skladište će se koristiti za prijem domaćeg otpada i u njemu će se proveravati jesu li njegova radiološka i ostala svojstva tačno deklarisana. Kad se potvrdi da je paket prikladan za skladištenje onda će se, kaže Kukmanović, preneti u drugu zgradu za skladištenje.

Ta dva ukopana skladišta kao i objekat koji će u njihovoj neposrednoj blizini biti izgrađen za otpad iz Krškog nalaze se na platou koji je udaljen oko četiri kilometra od ulaza u Centar. Trenutno se na lokaciji budućeg Centra i oko njega sprovodi određivanje nultog radiološkog stanja, što znači da se meri radioaktivnost iz kiše, tla, biljaka, životinja…