Gas ili toplotne pumpe: Kako će se Nemci grejati ubuduće?
Nemački ministar ekonomije hoće da od iduće godine zabrani uvođenje novog grejanja na naftu i gas.
Izvor: DW / Jens Turau
Foto: shutterstock, Yevhen Prozhyrko
Umesto toga se planiraju toplotne pumpe. Ta stvar međutim košta, pa je posvađala koalicione partnere.
Savezni ministar ekonomije i zaštite klime Robert Habek (Zeleni) ozbiljno najavljuje da od iduće godine u Nemačkoj želi više-manje zabraniti ugradnju novih sistema grejanja koji koriste naftu ili gas.
Kao razlog se navodi zaštita klime, ali i činjenica da su nafta ili plin nakon ruskog napada na Ukrajinu pre godinu dana postali – skupa roba.
Habek je prošle sedmice rekao da smo "prisiljeni" na zaokret po pitanju grejanja stanova u Nemаčkoj, kao i da se "u kratkom roku" mora nadoknaditi sve što je propušteno po pitanju prelaska na obnovljive izvore energije.
U suprotnom, smatra Habek, zemlja neće ostvariti klimatske ciljeve koje je zapisala u zakonima – da do 2045. bude klimatski neutralna. Niti će, dodaje, obezbediti blagostanje za budućnost.
Skupe toplotne pumpe
Konkretno se planira da toplotne pumpe, koje rade na struju, u velikom stilu zamene kotlove na naftu i gas. Struja bi ubuduće trebalo da bude ekološka, dobijena od vode, vetra i Sunca.
Ubrzo posle Habekovog obraćanja, njegovo Ministarstvo izdalo je saopštenje da malo primiri duhove. "Niko neće upadati u podrume i iščupati" kotao i instalacije za grejanje na fosilna goriva, saopšteno je.
Habekov predlog odnosi se samo na nove sisteme grejanja. Ali i to je veliki zalogaj – kome istekne životni vek recimo kotla na gas, taj bi morao da pređe na toplotnu pumpu.
Istina, vladajuća semafor-koalicija koju predvodi socijaldemokrata Olaf Šolc, a gde su još Zeleni i Liberali, krajem 2021. je u koalicionom ugovoru zapisala da će prve korake na zabrani novog grejanja na naftu i gas načiniti tek 2025. godine.
Ali, ti koraci su stidljiviji pa predviđaju da novi sistemi grejanja moraju koristiti 65 odsto energije iz obnovljivih izvora. Prema Habeku, to sa grejanjem na lož-ulje i plin nije moguće, nego samo ako se greje na "čistu" struju preko toplotnih pumpi.
Kako je saopštilo njegovo Ministarstvo, oko 80 odsto potražnje za grejanjem se sada pokriva fosilnim gorivima. Dvadesetak miliona domaćinstava – što je oko polovine svih domaćinstava – greje se na gas.
Nije tu u pitanju samo zaštita klime, već i obustava ruskog izvoza gasa ka Nemačkoj u jeku invazije na Ukrajinu. Najpre je Moskva zavrnula ventil izgovarajući se tehničkim problemima, a onda je neko digao u vazduh ključni gasovod Severni tok prošlog septembra.
Nemačka je to nadomestila uvozom iz Norveške, Holandije i Belgije, te prvim pošiljkama tečnog gasa, no cena tog energenta je otišla nebu pod oblake.
Pa ipak, male su šanse da potrošači budu oduševljeni Habekovom idejom. Ugradnja toplotne pumpe za jedno domaćinstvo staje između 11.000 i 25.ooo evra. Za mnoge je to ogromna investicija, čak i kad se odbije 40 odsto koliko najviše država subvencioniše.
Nova svađa s Liberalima
Habekovi planovi su razljutili koalicione partnere iz redova Liberala, koji su i inače u stalnom klinču sa Zelenima kad su u pitanju klimatski ciljevi.
"Paušalne zabrane smatram pogrešnima, umesto toga bi trebalo da ostavimo sve opcije otvorenim i pobrinemo se da ubuduće i klasični sistemi grejanja mogu raditi na klimatski neutralan način", rekao je šef poslaničke grupe Liberala Kristijan Dir.
Habek ima sada dva velika problema. Prvi je što za tempo kakav bi on hteo naprosto nedostaje radne snage, dovoljno ljudi koji znaju da instaliraju toplotne pumpe. Ili, na primer, sektor solarne industrije koji se žali da mu fali 200.000 radnika ako se zbilja hoće da na skoro svakom krovu budu solarni paneli.
Drugo, zeleni ministar bi morao dobrano da zagrabi u državni budžet kako bi subvencionisao skupu ideju. A savezni ministar finansija je šef Liberala Kristijan Lindner, veliki protivnik novih zaduživanja Nemačke.
Lindner je ovih dana trebalo da predstavi nacrt budžeta za iduću godinu, ali je to odgodio jer njegove kolege ministri traže oko 70 milijardi evra više nego što su prihodi budžeta. Najkrupnije stavke su, osim zaštite klime, izdaci za vojsku i novi sistem dečijih dodataka.
Dok se Habek i Lindner ponovo hvataju za guše, kancelar Olaf Šolc je na neki način podržao ministra ekonomije rekavši: "Od 2024. mi ćemo svake godine instalirati po pola miliona toplotnih pumpi."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Vršilac dužnosti direktora Srbijavoza Ljubiša Pejičić izjavio je da se puštanje u saobraćaj brze pruge između Beograda i Budimpešte očekuje između 20. februara i 15. marta.
Kineska državna kompanija Shandong Hi-Speed International zatražila je dodatnih 90 miliona evra za izgradnju auto-puta Banja Luka–Prijedor (BiH), čime bi ukupna vrednost projekta porasla sa 297 na skoro 388 miliona evra.
Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, po pitanju namere Srbije da poveća vlasnički udeo u NIS-u, naveo je da je to matematički moguće, ali da će detalji biti prepušteni MOL-u.
Džesi Binal i Džo Flin, ličnosti povezane sa kampanjom američkog predsednika Donalda Trampa za poništavanje izbora 2020. godine, ove nedelje boravili su u Bosni i Hercegovini kako bi razgovarali o projektu Južnog gasovoda vrednom 200 miliona dolara.
Večeras se u splitskoj dvorani Gripe održava koncert Marka Perkovića Tompsona, a pre početka koncerta, veliki broj publike u dvorani je počela da skandira "ajmo, ustaše".
Amsterdam Shortcutz, jedinstvena globalna turneja kratkih filmova koja povezuje publiku i autore kratkih filmova, i ove godine se održava u Domu omladine Beograda.
Serbian President Aleksandar Vučić said today that he is confident Serbia will find a solution and accelerate its path toward the EU, adding that he is not boycotting Members of the European Parliament, but that they have shown great disrespect toward Serbia.
As Donald Trump threatens to use the U.S. military to seize Greenland, European officials and diplomats have begun quietly voicing a previously unspoken thought: what would it look like to strike back at Trump?
In the Arctic mountains of Norway, British Royal Marines are training in extreme conditions for a potential war with Russia, the Brussels-based portal Politico reported today.
The President’s media adviser, Suzana Vasiljević, stated today that talks on the takeover of the Russian stake in NIS have reached the final stage, and she expects negotiators to send the final document to the U.S. OFAC by the end of this week.
Komentari 4
Pogledaj komentare