Iako postoji mnogo vrsta investicija sve se mogu svrstati u jednu od četiri šire kategorije - depoziti (gotovina); dužničke hartije od vrednosti; vlasničke hartije od vrednosti i nekretnine.
One se razlikuju po nivou rizika kao i vrsti prihoda. Njihovom kombinacijom, dobićete investicije koje su primerene svakom od tri investiciona cilja.
Preporučljivo je investirati u različite vrste investicija zato što se time smanjuje ukupni investicioni rizik. To se naziva diverzifikacijom i predstavlja jedno od važnih pravila investiranja.
Iako je kod nas izbor investicija koji je dostupan prosečnom građaninu limitiran (što je posebno slučaj kod hartija od vrednosti, posebno obveznica), ipak su osnovne četiri kategorije uglavnom dostupne, pa treba imati u vidu njihove osnovne karakteristike i kojim investicionim ciljevima odgovaraju.
Gotovina – kratkoročni bankarski depoziti
Generalno, gotovina se drži na štednim računima u banci da bi se donisila kamatu, pri čemu se investitoru obezbeđuje sigurnost i likvidnost. Prinos je nizak u poređenju s drugim investicijama, ali je siguran. Vrednost glavnice kod ove investicije neće opasti, a novac je lako dostupan.
Kao što je ranije pomenuto, štedni računi su dobar izbor kada je reč o štednji za kratkoročne potrebe i fondovima za nepredviđene situacije. Za srednjoročne i dugoročne potrebe, međutim, ne moraju biti dobra investiciona opcija.
Obveznice – Pozajmljivanje novca
Kada kupujete obveznicu, pozajmljujete novac izdavaocu – državi, opštini ili kompaniji. Dajete im novac na određeni period, a oni se obavezuju da vam plate određenu kamatu i celokupan iznos po isteku roka dospeća.
Kamata na obveznice zavisi od rizičnosti obveznice – radi se o kreditnoj sposobnosti izdavaoca da isplati obveznice kada one dospeju na naplatu. Što je rizik manji, kamata na obveznicu će biti manja. Logično je da su državne obveznice najmanje rizične jer za njih garantuje država. Rizičnost ostalih obveznica zavisi od finansijske situacije izdavaoca.
Obveznice mogu da se drže do dospeća ili se njima može trgovati pre dospeća. U trenutku izdavanja one se emituju po svojoj nominalnoj ceni, odnosno iznosu koji će investitori dobiti o roku dospeća. Kada se obveznicom trguje pre dospeća onda njena cena može biti veća ili manja od nominalne vrednosti.
Cena veća od nominalne - Kada su važeće kamatne stope niže od kamatne stope obveznice prodajna cena obveznice biće veća od njene nominalne vrednosti. Zašto? Zato što takva obveznica nudi veću kamatu od onih koje se mogu naći na tržištu u tom trenutku.
Cena niža od nominalne - Kada su važeće kamatne stope više od kamatne stope obveznice situacija je obrnuta pa je prodajna cena obveznice ispod nominalne vrednosti i kaže se da se obveznica prodaje uz diskont.
Akcije – udeo u vlasništvu preduzeća
Kada kupite akciju, postajete jedan od vlasnika kompanije – akcionar. Kao akcionar možete zaraditi na dva načina, od:
Dividende: Kada kompanija ostvari profit, raspodela tog profita akcionarima na kraju godine predstavlja dividendu. Redovna raspodela dividende nije obavezna i zavisi od odluka rukovodećih tela kompanije.
Kapitalne dobiti: Kada prodate akcije za iznos veći od onoga za koji ste ih kupili ostvarujete kapitalnu dobit. Cene akcija se povećavaju u skladu s očekivanjima vezanim za uspešnost poslovanja kompanije.
Nema garancija da ćete zaraditi kao akcionar, čak ni garancija da ćete povratiti svoju investiciju. Prilikom kupovine akcije, preuzimate rizik da izgubite jedan deo ili celokupan uloženi novac, ukoliko kompanija bude loše poslovala ili ukoliko dođe do opšteg pada cena akcija. S druge strane, takođe se može desiti da vrednost vaših akcija poraste i da donesu daleko veći prinos od onoga koji donose obveznice. S obzirom da je domaće tržište akcija dosta plitko, treba imati u vidu i likvidnost određene akcije, odnosno, mogućnost da se ona lako proda kada je to potrebno.
Pre nego što uložite u akcije određene kompanije, treba da se dobro upoznate sa njenim dosadašnjim poslovnim rezultatima, budućim poslovnim planovima, konkurentima, tržištu na kojem posluje i privrednom sektoru kome pripada. Uspešni investitori su dobro informisani, ne samo prilikom početnog ulaganja, već tokom celog trajanja investicije.
Akcije nisu dobar vid kratkoročnog investiranja, imajući u vidu kolebljivost berze koja prolazi kroz periode rasta i opadanja. Usled kolebljivosti, cene akcija mogu biti niske u trenutku kada želite da ih prodate, zbog čega se smatraju lošim izborom za kratkoročno investiranje. Rizičnije akcije nude veći potencijalni prinos od drugih investicija, ali kod njih takođe postoji i veća mogućnost za pad vrednosti investicije.
Ukoliko se opredelite da investirate u akcije, potrudite se da vaša investicija bude dugoročna i pripremite se da se vrednost vaših akcija često menja.
Nekretnine
Ulaganjem u nekretnine postajete vlasnik sopstvenog doma ili ulažete u stambene i komercijalne objekte. Investiranje u nekretnine je najbolje kao dugoročna investicija, s obzirom na to da postoji mogućnost kratkoročnih kolebanja cena nekretnina.
Mesto stanovanja – Svako teži da postane vlasnik sopstvenog doma – stana ili kuće. Ipak, budite realistični kada je reč o kupovini stana/kuće i učinite to delom svog finansijskog plana. Imajte na umu da će vrednost ove investicije verovatno porasti, ali vam ona neće obezbediti prihode. Prema tome, ukoliko će značajan deo vašeg imetka biti investiran u vaš dom, možda bi trebalo da razmislite o nekom manje skupom stanu a da vaš novac rasporedite i u druge investicije.
Stambeni objekti(za izdavanje) – Ukoliko kupite stambeni objekat i izdajete ga, možete zaraditi novac na dva načina: (1) na osnovu povećanja ukupne vrednosti nekretnine ukoliko odlučite da je prodate; i (2) na osnovu prihoda koji dobijate od stanarine, nakon odbitka troškova poput troškova održavanja ili otplate kredita.
Komercijalni objekti(za izdavanje) – Ovo su investicije u kancelarijski prostor, prodajni prostor, skladište ili neki drugi industrijski objekat. Novac se zarađuje na isti način kao u slučaju stambenog objekta namenjenog izdavanju, ali treba imatu u vidu da na cenu rentiranja značajan uticaj ima opšta poslovna klima. Ove investicije su često većeg obima, ali i mali investitori mogu da ulažu preko investicionih fondova specijalizovanih za ulaganje u ovakve nekretnine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nova fabrika sendvič-panela u Gornjem Vakufu-Uskoplju ulazi u završnu fazu. Investicija je vredna oko 30 miliona evra, a u pogonu bi trebalo da radi nešto više od 100 ljudi. Na konkurs je stiglo oko 350 prijava, od čega 150 iz inostranstva.
Španija je naložila uljarama da od novembra 2026. godine skladište 12 odsto svoje proizvodnje kako bi regulisala ponudu privremenim povlačenjem dela ulja sa tržišta.
Estonska kompanija Piletilevi Group (PLG), najveća platforma za prodaju ulaznica u baltičkim zemljama i centralnoj Evropi, zvanično je preuzela 100% vlasništva nad beogradskom kompanijom Ticket Vision, vodećim prodavcem karata na tržištu Srbije.
Francuska će od 1. decembra povećati minimalnu neto zaradu (SMIC) za 1,6 odsto na oko 1.502 evra mesečno, što je povećanje od približno 24 evra, najavio je danas ministar rada Žan-Pjer Farandu, ali sindikati su ovu meru označili kao nezadovoljavajuću.
Bivši guverner, profesor Ekonomskog fakulteta i predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić izjavio je da Srbija ima tri mogućnosti kada je reč o rešavanju pitanja ruskog vlasništva u NIS-u.
Dejan Šoškić, ekonomista i bivši guverner Narodne banke Srbije (NBS), koji je kandidat za narodnog poslanika na "Studentskoj listi", gostovao je večeras u emisiji "Oko" na Radio-televiziji Srbije (RTS).
Nova Vlada će po formiranju hitno, odgovorno i transparentno predstaviti mere za stabilizaciju poslovanja Idea marketa i zaštitu svih učesnika u lancu snabdevanja, poručio je Studentski pokret.
Norveška je zamrznula na godinu dana zahteve centara za obradu podataka da se priključe na električnu mrežu, saopštio je danas norveški operator visokonaponske mreže Statnet.
Naučnica Nensi Rajns, koja je godinama bila ateista i plašila se smrti, tvrdi da je tokom operacije kičme doživela neobično iskustvo. Opisala je mističan pejzaž, neobično svetlo i glas koji joj je poručio da je stigla kući.
Slučaj Džensena Huanga, direktora Nvidije, izazvao je zabrinutost u SAD nakon medijskih navoda da je Alis Huang, bivša direktorka kompanije Megaspid, navodno radila za kinesku obaveštajnu službu.
Otac Rasela Brenda izazvao je pažnju izjavama nakon presude sinu, a u njegovim autobiografijama otkriveni su i šokantni detalji njihovog komplikovanog odnosa, uključujući događaje iz glumčevog detinjstva.
Tomi Volš, poznati voditelj BBC emisije "Ground Force", preminuo je u 69. godini nakon duge bolesti. Emisija koju je vodio sa Alanom Tičeršom i Čarli Dimok pratilo je čak 12 miliona ljudi.
Snimak iz 2012. godine na kojem Rasel Brend tokom televizijskog intervjua bez pristanka ljubi australijsku novinarku Liz Hejs ponovo se proširio društvenim mrežama.
Komentari 2
Pogledaj komentare