Džejmi Oliver pomogao srpskim proizvođačima lekovitog bilja? Na 700 uloženih, dobit 1.250 evra
Mnogi poljoprivrednici ne mogu da se odluče za određenu biljnu proizvodnju, ponajviše zbog toga što na troškove i cene njihovog proizvoda utiču mnogi faktori.
Ipak, postoje sektori u kojima kao da tražnja mora da raste u ovim vremenima.
Foto: Depositphotos/Angelik88a
Proizvodnja lekovitog bilja donosi veći, brži i lakši profit od drugih poljoprivrednih proizvodnji, to jest, prihod je značajno veći u odnosu na standardne kulture, a može se koristiti postojeća agrotehnika, mehanizacija i infrastruktura kaže za B92.net Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije.
"Na osnovu podataka sa kojima raspolažemo, sa sigurnošću možemo reći da je ovaj vid proizvodnje isplativ. Naime, troškovi za proizvodnju kamilice iznose oko 600 evra/ha, a čista dobit je oko 900 evra. Oko 700 evra potrebno je uložiti u proizvodnju anisa, dok je dobit 1.250 evra. Ulaganje u uzgoj bosiljka iznosi oko 850 evra, a dobit je 1.100 evra. Za proizvodnju korena belog sleza troškovi su 2.000 evra, a dobit 1.250 evra. Prve godine na nani se može zaraditi oko 600, a druge i treće oko 1.000 evra", kaže Bogunović.
Savet stručnjaka
"Ukoliko je to porodični biznis, gajenje lekovitog bilja je najbolje pokrenuti na manjim površinama od 10 do 20 ari po biljnoj vrsti, da bi se izbegli eventualni gubici i povećao prihod po jedinici proizvodnje", upozorava dr Vladimir Filipović, viši naučni saradnik na Institutu za proučavanje lekovitog bilja "Dr Josif Pančić" u Beogradu.
"Treba biti oprezan, ukoliko sami proizvođači nisu i prerađivači i prodavci, potrebno je postaviti pitanja šta, kako i koje količine proizvoditi! Na primer, za cvetom nevena je potražnja u dužem periodu znatna i konstantna, a cena kilograma osušenog cveta u 2020. se kreće od 500 do 700 dinara. Ako se zna da se sa jednog hektara može dobiti oko 1.000 do 1.500 kilograma suvih cvetova ove biljke, može se zaključiti da je izuzetno interesantna za gajenje", kazao je za dr Filipović za naš portal.
Berba cveta nevena, međutim, iziskuje mnogo ljudskog rada što, ukoliko se angažuju sezonski radnici, može znatno da poskupi proizvodnju i učini je nerentabilnom. S druge strane ne postoje adekvatna rešenja za mehanizovanu berbu cveta, tako da je ručna berba u najtoplijem delu dana jedina moguća opcija, objašnjava on.
Organsko i do 100 odsto skuplje
Stručnjak Instituta "Josif Pančić" ukazuje na to da jedan od mogućih pravaca razvoja domaće poljoprivrede predstavlja organska proizvodnja koja je na našim prostorima iz godine u godinu sve zastupljenija.
U poređenju sa konvencionalno proizvedenim biljem cena organski proizvedenih proizvoda u proseku je veća za oko 20-30%, iako postoje velika odstupanja od ovog okvira u zavisnosti od ponude i potražnje. U nekim slučajevima, kada je potražnja veća od ponude, cene mogu biti i do 100 odsto veće od konvencionalno proizvedenih sirovina, kaže dr Filipović.
Proizvođačke muke
Foto: Depositphotos/Guzel
"Bavim se ovim poslom četiri godine, radi se o organskoj proizvodnji, a lekovito bilje prerađujem u eterična ulja", kaže za b92.net Zoltan Kurunci, samostalni proizvođač lekovitog i začinskog bilja iz Banatske topole.
On na 25 hektara gaji kamilicu, nanu, matičnjak, čubar i timijan.
Prema njegovim rečima, u organskoj proizvodnji kamilice troškovi po hektaru daleko premašuju 1.000 evra, jer samo kvalitetno seme košta 300 evra po hektaru, dok je kod nane sadni materijal po hektaru 1.000-1.200 evra, ali je i period njene eksploatacije oko pet godina.
"Krenuo sam sa 3-4 hektara i došao do 25. Međutim, naše tržište je premalo pa ozbiljan proizvođač mora da se okrene izvozu, a za to je potreban sertifikat o organskoj proizvodnji", kaže Kurunci.
Kako nam je objasnio, tek je ove godine dobio sertifikat jer treba da prođe najmanje tri godine od prelaska sa konvencionalne proizvodnje na organsku kako bi se zemljište "očistilo".
Razlika u ceni između konvencionalno i organski gajene kamilice je značajna, kaže on, jer se konvencionalna prodaje po sedam evra za kilogram dok je cena organske oko 10-11 evra.
Ali njegovu proizvodnju koči problem koji deli sa mnogim drugim poljoprivrednicima u našoj zemlji, a to je nedostatak radne snage.
"Zbog toga ćemo najverovatnije specijalizovati mašine za samo dve kulture", kaže Kurunci.
Bašte na krovovima – trend stigao i u Beograd
Foto: Depositphotos/Motorolka
Pored tradicionalnih fitoproizvoda, u poslednjih dvadesetak godina povećano je interesovanje pre svega za svežim aromatičnim i začinskim biljem, i neprestano raste. Ovakvoj situaciji je pre svega zaslužna nova generacija kuvara na čelu sa čuvenim Džejmijem Oliverom, kaže dr Filipović.
Zbog veće potražnje ove vrste bilja, povećana je proizvodnja, i to ne samo na otvorenom polju i zaštićenom prostoru, već i u kućnim uslovima, na terasama ili u baštama.
Jedan od primera su i "bašte na krovovima zgrada" koje pored svoje dekorativne uloge pružaju utočišta velikom broju zaljubljenika u prirodu i zdrav način života. Taj trend je stigao i u Beograd, u kome je kao u mnogim svetskim metropolama, zaživeo trend otvaranja zelenih bašta na krovovima zgrada.
Lekovito, aromatično i začinsko bilje možete videti i u novijim "fensi" restoranima, gde gosti imaju nadohvat ruke sveže listiće bosiljka, mente, origana, žalfije, peršuna i dr.
Firme i tržišta
Procena je PKS da u našoj zemlji postoji između 30 i 40 manjih ili većih firmi koje se bave otkupom samoniklog i plantažnog gajenja lekovitog bilja. Najveći otkupljivači su preduzeća koje se bave preradom lekovitog i aromatičnog bilja, a to su: "Adonis"-Sokobanja, "Herba"-Beograd, "Fruktus"-Bačka Palanka, "Bilje Borča"-Beograd, Institut za lekovito bilje "dr Josif Pančić", "Jeligor" d.o.o.-Svrljig, Melisa-Novi Sad.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, odnosno poslednjem popisu poljoprivrede iz 2012. zasejane površine pod lekovitim, aromatičnim i začinskim biljem iznosile su oko 2.134 ha. Na osnovu slobodnih procena sa terena, površine pod tim biljem se kreću oko 5.000 ha. Može se zaključiti da se lekovito bilje gaji na približno 1% obradivih površina u Srbiji.
Prema podacima PKS, Srbija najviše izvozi lekovito, aromatično i začinsko bilje u zemlje EU, na godišnjem nivou preko 10,4 miliona dolara, od čega najviše u Nemačku (pet miliona), Mađarsku i Hrvatsku. Pored zemalja EU izvoz se realizuje i u zemlje CEFTA (preko 4,6 miliona dolara), a najviše u BiH, Crnu Goru i Makedoniju. Od ostalih, izvoz se ostvaruje i u Švajcarsku, Rusku Federaciju, Tursku.
Subvencije države
U 2017. godini proizvođači lekovitog bilja koji su bili upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava obuhvaćeni su subvencijama Ministarstva poljoprivrede. Naime, imaju pravo na 2.000 dinara po hektaru obradivog zemljišta, kao i pravo da po regresiranoj ceni nabave đubrivo (2.000 din/ha). Dakle ukupno 4.000 din/ha.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Dok se nemački trgovački gigant Lidl ubrzano priprema za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, malo je poznato da je kompanija tokom svoje međunarodne ekspanzije doživela i jedan veliki neuspeh.
Nemački Rheinmetall i južnokorejska kompanija LIG Defense & Aerospace (LIG D&A) postigli su dogovor o strateškom partnerstvu kojim će zajednički razvijati i proizvoditi moderne sisteme protivvazdušne odbrane za evropsko i NATO tržište.
U Hrvatskoj privrednoj komori (HGK) održan je seminar o novim obavezama poslodavaca prilikom zapošljavanja stranih radnika, kojem je prisustvovalo 140 predstavnika iz više od 75 kompanija, institucija i agencija za zapošljavanje.
Francuski proizvođač automobila Reno saopštio je danas kako do kraja 2027. godine planira da ukine 800 radnih mesta u sektoru inženjeringa u Francuskoj.
Irak bi mogao da razmotri sve raspoložive opcije, uključujući i promenu svog statusa u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEK), ukoliko mu ne bude odobreno značajno povećanje proizvodne kvote, izjavio je danas visoki zvaničnik iračkog Ministarstva nafte.
Srbija je među zemljama centralne, istočne i jugoistočne Evrope čiji bankarski sektor beleži naročito stabilne rezultate i visoku profitabilnost, pokazuje najnovije istraživanje Evropske investicione banke (EIB) o bankarskom kreditiranju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće svečanosti puštanja u saobraćaj deonice Adrani-Preljina (Kraljevo-Čačak) na Moravskom koridoru, u petak, 26. juna 2026. godine, u 17.00 časova.
Sukob na Bliskom istoku – 118. dan. Iran je pucao na teretni brod za koji je ranije danas objavljeno da je pogođen projektilom dok je pokušavao da prođe kroz Ormuski moreuz, izjavila su dva američka zvaničnika.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić susreo se nadomak Inđije sa građanima koji pešače ka Beogradu na skup "Srbija jedna porodica", poručivši da "žuljevi prođu, ali ovakvo zajedništvo i dobro raspoloženje ostaju".
Priča o navodnom "Sarajevskom safariju", u kojem su bogati stranci navodno tokom rata 90-tih godina plaćali velike sume novca da bi ubijali civile iz zabave zasnovana je na informacijama iz izuzetno sumnjivih izvora, navodi novinar Majkl Martens.
Kolone građana iz Novog Sada i Aranđelovca krenule su danas ka Beogradu, gde će prisustvovati skupu "Srbija, jedna porodica", 27. juna ispred Skupštine Srbije.
Odbor za nadzor američkog Predstavničkog doma razmatra izdavanje sudskih poziva u istrazi o tajnim nagodbama između prijatelja Džefrija Epstajna i žena koje su ih optužile za seksualno zlostavljanje, a koje su, prema navodima, uključivale sporazume o ćutanju.
Ove zabrinjavajuće podatke pokazalo je istraživanje naučnika sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Vašington u Sent Luisu, sprovedeno na više od 160.000 ljudi.
Stručnjaci objašnjavaju da je jedan od ključnih razloga fiziološki stres koji visoke temperature stvaraju u organizmu. Povišena telesna temperatura, ubrzan rad srca, dehidracija i poremećaj sna mogu izazvati reakcije koje se
Zvezda serije "Zmajeva kuća" Olivija Kuk osvrnula se na neobičnu razliku u godinama između nje i Toma Glina-Karneja, glumca koji u seriji tumači njenog sina.
Režiserka Agnješka Holand snimiće film "Berlinweh" o životu Marlen Ditrih, jedne od najvećih filmskih i muzičkih ikona 20. veka. Biografska drama pratiće ključne trenutke njenog života.
Serija se na prvi pogled čini inspirisanom HBO-ovim hitom "The White Lotus", smeštena u prelepom okruženju luksuznog odmarališta gde nevolje neizbežno vrebaju iza ugla.
Sandra Bulok i Nikol Kidman vraćaju se u uloge omiljenih sestara veštica, Sali i Džilijan Ovens u filmu "Practical Magic 2", kako bi konačno prekinule višegeneracijsko porodično prokletstvo.
A draft law amending Serbia's Criminal Code has entered parliamentary procedure, proposing significantly harsher penalties for the illegal possession and carrying of weapons.
Despite years of sanctions and the costs of war, the Russian economy is showing unexpected resilience and continues to function, according to economic analysts.
Prominent American conservative commentator Tucker Carlson has announced that he is severing all ties with the Republican Party, arguing that it no longer represents his views, according to Axios.
Proizvođač čipova za pametne telefone trenutno vodi razgovore o pravljenju namenskih čipova koji bi pokretali milijarde kratkih video-snimaka na TikToku.
Koliko ima automobila na struju? Gde se najviše voze? Koliko koštaju, koliko mogu da pređu i da li je jeftinije voziti na struju ili gorivo? DW odgovara na ova pitanja.
Komentari 12
Pogledaj komentare