U istraživanju koje su sproveli univerziteti u Šefildu, Stirlingu i Floridi učestvovalo je 114 dece između 7 i 11 godina starosti, kojima je dozvoljeno da varaju na kvizu opšteg znanja.
Njima je dozvoljeno da tokom kviza zavire u odgovore koji su bili ispisani na papiru, iako im je prethodno rečeno da to ne čine.
Četvrtina dece zavirila je u ispravne odgovore, ne znajući da ih kamera sve vreme nadzire.
Deca su zatim radila verbalni memorijski test, a rezultati su pokazali da su oni mališani koji su varali na kvizu test rešili znatno bolje, upamtivši više reči od dece koja nisu varala.
Interesantno je da “mali prevaranti” nisu bili bolji u pamćenju slika od ostale dece.
Istraživači smatraju da uzrok ove pojave leži u tome što je laganje više usmereno na praćenje verbalnih informacija nego na vizualnu memoriju - oni koji lažu, na primer, moraju dobro da umapte šta su rekli kako ne bi bili otkriveni.
Istraživanje je objavljeno u časopisu “Experimental Child Psychology”.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 5
Pogledaj komentare