Istraživanje na polju struja visokih frekfencija

Nakon svog epohalnog otkrića – obrtnog magnetnog polja (1882. godine) i patenata iz oblasti polifaznih struja, Nikola Tesla je svoja istraživanja usmerio ka jednoj drugoj oblasti.

Izvor: Saša Stojanoviæ

Ponedeljak, 03.07.2006.

13:22

Default images

Naime, želeo je da ostvari prenos električne energije bez gubitaka, koji se neminovno i dominantno javljaju usled postajanja otpora u provodnicima. Taj svoj naum je i javno najavljivao. Prilikom puštanja u rad hidroelektrane na Nijagarinim vodopadima izjavio je:

Progres na ovom polju daje mi nadu da ću doživeti ostvarenje mog najvećeg sna; naime prenos snage od stanice do stanice bez korišćenja bilo kakve žice”.

Svoja istraživanja na ovom polju je prvobitno započeo u laboratoriji na Petoj aveniji, ali je ta laboratorija uništena u požaru 1895. godine. Taj gubitak je za Teslu bio ogroman. Osim gubitka važnih spisa, u vatrenoj stihiji su nestali i svi instrumenti, aparatura i alat koji je Tesla koristio u svojim istraživanjima. Ovakav gubitak bi najverovatnije potpuno psihički slomio pojedine istraživače, ali budući da je Tesla bio posebna vrsta ljudi njemu se to nije desilo. On je svu svoju aparaturu, kalemove, transformatore, šeme veza, držao u svojoj glavi, tako da je u svojoj novoj laboratoriji u Hjuston ulici u Njujorku iz glave krenuo u rekonstrukciju svega uništenog. Tu je uz pomoć visokofrekfentnog transformatora prečnika kalema 244 cm stvarao napone od dva do četiri miliona volti. Ipak, urbana sredina grada Njujorka nije odgovarala potrebama Tesle i njegovim eksperimentima. Iz tog razloga 1898. godine počela je potraga za odgovarajućom lokacijom.

Uz pomoć advokata Leonarda Kurtisa (Leonard E. Curtis), početkom 1899. godine izabrana je visoravan na Pajks Piku u blizini Kolorado Springsa. Takođe su bila obezbeđena potrebna novčana sredstva i električna energija koja je napajala novu laboratoriju.

U to vreme Tesla je bio zvezda u usponu, uvek praćen novinarima. Tu medijsku pažnju on je znalački koristio za samoreklamiranje davajući senzacionalne izjave. Dolazak u Kolorado zabeležen je i od strane lokalnih novina (Evening Telegraph) koje su u svom izdanju od 17. maja 1899. godine ispod naslova“Nikola Tesla će telegrafisati u Francusku” objavile:
Genije elektriciteta stiže u grad u podne da bi istraživao probleme na polju bežične telegrafije i ulogu gornjih slojeva atmosfere”.

Pre odlaska u Kolorado, Tesla je u svom istraživačkom radu imao dosta vremena posvećenog oblasti visokofrekfentnih struja. Otkrio je da takve vrste struja imaju karakteristična fizioloska dejstva na ljude, te da je moguće primeniti ih u medicini. Takođe je na svojim predavanjima prikazivao dejstvo visokofrekfentnih struja na cevi ispunjene gasom. Cevi ispunjene razređenim gasom bi svetlele iako ne bi bile spojene žicama sa izvorom struje. Ovakvi eksperimenti su bili prvi tog tipa, odnosno primeri bežičnog prenosa električne energije i početak jedne nove ere u Teslinim istraživanjima.

Kolorado Springs

Laboratorija u Kolorado Springsu
Već 2. juna Teslina laboratorija je bila operativna, odnosno spremna za rad. Eksperimenti su najčešće bili izvođeni noću jer je tada Tesla raspolagao električnom energijom koju mu je obezbeđivala the City Electric company. Sve je rađeno u potpunoj tajnosti, odnosno pristup laboratoriji je, osim Tesli, bio dozvoljen još samo njegovim saradnicima. U periodu od 1. juna 1899. do 7. januara 1900. godine Tesla je najviše pažnje u svojim istraživanjima posvećivao generatoru visokofrekfentnih struja, prijemnicima za male signale i različitim interesantnim merenjima. Pomoću svog visokonaponskog oscilatora razvio je napone reda deset miliona volti. Spektakularni eksperimenti su bili vidljivi kilometrima unaokolo. Nakon svih svojih ispitivanja i istraživanja, a nekoliko dana pre odlaska iz Kolorado Springsa, Tesla je napravio niz fotografija spoljasnošti i unutrašnjosti laboratorije. Na pojedinim slikama se jasno vide zastrašujuce varnice dužine nekoliko desetina metara. U to vreme on je bio jedini koji je tako nešto mogao da izvede.
Poučen ranijim lošim iskustvom sa uništenim materijalima ovaj veliki naučnik je svakog dana beležio svoja zapažanja i do detalja opisivao svoje eksperimente. Na osnovu tih spisa u izdanju muzeja Nikole Tesle u Beogradu a kasnije i Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, nastala je knjiga “Dnevnik istraživanja iz Kolorado Springsa 1899 – 1900”. Velike zasluge za izdavanje ovog dela Nikole Tesle pripadaju akademiku prof. dr Aleksandru Marinčiću, koji je bio glavni redaktor.

Nakon povratka u Njujork a na nagovor svog prijatelja i urednika časopisa the Century Nikola Tesla je napisao esej “Problem povećanja ljudske energije”. Esej je izazvao neverovatno veliko interesovanje budući da je u njemu Tesla objavio rezultate svojih istraživanja. Jednom prilikom izjavio je:

The Century je insistirao da napišem članak koji sam obećao, a pisanje ovog članka tražilo je svu moju snagu. Znao sam da će članak ući u istoriju, jer sam tada, po prvi put, prikazao rezultate koji su bili daleko iznad onoga što sam uradio ja ili bilo ko drugi na svetu”.

Long Island

Usledio je nastavak istraživanja na polju bežičnog prenosa. Kako je medijski bio dosta reklamiran skrenuo je na sebe pažnju mnogih jakih finansijera. Jedan od njih je bio i J.P. Morgan. Sa Morganom Tesla nije ranije sarađivao, šta više u “Ratu struja” su bili na suprotnim stranama, ali stvari su se promenile. Tesla je 1901. godine započeo svoj projekat “Svetski telegrafski sistem” i za lokaciju svoje nove laboratorije izabrao Long Ajlend. Tu je započeta izgradnja velike laboratorije u kojoj je Tesla želeo da potvrdi svoje ranije pretpostavke i da pokuša da ostvari prenos signala na veću udaljenost. Ideja je bila da se pošalju radio poruke preko Atlantika do obale Engleske. Takođe, Tesla je za potrebe prenosa energije bežičnim putem nameravao da iskoristi samu planetu Zemlju i činjenicu da pri nekim učestanostima ona dolazi u rezonansu. Smatrao je da zemlja stupa u rezonansu na 6, 18 i 30 Hz. Tek će se šezdesetih godina prošlog veka neko usuditi da ponovi ovakvu vrstu eksperimenta i utvrdi da su priblizno tačne vrednosti rezonanse Zemljine kugle na 8.14 i 20 Hz.
Laboratorija na Long Ajlendu
Ovo istraživanje je Teslu toliko okupiralo da je on pomalo i zanemario “telegrafiju”, odnosno radio prenos. Sa mnogo jeftinijom aparaturom Markoni je preduhitrio Teslu i uspeo prvi da uspostavi transatlantsku komunikaciju. Ovo je razočaralo Teslinog glavnog finansijera Morgana i on je vec 1902. godine obustavio priliv novca. Tesla se ipak nije predavao. Pokušao je da objasni Morganu da ono što je Markoni izveo nije ništa spektakularno i da je on to mogao da izvede ranije a da su glavni ciljevi njegovog istraživanja:

1) prenos malih iznosa energije i izazivanja slabih dejstava, jedva merljivih osetljivim uređajima; 2) prenos značajnih iznosa energije čime se eliminiše potreba za osetljivim uređajima i omogućava siguran rad bilo koje aparature koja zahteva malu snagu; i 3) prenos snage u iznosima od industrijskog značaja”.

Morgan je bio iznerviran ovakvim stavom, smatrao je da mu je Tesla utajio informacije i više nikada nije hteo ni da čuje za njega i njegova istraživanja. Tesla se okrenuo drugim finansijerima i pokušavao je da pronađe novi izvor kapitala. Međutim, pošto mu je jedan od finansijski najmoćnijih ljudi toga vremena okrenuo leđa to je bilo dosta teško. To je 1905. godine uslovilo Teslin prestanak na istraživanju ove oblasti. Iako je u svojim kasnijim člancima i naučnim radovima više puta pominjao bežični prenos energije, nije uspeo da zainteresuje nikoga da uloži u ovakva istraživanja. Do svojih poslednjih dana bio je uveren da su njegove ideje realne i da će se u budućnosti ostvariti.

Sudbina laboratorija

Laboratorija u Koloradu je demontirana pet godina pošto je Tesla napustio. Neposredno pre toga u lokalnim novinama se pojavila vest da je Tesla tužen za utrošenu električnu energiju od 1. juna 1903. do 31. marta 1904. godine. Da bi se podmirili navedeni dugovi laboratorija je prodata za cenu drvene građe, a Teslini instrumenti su bili sklonjeni negde da ih on preuzme. Što se tiče nezavršene laboratorije na Long Ajlendu i velikog tornja i oni su doživeli sličnu sudbinu. Zbog nagomilanih računa koji su stizali Tesli i ona je prodata na aukciji. Danas se na tom mestu nalazi zgrada kompanije AGFA.

Nesumljivo je da je Tesla bio pionir u svim oblastima u kojima je delovao. On je mnoge grane elektrotehnike praktično i osnovao. Ipak, iako je svoje ideje o bežičnom prenosu energije pokušavao da realizuje još pre više od sto godina, ni danas taj poduhvat niko nije ostvario. Izuzetak su prenosi malih snaga. Svakodnevno, korišćenjem svojih mobilnih telefona mi učestvujemo u jednom procesu bežičnog slanja i primanja energije. Nažalost, transmisija većih snaga je za sada neostvariva iz razloga prevelikih gubitaka. Možda će jednog dana neko krenuti stopama ovog velikana i pronaći način da ostvari životni san Nikole Tesle.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: