Jedan od najvećih slikara postimpresionizma i začetnik kolorističkog ekspresionizma, umetnik čiji je stil i danas inspiracija mnogim slikarima Vinsent van Gog, rođen je na današnji dan 1853. godine u Zundertu (Holandija).
Ovaj umetnik je u svom slikarstvu stvorio poredak koji se suprotstavlja haosu stvarnosti kakvom je bio okružen. Njegova umetnost bila je pokušaj da uredi svet sa kojim, očigledno, nije mogao da izađe na kraj.
Protiv neshvatljivosti takvog sveta, Van Gog se borio svojom oštrom, teoretski zasnovanom kritikom, na njegovu bezličnost odgovorio je svojim odmerenim patosom, a njegovu je kolotečinu razbio žarom svoga solipsizma.
Njegov cilj nije bio da pobegne od stvarnosti, a ni da pati odričući je se, već da je učini opipljivom u sveobuhvatnom smislu. Na taj način mu je umetnost omogućila da taj, u osnovi neprijateljski svet, prihvati kao svoj. Međutim, Van Gogov umetnički dar priznat je tek posle njegove smrti.
Građansko društvo, čiji mu je sistem vrednosti čitavog života bio oduran, sada ga je nazivao genijem. Moderno doba voli da se poigrava s predstavom usamljenog, neshvaćenog umetnika i sudbina Van Goga je savršen primer za predstavnike avangarde, koji prvo biva proganjan i osporavan, a kasnije postaje cenjen i slavljen.
Autsajder umetnosti s periferije društva, on postaje važna umetnička ličnost i decenijama posle smrti jedna je od najuticajnijih figura u umetnosti. Van Gog je za svog života prodao samo jednu sliku, a njegova najbolja dela nastala su za svega manje od tri godine i to pred kraj života.
Specifična su po strastvenim pokretima četke, intenzivnim bojama, kao i u kretanju linije i forme. Među najpoznatijim su dela iz serije Suncokreti, zatim Irisi, autoportreti, Žitno polje sa čempresima... Bio je veoma plodan umetnik, s obzirom a to da je za 10 godina, koliko je slikao, napravio oko 900 dela.
Njegov neponovljivi spoj forme i sadržaja je moćan, dramatičan, lirski ritmičan, maštovit i emotivan, a za samog umetnika je predstavljao način da objasni svoju borbu protiv ludila i njegovo razumevanje duhovne suštine, čoveka i prirode. Van Gogova estetika je proizvod njegove averzije prema tradicionalnim normama ili njegove solidarnosti sa siromašnima, ali i nedovoljnog poznavanja tehnike slikanja.
Uspeo je da se sabere i identifikuje sa svojim umetničkim bićem i da ozbiljnim i upornim vežbanjem popuni nedostatak svoje slikarske tehnike. Umetnost je tako postala sredstvo samoizražavanja, gde lepota i ružnoća nisu kategorije opšteg pravila, već deo individualnog sistema vrednosti. Postavljena još tokom 18. veka, u filozofskim delima Edmunda Berka i Denija Didroa, estetika ružnog postaje odlika Van Gogovog dela, a deformacije i vrišteće boje postaju njegov lični doprinos umetničkoj kreativnosti.
Njegov slikarski jezik je uvek ostao utemeljen u konkretnoj stvarnosti isto koliko je bio komentar na nju. Bio je i toliko ličan da bi ga primena opštih konvencija slikarskog jezika potpuno uništila. Od kada mu je umro otac, 1885, život mu je u Nojnenu u kojem je živeo postajao sve teži.
Meštani su zazirali od njegovog nepredvidljivog ponašanja. Mada je voleo te ljude i osećao da je deo njih, ipak nije pronalazio način da im se približi, tako da je odlazak u Antverpen označio promenu ne samo u njegovom ličnom životu, nego i tematsku promenu u njegovim delima.
Početkom 1886. godine odlazi u Pariz, gde upoznaje Anrija de Tuluz-Lotreka, Pola Gogena i Pola Sezana. Iako u Parizu niko nije želeo njegove slike, smogao je snage i vere u sebe da nastavi da slika.
Iz Pariza odlazi u Arl, na jugu Francuske, gde je našao nadahnuće za svoja dela, a tu mu se u jednom momentu pridružuje i Gogen pre odlaska na Južna mora. Zbog duboke depresije 1889. godine na vlastiti zahtev je primljen u psihijatrijsku bolnicu u San Remi, a sledeće godine, u svojoj 37. godini, puca sebi u prsa i umire nakon dva dana, 29. jula 1890. godine.
Van Gogova dela danas su među najskupljim na svetu, a mogu ih priuštiti samo najbogatiji, je5 se slike, koje nije mogao da proda za života, sada procenjuju u milionima dolara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Savetnici za nacionalnu bezbednost i visoki zvaničnici iz celog sveta spremaju se za sastanak koji će ovog vikenda biti održan u katarskoj prestonici Dohi.
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Plamen Olimpijskih igara koje će letos biti u Parizu, zvanično je francuskim organizatorima Igara uručen na stadionu u Atini gde su održane prve moderne Igre 1896. godine.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Poraz Lidsa od KPR-a u petak rezultatom 4:0 znači da ekipa iz Jorkšira više ne može da ugrozi lidera Lester Siti, koji je tako obezbedio povratak u elitni rang engleskog fudbala.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Komentari 7
Pogledaj komentare