Šamoni: Bela sportska arena

Možda još nije kasno za odlazak na zimovanje. U srcu francuskih Alpa, u gradiću Šamoni, podno najvišeg vrha Evrope, Mon Blan, utemeljio se jedan od najstarijih zimskih sportskih centara na svetu. Zapravo, to je, sasvim opravdano, mesto odakle je zimovanje (i najpopularniji sportovi za njega vezani) krenulo. Istražili smo za vas šta se sve može očekivati u ovom zimovalištu...

Autorka: Irene Karađole

Izvor: B92

Utorak, 08.03.2005.

14:54

Default images

"Krov" Evrope je oduvek intrigirao stanovnike Starog kontinenta. Mnogi su istraživači dolazili u njegovo podnožje, pokušavajući da dokuče da li ga je i kako moguće osvojiti. Još tokom 16. veka, u to područje svraćaju mnogi putnici, a u 18. veku, interesovanje za Šamoni se intenzivira. 1786, lokalni lekar, Dr. Mišel-Gabrijel Pakar (Michel-Gabriel Paccard) i lovac na divokoze, Žak Balma (Jacques Balmat), prvi su osvojili "vrh Evrope", utemeljivši time planinarenje, kao novi vid sporta. Polovinom 18. veka, Englezi Vilijam Vindhem i Dr. Ričard Pokok, posetili su prirodnim lepotama obdarenu dolinu Šamonija, o čijim su glečerima, strmim snežnim vrhovima i lepim udolinama i pašnjacima pisali u tadašnjim literarnim novinama, i na taj način proneli glas o tom području širom ondašnje javnosti.

Šamoni su, svojim boravkom u njemu, tokom vremena promovisale mnoge poznate ličnosti, na primer Horas-Benedikt de Sosir (Horace-Benedicte de Saussure), švajcarski fizičar, botaničar i istraživač Alpa iz 18. veka, kao i pisci Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang von Goethe) i Mark-Teodor Buri (Marc-Theodore Bourrit). Shvatajući značaj boravka na planini, lekar iz Šamonija, Dr. Pajo (Dr. Payot), početkom 20. veka propagira zimovanje, uz upražnjavanje zimskih sportova u toj oblasti (promovišući skijanje u širokoj javnosti), i tako se, ne slučajno baš na tom mestu, utemeljila tradicija zimovanja. Izgradnjom železnice 1901. u dolini Šamoni, zimski boravak na planini postaje upražnjavan koliko i letnji.

Ubrzo, tu niču prvi hoteli i gradi se železnica, a nedugo zatim stižu i brojni turisti. 1924, u tom području se organizuje i prva zimska Olimpijada. Kratko nakon toga sledi gradnja prvih žičara ("Le Brevan" 1930, "Eguij di midi" 1955. i "La Fležer" 1956.) te, uz sve brojnije hotele, planina ulazi "na velika vrata" u svakodnevni život običnih ljudi.

Danas je Šamoni jedan od najposećenijih i najopremljenih zimskih centara na svetu. I ne samo to. Posetiocima je podjednako atraktivan i u letnjem periodu, kada privlači brojne ljubitelje planine i njenog čistog vazduha, mnogih mogućnosti rekreacije i razonode, koje se mogu upražnjavati u toplim danima.

Okruženje i lokacija

Gradić Šamoni (Chamonix), koji broji nekih 10.000 stanovnika, nalazi se u istoimenoj dolini, koju uokviruje venac planinskog masiva Mon Blan (Mont Blanc), sa nekoliko njemu pripadajućih skijališta. Puni naziv centra je, zapravo Šamoni - Mon Blan, no, u širokoj upotrebi, ukorenio se jednostavan naziv Šamoni, koji označava sam gradić sa dolinom, a podrazumeva i okolna skijališta. Pripada oblasti Gornja Savoja (Haute Savoie - Ot Savoa), koja je deo šire regije Rona-Alpi (Rhone-Alpes / Ron-Alp, u predelu Alpa oko reke Rone). Gornja Savoja se nalazi oko sredine istočne Francuske, blizu tromeđe sa Švajcarskom i Italijom, jugoistočno od Lemanskog jezera i Ženeve, od koje je deli oko sat i četvrt, vožnje automobilom. U blizini su i čuvene banje: Evian (Evian-les-bains / Evijan le ban) i Tonon (Thonon-les-bains / Tonon le ban), uz Lemansko jezero (na granici sa Švajcarskom), gradovi Anesi (Annecy), Eks le ban (Aix-les-Bains), Šamberi (Chambery) i Lion (Lyon) - u Francuskoj i Aosta u Italiji. Nedaleko odatle su i još neki svetski poznati skijaški centri, poput Meževa (Megeve) i Albervila (Albertville) u Francuskoj, Zermata i Sas-Fea u Švajcarskoj i Kurmajera u Italiji (Courmayeur). Na granici između Francuske i Italije, nalazi se još jedna specifičnost ovog kraja, a to je tunel "Mon Blan", dug oko 12 kilometara. Čitavu oblast karakterišu udoline, krečnjačke stene i strmi vrhovi (koji dosežu do preko tri hiljade metara, od kojih je najviši vrh "Mon Blan", u prevodu "bela planina", visine od 4.807 metara), planinski useci, impozantni glečeri i zamrznuti vodopadi, kao i brojni pašnjaci, prirodni rezervati i zimzelene šume, bogati biljnim i životinjskim svetom, dok je po obodu regije smešteno nekoliko velikih jezera. Tako se zaljubljenicima u prirodu i razne letnje i zimske sportove, kao i sve brojnijim avanturistima, željnim istraživanja okoline na granici bezbednosti ili zanesenim ekstremnim sportovima, nude nebrojene mogućnosti da svoje sposobnosti orpobaju na raznovrsnim terenima, u okolini Šamonija.

Pašnjaci i livade se rasprostiru po obroncima planinskih masiva, a šume do nekih 2.000 metara nadmorske visine, do ogoljenih vrhova na kojima uspevaju samo lišajevi, čvrsto priljubljeni uz golu kamenu površinu. Sama dolina, pak, izgleda kao prolaz, dužine od oko dvadesetak kilometara, koji razdvaja dva strma i tesno priljubljena, vertikalna planinska "zida", Mon Blan, na jugu, i nešto niži Eguij Ruž (Aiguilles Rouges - Crvene igle, odnosno veoma zašiljeni vrhovi, do oko 3.000 metara), na severu. Usled izraženih temperaturnih oscilacija, formiraju se veliki glečeri, poput Mer de glas (Mer de Glace - Ledeno "more") i slapovi zamrznute vodene mase, duž vratolomnih litica, poput glečera Boson (Bossons, koji se proteže od vrha Mon Blana, do početka doline). Prirodno okruženje je, dakako, imalo uticaja i na život stanovnika ove oblasti, pa se tako, osim gajenjem stada i proizvodnjom mlečnih i mesnih proizvoda, ili pak uzgojem cveća i rukotvorinama, mnogi od njih okreću planini, istražuju je i postaju njeni "tumači i prezenteri". Brojni su istražitelji lokalnih litica i vodiči šetača po visoravnima i vrletima, kao i lokalni učitelji skijanja, planinarenja ili penjanja uz ledene strmine. I leti i zimi imaju pune ruke posla, jer - ko poznaje ove planine bolje od njih?

Mogućnosti rekreacije

Okolina Šamonija, kao što se iz svega navedenog može i zaključiti, raspolaže prvenstveno terenima za skijanje i snoubord, najrazličitijih težina, ali i lokacijama za planinarenje, savladavanje glečera i ledenih stena, ski-turing, sankanje itd. Među poklonicima zimskih sportova, ovo područje je poznato kao mesto veoma dugih i strmih padina, tako da je omiljeno među veštim skijašima i planinarima, ali uvek ga rado posećuju i oni koji su u ovim disciplinama još nedovoljno obučeni, pošto svi tu mogu da pronađu "ponešto za sebe".

Ovde se, podsetimo, održava čuveno takmičenje "Kandahar", u muškom spustu i slalomu, u okviru svetskog kupa u alpskom skijanju, na stazi La vert (La Verte - Zelena), u skijalištu Le Uš (Les Houches). No, pored ovakvih vratolomnih ima i dovoljno "bezazlenih" terena.

Ukupnu dužinu skijaških staza od 170 km za alpsko i 40 km za kros-kantri (ili lang-lauf) skijanje, povezuje 48 ski-liftova. Raspored terena, po težini, za sva četiri tipa skijaša i snoubordera (početnici, srednje osposobljeni, napredni i "izazivači sudbine" - koji vole skijanje van staza) gotovo da je ravnomerno raspoređen. Tereni su grupisani u nekoliko ski-zona, poput: Le Brevan (Le Brevent), La Fležer (La Flegere), Le Gran Monte (Les Grands Montets), Le Tur-Valorsin (Le Tour-Vallorcine), Eguij di midi (Aiguille du Midi - Srednji vrh), Le Planar (Les Planards), Le Uš (Les Houches), Glečer Mon Blan (Glacier Mont Blanc - Glasije Mon Blan) i Montonver-Mer de glas (Montenvers-Mer de Glace - Ledeno "more"). Može se kupiti ski-pas za celo područje, ali tako što su oblast Mon Blan i Le Uš - dve potpuno odvojene zone, za koje se nabavljaju odvojene ski-karte (koje, primera radi, koštaju oko tridesetak eura po osobi i danu).

Što se alpskog skijanja tiče, najviše blagih staza imaju zone Le Brevan i La Fležer, dok je zona Le Gran Monte, najprivlačnija onima koji vole strmije, a zaleđene staze, ili pak skijanje izvan obeleženih trasa, u dubokom snegu. Ipak, u svakom od tih područja ima staza raznih kategorija.

Za početnike izdvajamo staze: La Vormen (La Vormaine), Šozale (Chosalets), Le Planar, Klo de Savoa (Clos de Savoie), Le Boson (Les Bossons) i Le Peleran (Les Pelerins).

Srednje osposobljeni mogu da biraju u širokom spektru staza od kojih, kao najpopularnije izdvajamo one u zonama Le Uš i Le Gran Monte (oko podstanice "Lonjan" - Lognan), dok ljubitelji najtežih (crnih) staza, rado posećuju vrh trase Le Gran Monte, na oko 3.300 metara, posebno staze Le Bošar (Bochard), La Ers (La Herse) i Le Lavanše (Le Lavancher). One koji vole da klize po padinama dubokog snega, privlače zone Eguij di midi, Le Gran Monte, Le Brevan, La Fležer i Le Tur.

Ljubitelji kros-kantrija, takođe mogu da uživaju u stazama različite težine (kao i kod alpskog skijanja). Staze su različite dužine (od pola do 13 kilometara), a zone za njih nalaze se u domenima: Šamoni, Aržentijer (Argentiere), Valorsin i Le Uš.

Snouborderi, sa svoje strane, imaju bogat izbor terena na raspolaganju ( u sektorima Le Brevan, La Fležer, Le Gran Monte, Le Tur i Le Uš), kako za one koji vole obeležene trase, tako i za upražnjavaoce vratolomija na neoznačenim prostranstvima u dobokom snegu, ili u odgovarajućim "parkovima zabave", sa ledenim skakaonicama i tobogan-stazama.

Veliki izbor

Posebno zadovoljstvo predstavlja, poslednjih godina sve atraktivnija, disciplina takozvanog ski-turinga (kombinacija skijanja sa pešačenjem), pri čemu su najpogodnije oblasti: Le Brevan - prevoj Kol di Pason (Col du Passon), La Fležer - prevoj Kol di Belveder (Col du Belvedere), Vale blanš (Vallee Blanche - Bela dolina) i Ot rut (Hauate Route - Visoki put, odnosno pravac kojim se može ići i do Cermata i Saas-Fea, u Švajcarskoj). U zavisnosti od pravca, izleti traju od pola do nekoliko dana, a preporučljivo je da se, zbog neobeleženosti terena, ide isključivo u pratnji stručnih vodiča-instruktora.

Napominjemo da je angažovanje stručnih vodiča i instruktora obavezno tamo gde ne poznajete dovoljno terene kojima se krećete ili ukoliko niste dovoljno sigurni u svoje sposobnosti. Pritom, nije zanemarljiva ni činjenica da uvek postoji potencijalna opasnost od lavina ili naprslina iznad "nevidljivih" jama i pukotina u ledu, te da jedino obučena lica tu mogu da se snađu, a osim toga, imaju i neophodan pribor za takve situacije.

Mogućnosti bavljenja sportom u Šamoniju su gotovo beskrajne, jer se može birati u širokoj lepezi ponude, kako leti, tako i zimi... Od zimskih sportova, napomenućemo još neke popularne vidove rekreacije, a to su: pešačenje po dubokom snegu sa specijalnim cipelama, poput onih kakve su nekada nosili traperi na divljem Zapadu (kao neka vrsta drvenog reketa, ispod duboke cipele), takozvani ski-šuing (ski-shoeing), zatim heli-skijanje, odnosno skijanje na strminama dostupnim samo helikopterom), paraglajding (letenje padobranima) u kombinaciji sa skijanjem ili bez, hajking (dugačko pešačenje) i treking, planinarenje, penjanje po stenama (kamenim ili zaleđenim), ili po zaleđenim vodopadima, penjanje po veštačkim zidovima (u zatvorenom prostoru), vožnja saonicama koje vuku specijalno obučeni "Haskiji", klizanje, plivanje u bazenima i biciklizam na snegu.

Što se tiče letnjeg perioda, tu su mogućnosti još brojnije jer osim suvozemnih, tu su i sportovi vezani za vodu, pa tako imamo: šetnje, treking, hajking, planinarenje, penjanje, biciklizam, jahanje, kajakarenje, splavarenje, kanuing, paraglajding, sankanje i skijanje na veštačkim stazama, golf, plivanje, itd. Ne treba zaboraviti ni "standardne" sportove, koji nisu vezani za vremensko doba godine, poput: tenisa, kuglanja, boćanja, odbojke, fudbala... U centrima za čuvanje, deca se mogu baviti i jahanjem ponija i kartingom. Sve u svemu, izbor je gotovo nepresušan, te ni najprobirljivijima neće biti dosadno.

Razonoda

Osim sporta, gosti u ovom kraju na raspolaganju imaju i nebrojene druge sadržaje, kao što su: sportski centar Rišar Bozon (Richard Boson), centri za očuvanje lepote i zdravlja, sa objektima za masažu, saunu, hamamima, đakuzijima, sa aroma-terapijama, svim zamislivim tretmanima za lepotu i friziranje, uz nebrojene kombinacije za opuštanje i odmaranje duše i tela. Tu su, nadalje, bioskopski centar sa nekoliko sala, Internet-kafei, restorani, kafići i snek-barovi, te pabovi i lokali sa animacijom u apre-ski periodu (apres-ski, vreme nakon skijanja, otprilike nakon zatvaranja žičara), te svirkom i drugim sadržajima, namenjenim večernjim satima. (u tom smislu, izdvojićemo izvrsni irski pab "The Jekyll" sa veoma druželjubivim osobljem, izvanrednim bendovima i gostujućim disk-džokejima, i snekom "za uz pivo" ili nešto drugo...) i restoran "Le Manči" (Le Munchie), u kome se organizuju izložbe slika avangardnih pravaca.

Vredni obilaska su i prirodni rezervat "Crveni vrhovi" (Aiguilles Rouges), u kome su nastanjene mnoge životinjske vrste, poput jelenova, lisica, zečeva, mrmota i divokoza, kao i izložbeni prostori, u kojima se organizuju mnoge atraktivne izložbe, i "Alpski muzej" (Musee Alpin - Mize Alpen), sa interesantnom postavkom o Alpima. U ovoj regiji ima zooloških vrtova, a u obližnjem Martinjiju (Martigny), u Švajcarskoj, postoji veoma privlačan zabavni park. Svakog dana u nedelji, tokom prepodneva, u mestima u dolini, organizuju se "zelene pijace", na kojima se, osim namirnica i cveća, mogu kupiti i lepi suveniri.

Kuhinja ovog kraja je čuvena, uz dobre kobasice i vina, a poznati su specijaliteti od topljenog sira, "Fondi" i "Raklet" (Fondue, Raclette), kao i sir sa krompirom.

Gde odsesti

Smeštajne mogućnosti su veoma raznolike te se tako može izabrati boravak u planinskim domovima, tipičnim brvnarama (šaleima) od jednostavnih do luksuznih, u hotelima različitih kategorija, ili u iznajmljenim apartmanima, odnosno u privatnom smeštaju. Ni dužina boravka ne mora da bude "standardna", to jest, može se iznajmiti apartman ili šale i samo za vikend ili za vreme trajanja nekog praznika (tri do četiri dana).

Moguće je, takođe, birati smeštaj sa ishranom u sopstvenoj režiji ili sa plaćenom nabavkom namirnica i spremanjem hrane, donošenje hrane iz restorana u apartman, itd. Moguće je iznajmiti i lica koja čiste, peru i peglaju, održavaju i čuvaju objekte i rade sve ostale "svakodnevne male stvari", poput čuvanja dece, nege bolesnih itd.

Postoje mnogobrojni vrtići i zabavni centri za čuvanje i brigu o deci svih uzrasta, kako bi roditelji, rasterećeni, mogli da se posvete sebi, a treba pomenuti i ostale usluge bez kojih se ne može, a to su: instruktaža u oblasti skijanja, snouborda, planinarenja i drugog; prevodilačke, medicinske i druge usluge.

U Šamoniju ima dovoljno individualnih vodiča po planini ili njihovih udruženja. Tu su i neophodne bolnice, apoteke i druge zdravstvene ustanove i lica koja dolaze i na poziv, razni maseri, lekari-specijalisti, veterinari i sve bez čega se, čak ni na zimskom odmoru, ne može!

Šta još reći za kraj, osim da je Šamoni izbor "bez greške" za sve posetioce tom gradiću i njemu pripadajućoj oblasti, i da je svaki boravak u "postojbini skijanja" - nešto što "greje naša sećanja", u dugim zimskim noćima i još podugo nakon toga!

Ovaj tekst objavljen je ljubaznošću magazina "Travel"

Ukoliko volite da putujete i da beležite svoje impresije, kliknite ovde i pošaljite nam ih. Najbolje ćemo objaviti i nagraditi izdanjima produkcije B92.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: