Hrvatska ne vraća srpsku imovinu

U Hrvatskoj još nije započeo proces vraćanja oduzete imovine pravnih lica sa sedištem u Srbiji i Crnoj Gori, iako je prošlo deset godina od kada je u Beču potpisan Sporazum o pitanjima sukcesije država sa teritorije bivše SFRJ. Hrvatski sabor je ratifikovao taj sporazum još u junu 2004. godine.

"Reč je o imovini velike vrednosti,koju je Republika Hrvatska, bez ikakve naknade, prenela u državnu svojinu. Oduzimanje srpske i crnogorske imovine izvršeno je 1994. godine na osnovu uredbe vlade, a naknadno je legalizovano Zakonom o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriji Republike Hrvatske", kaže Bosanac za "Politiku".

U Aneksu "G”, koji je sastavni deo ratifikovanog sporazuma,propisano je da sva prava na nepokretnu i pokretnu imovinu koju su građani ili pravna lica iz SFRJ imali na dan 31. decembra 1990. godine države sukcesori moraju "priznati, zaštititi i vratiti u prvobitno stanje, sve u skladu sa utvrđenim standardima i normama međunarodnog prava, i to nezavisno od nacionalnosti, državljanstva, boravišta ili prebivališta tih lica”.

"Tim članom je izričito propisano da osobe koje nisu u mogućnosti da ostvare povraćaj oduzete imovine imaju pravo na naknadu u skladu sa građanskim i međunarodnim pravnim normama.Takvo rešenje je u skladu sa Prvim protokolom uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, prema kojoj svako lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Međutim, Hrvatska ne poštuje jasne i izričite zakonom preuzete međunarodne obaveze", kaže Bosanac.

Ona objašnjava da je najveći deo oduzete imovine srpskih pravnih lica,sa sedištem i registracijom u Republici Srbiji, predstavljao njihova dugoročna ulaganja na teritoriji Republike Hrvatske, kao što su sindikalnaodmarališta,turističkiobjektii drugiprivredni iposlovniprostor.

"Deo te imovine država Hrvatska je prodala ili na drugi način otuđila. Njen većideo je devastiran, uništen i napušten. To su očigledne štetne posledice neraščišćenih i neizvesnih imovinskih odnosa u vezi sa pravnom sudbinom oduzete imovine", kaže sagovornica "Politike".

U sporovima za povraćaj imovine pred hrvatskim sudovima mogu se angažovati samo hrvatski advokati, sudski troškovi su ogromni, advokatske tarife među najvećima u Evropi, a postupci traju više godine i završavaju se po pravilu odbijajućom presudom.