Da li će Srbija moći da primeni iskustva iz Haškog suda i kako će to funkcionisati u reformisanom pravosudnom sistemu zemlje. To su pitanja na koje su pokušali da odgovore učesnici današnjeg okruglog stola o radu Haškog tribunala, u organizaciji Udruženja tužilaca Srbije.
Skupu, koji je najvećim delom bio zatvoren za javnost, prisustvovao je veliki broj tužilaca iz zemlje, predstavnici OEBS-a, holandske i američke ambasade, kao i glavni tužilac haškog tribunala Serž Bramerc, kome je ovo prva poseta Beogradu van redovnih aktivnosti.
Glavni tužilac Haškog tribunala veruje u profesionalizam i rad srpskog Akcionog tima za saradnju s tim sudom.
Međutim, Tužilaštvo ima visoka očekivanja i insistira na završeztku te saradnje, a to podrazumeva da se uhapse preostali begunci – Ratko Mladić i Goran Hadžić.
“Do sada nisam dobio nijedan razlog da poverujem da Ratko Mladić nije u Srbiji. Ali mi verujemo u procene i rad lokalnih vlasti”, kaže Bramerc.
“U poslednjem izveštaju sam rekao da se saradnja poboljšala u tom pogledu i da mislim da Kooridnacioni tim radi dobar posao. Ali ono što sam takođe rekao jeste da su potrebni i dodatni rezultrati jer je hapšenje begunaca od ogromne važnosti”, podseća haški tužilac.
“Kao što znate, još uvek postoji veliki broj žrtava koje čekaju hapsenje begunaca, kako bi se suočili s pravdom. Takođe, to je veoma važno i za Tribunal u kontekstu završetka našeg mandata, ali i za kredibilitet međuanrodne zajednice koja mora da pomogne nama, ali mora da pomogne i Srbiji da ostvari glavni cilj, a to je hapšenje begunaca”, smatra on.
Bramerc je svestan znčaja izveštaja koji podnosi Savetu bezbednosti, ali ne želi da ulazi u političke posledice saradnje Srbijom i Tužilaštva u Hagu
“Mi pravimo razliku između napretka u saradnji, koja je tehničko pitanje, i političkog značaja te saradnje o čemu odlučuje Brisel. Ono što mi radimo i što ćemo ponovo uraditi za šest meseci je procena svih aspekata saradnje kako bi videli gde smo”, kaže on.
“Nadamo se da će između ovog i sledećeg izveštaja biti konkretnih rezultata po pitanju begunaca. Mi ćemo Savetu bezbednosti i Evropskoj uniji, ako to bude zahtevala, ponovo podneti izveštaj o saradnji na šestomesečnom nivou. Tada, sve zavisi od političkog nivoa u Evropskoj uniji da odluči kakve su posledice”, objašnjava haški tužilac.
Bramerc je dodao da je poboljšana sarasnja po pitanju pristupa arhivama i raznim dokumentima, ali i pristupa svedocima i njihovojh zaštiti.
Bramerc je posebno naglasio da je zadovoljan poboljšanjem saradnje s bezbnesnosnim službama u Srbiji, posebno u kontekstu potrage za beguncima.
Ambasador Holandije Ron van Dartel, učestvujući na današnjem okruglom stolu, rekao je da očekuje da će poslednja dva haška begunca Ratko Mladić i Goran Hadžić biti izvedeni pred lice pravde.
"Tužioci u Srbiji imaju ključnu ulogu da optuže kriminalce koji su odgovorni za zločine počinjene u prošlosti i tako uklone barijere koje stoje na putu Srbije", istakao je Van Dartel.
Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević rekao je da srpsko tužilaštvo i tužilaštvo u Hagu imaju isti cilj, a to je progon počinilaca ratnih zločina i razmenu podataka, dokumentacije, a često i iskaza svedoka do kojih dođu u svojim istragama.
"Saradnja s Haškim tribunalom je ključna tema Srbije", istakao je Vukčević, dodajući da i svi u regionu moraju moraju da budu svesni odgovornosti zakonske i moralne prema žrtvama i njihovim porodicama.
Navodeći da je Srbija zemlja u kojoj nema mesta za ratne zločince, Vukčević je rekao da je demokratska Srbija prepoznala zločine Ratka Mlladića, jasno ih definisala, ali da je i dalje, "nažalost, u velikoj meri protiv njegovog izručenja Hagu".
Predsednik Udruženja tužilaca Goran Ilić rekao je na otvaranju skupa u Sava centru da se u Srbiji dosta priča o Hagu, ali nikada o tome kako se praksa rada Haškog tribunala može primeniti u Srbiji.
"Iskustva Haškog tribunala i princip konvergencije sistema, odnosno približavanja anglosaksonskog i kontinentalnog prava mogu biti veoma značajna za nas", rekao je Ilić, navodeći da će takva princip biti omogućem izmenama reforme pravosuđa.
A šef holandske diplomatije Maksim Ferhagen, pred sutrašnju posetu Beogradu, poručio je u intervjuu za B92 da će Holandija konačnu odluku o odmrzavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju doneti u junu na osnovu Bremercovog izveštaja, ali i da će u slučaju hapšenja Ratka Mladić takva odluka biti doneta odmah.
Istovremeno, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić izjavio je da ostaje pri stavu da će podneti ostavku u Akcionom timu za lociranje i hapšenje haških optuženika, ukoliko Ratko Mladić ne bude uhapšen do kraja godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Bivši predsednik Rusije Dmitrij Medvedev prokomentarisao je najavu organizacije mirovne konferencije o Ukrajini u Švajcarskoj, koja bi na zahtev Kijeva trebalo da bude održana u junu.
Pretnja evropskoj automobilskoj industriji je stvarna, a kako bi zaštitila proizvođače od agresivnih (niskih) cena kineskih marki, Evropa bi mogla da preduzme ozbiljne mere.
Nešto manje od 40 sati nakon nezapamćene tragedije u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", u selima kod Mladenovca i Smedereva, 4. maja pre godinu dana, dogodio se još jedan masakr u kojem je stradalo 9 i ranjeno 12 ljudi.
Prošlo je godinu dana od kada je ubijeno devetoro, a ranjeno 12 mladih u Duboni i Malom Orašju, selima u beogradskoj opštini Mladenovac i kod Smedereva.
Komentari 5
Pogledaj komentare