Pre prebacivanja u zatvor vojnim avionom, Gotovina se pojavio pred sudijom španskog prvostepenog krivičnog suda. Sudija Feliks Degojan mu je pročitao optužnicu Haškog tribunala. Gotovina se sa sudijom zadržao desetak minuta i nije imao nikakav komentar posle čitanja optuznice, saopštili su izvori bliski sudu. Hrvatski general je potom prebačen u zatvor Soto del Real.
Hrvatski general Ante Gotovina uhapšen je u sredu uveče na Kanarskim ostrvima, saopštila je u Beogradu Karla del Ponte.
Jedan od tri najtraženija haška optuženika, hrvatski general Ante Gotovina, uhapšen je na Kanarskim ostrvima, u Španiji, saopštila je u četvrtak u Beogradu glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte. Ona je rekla da je Gotovina uhapšen u sredu uveče i da će uskoro biti prebačen u Hag.
"Posle mnogo meseci saradnje s Vladom Hrvatske, locirali smo i uhapsili Gotovinu. To je veoma značajno iz dva razloga. On je jedan od najznačajnijih haških begunaca, čije se ime pominje u rezolucijama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, koji će uskoro biti prebačen u Hag. Drugi razlog zbog kog je hapšenje Gotovine važno je moj sastanak s Koštunicom. Na tom sastanku ću od njega tražiti da saradnja Srbije s nama bude sprovedena isto onako kako je to učinila Hrvatska, kako bismo mogli da nađemo i Mladića i Karadžića", kaže ona.
Španska novinska agencija EFE navodi da je Gotovina uhašen u jednom hotelu na jugu Tenerifa, jednog od Kanarskih ostrva, u društvu osobe koja je kasnije puštena. Pozivajući se na izvore iz vlade u Madridu, agencija navodi da je španska policija pratila Gotovinu nekoliko dana i da se on krio na različitim ostrvima pomenutog arhipelaga.
U Haškom tribunalu u toku su pripreme procedure prebacivanja Gotovine iz Španije u Hag. Optužnica ga u sedam tačaka tereti za ratne zločine nad Srbima u Krajini, u akciji Oluja, 1995. Optužnica je otpečaćena juna 2001, od kada je Gotovina bio u bekstvu. SAD su kao nagradu za njegovo hapšenje nudile 2,8 miliona dolara, iz Haga za B92 javlja Ljubica Gojgić. Vest o hapšenju zvanično je potvrđena u Hagu. Vest je potvrdila portparolka Tribunala Florans Artman, koja je rekla da se Karla del Ponte čula s premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom i da mu se zahvalila. U Haškom tribunalu nisu želeli da komentarišu najave pojedinih medija da će Gotovina već sutra biti prebačen u Hag, a portparol suda Džim Lendjel izjavio je za B92 da su u sudu uvereni da će do transfera doći uskoro. Pedestogodišnji Gotovina pojaviće se poslepodne pred visokim španskim sudom, rekao je agenciji Rojters sudski izvor u Madridu.
Posle vesti o hapšenju Gotovine, odmah se oglasio premijer Hrvatske Ivo Sanader. Ivo Sanader je hapšenje najtraženijeg hrvatskog haškog begunca prokomentarisao rečima da je konačno potvrđena verodostojnost navoda hrvatske države i svih institucija hrvatske državne vlasti, koji su tvrdili da Gotovina nije u Hrvatskoj. Vladavina prava, dame i gospodo, nema alternative. Svako ko je optužen mora se suočiti sa optužnicom i izaći pred sud i odgovriti na nju. U tom smislu moram reći da u slučaju Gotovine, kao i u slučaju generala Markača, Čermaka, Ademija, u slučaju šest Hrvata iz Bosne i Hercegovine, da nam je u interesu puna istina i da će Hrvatska sa svoje strane učiniti sve da puna istina dođe do izražaja i da ona pobedi na kraju", kaže Sanader.
Ante Đapić, predsednik desničaske Hrvatske stranke prava, izjavio je da je hapšenje Gotovine žalostan dan za Hrvatsku i njene branioce. "Mislim da ne treba objašnjavati zbog čega je veliki deo hrvatskih branilaca i javnosti danas žalostan i tužan. Nemojmo zaboraviti da je deo optužnice protiv Gotovine u stvari i optužnica protiv hrvatske države, hrvatske vojske i predsednika Franje Tuđmana. Prema tome, čekaju nas teški trenuci u Hagu, ali ja se nadam, bez obzira na te poteškoće, da će Gotovina uspeti da pokaže da je nevin i činjenicu da je hrvatski narod vodio oslobodilački rat, da nije bio etničkog čišćenja, progona i masakra Srba u Hrvatskoj, nego obrnuto, da je bilo genocida nad hrvatskim narodom. Videćemo rasplet događaja, ali još jednom naglašavam, ja sam žalostan", kaže Đapić.
Brisel je zadovoljan zbog hapšenja Gorovine, a evropski zvaničnici su pozvali Beograd i Sarajevo da se više angažuju na hapšenju drugih haških optuženika, kao što su Ratko Mladić i Radovan Karadžić. Komesar EU za proširenje Oli Ren izjavio je da je hapšenje Gotovine veoma dobra vest. "Od fundamentalnog značaja za napredak procesa pomirenja i za uspešno obavljanje zadatka Haškog tribunala je da svi optuženi budu izvedeni pred lice pravde", izjavio je on.
Hapšenje Gotovine jedan je od ključnih uslova za brži ulazak Hrvatske u EU.
Optužnica: Zločini nad Srbima u "Oluji"
Haška optužnica u sedam tačaka ga tereti za ratne zločine počinjene u Krajini u periodu od avgusta do novembra 1995. godine. Gotovini se na teret stavlja progon, ubistva, deportacije i uništavanje imovine krajiških Srba. Prema navodima optužnice, na teritoriji opština Benkovac, Knin, Gračac, Obrovac, Sinj, Obrovac, Šibenik i Zadar, ubijeno je u operaciji Oluja najmanje 150 Srba a veliki broj proteran. Proterivanje je, prema navodima optužnice bilo plansko i uključivalo je i uništavanje imovine kako oni ne bi mogli da se vrate kućama.
U optužnici koja je podignuta 2001. a promenjena 2004. godine, navodi se da je on bio učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, odnosno da je zajedno sa hrvatskim predsednikom Franjom Tuđmanom, i vojnim i policijskim generalima Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem, osmislio plan da se zauzme Krajina i protera srpsko stanovništvo.
Tužilaštvo je tražilo da Gotovini bude suđeno zajedno sa Čermakom i Markačem, koji su se predali i nalaze se na privremenoj slobodi u Zagrebu, a veliku buru u Zagrebu je izazvala promenjena optužnica protiv trojice, u kojoj se navodi da su učesnici u zločinačkom poduhvatu praktično bili vrh države, vojske i policije.
U optužnici se navodi da je Ante Gotovina od februara do aprila 1992. bio zamenik komandanta posebne jedinice Glavnog štaba Hrvatske vojske, a da je od aprila do oktobra 1992. bio raspoređen u Hrvatsko vijeće obrane. Dalje se navodi da je od 9. oktobra 1992. do marta 1996. bio komandant Zbornog područja Split i glavni komandant dela operacije Oluja koji se odvijao u Sektoru UN jug.
Pored ratnih lidera bosanskih Srba Ratka Mladića i Radovana Karadžića, koji su i dalje u bekstvu, Ante Gotovina bio je najtraženiji haški optuženik u bekstvu i kočnica evropskim integracijama Hrvatske. Zanimljivo je da ni u jednoj od brojnih spekulacija o tome gde bi se mogao kriti Ante Gotovina, Španija nije pominjana.
Ko je Ante Gotovina
Ante Gotovina rođen je 12. oktobra 1955. na Pašmanu kod Zadra. U 17. godini napustio je školu i s nepunih 19 pridružio se Legiji stranaca, gde je dobio novi identitet, Ivan Grabovac. Posle obuke je otišao u padobransko-diverzantski puk. Prvu borbenu akciju imao je u Džibutiju 1974, a zatim su sledile intervencije u Čadu, Zairu, Obali Slonovače… 1982. je radio kao ratnik instruktor u Gvatemali, Kolumbiji i Paragvaju, s povremenim odlascima u Gabon.
U Hrvatsku se vratio sredinom 1991. i odmah je imenovan za zapovednika I Gardijske brigade, a početkom 1993, u činu pukovnika, postavljen je za zapovednika Zbornog područja Split i na tom mestu ostao do 1996.
Njegova jedinica se pominje u vezi sa akcijama kod Maslenice, oko Dinare i blizu Glamoča, u Bosanskom Grahovu, Strmici, Kninu, Drvaru i Mrkonjić Gradu. Vojsci kojom je on komandovao pripisuje se masakr zarobljenih vojnika Republike Srpske u Mrkonjić Gradu, više od 150 mrtvih. Posle hrvatske vojne ofanzive Oluja, koja je počela 4. avgusta 1995. i zauzimanja Knina, Gotovina je u tom gradu uspostavio svoj štab.
Tadašnji predsednik Hrvatske Franjo Tuđman imenovao je Gotovinu za glavnog inspektora Inspektorata HV, a 2000. je otpušten iz oružanih snaga odlukom predsednika Hrvatske Stjepana Mesića i u oktobru iste godine penzionisan.
Haški tribunal je u maju 2001. podigao, a mesec dana kasnije otpečatio optužnicu protiv Gotovine i on je od tada u bekstvu. Hrvatski pravosudni organi su za njim raspisali poternicu, a na zahtev suda u Hagu 24. avgusta 2001. poternicu je raspisao i Interpol. Hrvatska vlast je sredinom marta 2005. blokirala svu njegovu imovinu.
Prema pisanju zagrebačkog Jutarnjeg lista, Gotovina je u Francuskoj ranije tri puta osuđivan. Prvi put 1986. na pet godina zatvora zbog pljačke iz 1981. i tu kaznu je, navodno, izdržao. Drugi put 1993, osuđen je na dve godine zatvora za učešća u otmici i iznuđivanju, a 1995. na 30 meseci, takođe zbog iznuđivanja.
Oženjen je pukovnicom Dunjom Zloić, nekadašnjom šeficom kabineta bivšeg ministra odbrane Gojka Šuška, a iz prethodnog braka s novinarkom HTV-a Vesnom Karuzo ima kćerku Anu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Trener Čelsija Maurisio Poćetino rekao je da VAR šteti imidžu engleskog fudbala, nakon što je njegovoj ekipi poništen pobedonosni pogodak u nadoknadi vremena protiv Aston Vile u Premijer ligi.
Komentari 123
Pogledaj komentare