Naučnik iz Srbije unapredio "teoriju struna"

Info

Izvor: Tanja Ljubisavljeviæ

Četvrtak, 06.08.2009.

20:53

Default images

Objavljivanje rada u ovom časopisu jedan je od najvećih uspeha u domenu nauke, jer se na objavljivanje teksta u ovom časopisu čeka najmanje dve-tri godine, a mladi naučnik iz Srbije Mihailo Čubrović je i jedan od najmlađih prvih autora rada u tom časopisu u poslednjih nekoliko decenija.

Jedan od mladih ljudi koji je na putu da dosegne visoke ciljeve u nauci je 24-godišnji Mihailo Čubrović, student doktorskih studija na Univerzitetu u Lajdenu u Holandiji, koji je kao glavni autor objavio rad u oblasti fizike u najprestižnijem svetskom časopisu "Science".

Mihailo Čubrović je u januaru ove godine počeo svoje doktorske studije u Lajdenu i posle samo mesec dana bavljenja potpuno novom oblašću nauke, prezentovao je rezultate svojim kolegama koji su ga odmah podržali da pošalje rad u "Science".

Imao sam sreću da u pravom trenutku počnem svoje postdiplomske studije u ovoj grupi. Naime, grupa se već izvesno vreme približavala ovom projektu koji smo upravo završili i tačno u trenutku mog dolaska sve je bilo spremno da se zapravo krene na posao i da se teorija struna primeni na te takozvane kvantne kritične pojave što se pokazalo kao uspešno.

U svom radu, Mihailo je povezao veoma kompleksne teorije kao što su teorija struna i kvantna teorija kondenzovane materije.

U radu se bavimo takozvanim kvantnim kritičnim sistemima koji se ponašaju donekle slično onome što se zove fazni prelazi, tipa, topljenje leda ali se tu radi o pojavama koje su izazvane kvantnim fluktuacijama a ne temperaturom. Ono što je u stvari zanimljivo u širom kontekstu je da se na takav način ponašaju razni egzotični materijali tipa visokotemperaturnih superprovodnika koji su interesantni i po krajnje čudnom ponašanju koje se vidi u eksperimentima i po potencijalnim primenama. Jednostavno, to su kompleksni sistemi koje je teško opisati direktno polazeći od onih osnovnih konstituenata, od osnovnih čestica koje ih sačinjavaju.

Kojom idejom ste se rukovodili?

Naša ideja je bila da primenimo tu čuvenu teoriju struna, poznatu i van fizičarskih krugova, koja je originalno razvijena za nešto drugo, za tu čuvenu unifikaciju interakcija kojom bi trebalo da se sva fundamentalna fizika poveže u jednu celinu ali se pokazalo da su strune dovoljno širok pristup da mogu da pomognu i kod ove druge vrste problema gde imamo ne fundamentalne interakcije nego sisteme koji su komplikovani zato što se sastoje od velikog broja nekih elementarnih delova. To je osnovni rezultat i osnovna ideja. Po završetku eksperimenta, da li je rezultat ipak bio iznenađenje i za Vas?

Iznenađen jesam bio i ja i ostatak grupe, jer ceo formalizam radi bolje nego što smo očekivali i pretpostavljali smo da će biti potrebno daleko više lutanja pre bilo kakavih zanimljivih rezultata ali eto ponekad stvari ispadnu bolje nego što se čovek nada, ali razume se - glavni izazovi tek predstoje.

Rad je izazvao ogromno iznenađenje ali i interesovanje naučne javnosti i brojne polemika na naučnim forumima.

Naišli smo na prilično iznenađene i to prijatno iznenađene reakcije, ali pošto smo i sami bili iznenađeni neočekivanom adekvatnošću teorije strune u ovom kontekstu onda se i iznenađenje ostalih kolega moglo očekivati. Naravno bilo je i skeptičnih reakcija zato što su strune dugo imale malčice lošu reputaciju u smislu malog broja konkretnih kvantitativnih predviđanja koja se iz njih mogu dobiti, ali baš zbog toga nam je i drago da smo u stvari pokazali da nije u pitanju samo matematička igračka, već teorija koja ima relevantnosti za realne fizičke stvari i pojave koje se i vide u eksperimentu.

Da li će ovaj uspeh usmeriti Vaš dalji rad ?

Nastavićemo otprilike u ovom pravcu, tj. verovatno ćemo “napasti” upravo problem visokotemperaturne super-provodnosti na osnovu ovih dosadašnjih rezultata. Nadam se da će se u ovom pristupu pokazati da pojave koje deluju jako čudne, ako se razmatraju iz nekog drugog ugla da u okviru struna dobijaju prirodno objašnjenje. Drago mi je i što izgleda da se sada sve veći broj istraživača i u drugim grupama intertesuje za ovaj pristup, tako da verujem da će teorija struna postati manje više opšte prihvaćena alatka i u fizici čvrstog stanja kao što je to već duže vreme u fizici čestica.
Mihailo Èubroviæ
Mihailo ima 24 godine. Završio je Matematičku gimnaziju u Beogradu, a prošle godine je diplomirao na Fizičkom fakultetu u Beogradu. Za svoje uspehe u srednjoj skoli dobio je stipendiju Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj. Trenutno je student doktorskih studija na Univerzitetu u Lajdenu u Holandiji.

Lepo je ovde. Odgovara mi. Imao sam sreće da dođem u grupu u kojoj imam svu pomoć koja mi je potrebna i u kojoj je način rada onakav kakav meni odgovara. Dakle, jedino što je bitno to je da se uz saradnju sa ostalim članovima grupe dođe do dobrih rezultata. Minimalno se insistira na formalnostima i na nekom suvom bespotrebnom sitničarenju oko nebitnih i birokratskih stvari i to meni jako odgovara a imamo redovno i seminare koje drže ljudi sa raznoraznih instituta širom sveta koji se bave sličnim problemima tako da smo u toku i sa ostalim pristupima ovim problemima.

Mihaila je prvo zaintrigirala astronomija. Sa 16 godina je napisao rad "Modeliranje oblika i karakteristika površine asteroida korišćenjem optičkih krivih sjaja”.

Ja sam preko astronomije došao do fizike i zainteresovao se za fiziku svojevremeno, ali ne verujem da ću se u bližoj budućnosti vraćati astronomiji. I to je jako zanimljiva oblast istraživanja i meni je pogotovo pomogla da dođem do fizike koja je ipak nešto apstraktnija i teža za početi, ali u nekoj bližoj budućnosti mislim da neću raditi ništa što je neposredno vezano za astronomiju.

Kako vidi svoje buduće usavršavanje i hoće li se vraćati u rodni Beograd?

Pošto sam na samom početku, još uvek ne planiram šta posle posdiplomskih pošto ima još tri i po godine ali mislim da se treba još izvesno vreme “šetati” po raznoraznim institucijama kao što je to uobičajeno u tom sistemu post-do pozicije da treba raditi sa raznim ljudima na najboljim mestima u svetu ako se može i skupljati znanje i iskustvo. E onda u neko doba prestaje da bude bitno gde se čovek nalazi, onda ću zaista i u neko doba komotno moći da se vratim i u Beograd jer najzad kada imate dovoljno znanja i kontakata nije više bitno gde ste, pogotovo danas kada imamo komunikaciju putem interneta. Ali mislim da bi bilo prerano da se vratim u Beograd odmah po završetku doktorata.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

62 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Zapad zapretio, Kina uzvratila

Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.

7:59

27.4.2024.

1 d

Podeli: