Međutim, Monika Čolić, Nikola Vujić i Stefan Anđelković završili su prestižne evropske fakultete i odlučili da se vrate i rade u Srbiji, svojoj otadžbini.
Njih troje povezuje i to što se bave informacionim tehnologijama i uverenje da IT sektor u Srbiji ne zaostaje za razvijenim zemljama, te nisu imali dilemu kada je trebalo da odluče da li da ostanu u inostranstvu ili da se vrate.
Monika Čolić i Nikola Vujić danas rade u Razvojnom centru Majkrosofta u Beogradu.
Monika je bila na usavršavanju u Švajcarskoj, a odluku o povratku donela je kada je čula pozitivne utiske svojih kolega koji su počeli da rade u Srbiji.
Odmah po povratku iz Švajcarske prijavila se za posao u Majkrosoftu i ubrzo je počela da radi.
I ne misli da je na gubitku u odnosu na svoje kolege koji se informacionim tehnologijama bave u inostranstvu.
“Mislim da je ovo pravo mesto gde jedan 'ajtijevac' može da radi. Uslovi su kao da ste u inostranstvu, samo što ste kod kuće”, kaže Monika za Tanjug i dodaje da je mnogo lakše napredovati i raditi kada ste okruženi porodicom i prijateljima, ljudima koji vas podržavaju.
Nikola Vujić doktorske studije završio je u Barseloni, a danas, zajedno sa još stotinak kolega, radi u SQL timu Razvojnog centra Majkrosofta (upravljanje bazama podataka), na proizvodu koji koriste najveće svetske kompanije i milioni ljudi širom sveta.
“U Srbiji danas imate firme koje rade stvari za svetsko tržište, u kojima možete da se razvijate”, naglašava Vujić i dodaje da prilike u zemljama Zapadne Evrope, što se tice IT sektora, nisu ništa bolje u stručnom smislu, jedino, ističe, možda ima više firmi.
Pokušava i svoje prijatelje da ubedi da se vrate i može se pohvaliti da je uspešan u tome.
Dvoje kolega koji su doktorirali na svetskim univerzitetima, radili na velikim projektima, vratili su se u Srbiju i sada su u timu sa Nikolom.
Primećuje da ljudima u Srbiji danas nedostaje borbenosti, koja je prisutna u zemljama gde je IT sektor veoma razvijen - Izraelu, SAD, gde ljudi imaju i više novca nego što im je potrebno, ali nastavljaju da rade i da se bore.
“Poenta je da oni nikada ne prestaju da se bore, da uživaju u toj borbi i da to postaje njihov način života. Postajete borac i uživate u tome”, pojašnjava on i dodaje da ta borbenost ne manjka ljudima iz Srbije koji su u inostranstvu, jer su izašli iz "zone komfora", u kojoj uživaju dok su u svojoj zemlji, okruženi porodicom I prijateljima.
“Kada odete u inostranstvo, borite se da nešto uradite, da dođete do nekog cilja. Mislim da tim ljudima ne predstavlja problem, ako postoje dobre prilike u Srbiji za posao kojim se bave, da probaju da se vrate ovde i da se još jednom bore”, naglašava Nikola.
Stefan Anđelković osnovne i master studije iz bioinformatike završio je na Kembridžu.
Otišao je sa idejom da stekne znanja, veštine i kontakte koji su mu potrebni u Velikoj Britaniji, ali je od početka planirao da se vrati i radi u Srbiji.
Trenutno je na doktorskim studijama na PMF-u, pod mentorstvom Magdalene Đorđević sa Instituta za fiziku, dobitnice prestižnog ERC granta za istraživanje kvark gluonske plazme.
“Mi se bavimo ispitivanjem osobina novog stanja materije. To nije ništa novo, nego, hronološki posmatrano, najstarije stanje koje se pojavilo nakon velikog praska. Sada konačno imamo teorijski okvir gde možemo da poredimo eksperimentalne rezultate dobijene na najvećem akceleratoru u Cernu u Ssvajcarskoj i u Americi i da pokušamo da razumemo dinamiku te materije”, kaže Anđelković.
Njega početkom godine čeka rad na još jednom interesantnom projektu, na kojem je angažovan zajedno sa malim timom ljudi koji su se u Srbiju vratili iz inostranstva.
“Bavićemo se bioinformatikom - onkogenomikom, genskim analizama kancera i informatičkom podrškom za to. Zapravo razvojem softvera koji je potreban za te analize. Već imamo zainteresovane klijente sa Zapada i jedva čekam da počnem da radim”, naglašava Anđelković.
Tim će, kako kaže, predvoditi Amerikanac srpskog porekla, koji je studije završio u Americi, radio za razne kompanije, a sada je odlučio da u Srbiji započne posao.
U timu će biti pet-šest ljudi, a prve rezultate očekuje već za pola godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Države G7 planiraju da od zamrznute ruske imovine prikupljaju sredstva za Ukrajinu, ali se pitaju da li konfiskovanjem te imovine, prihodima od te imovine ili korišćenjem nje kao zaloga za kredit.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Dok traje ekshumacija masovne grobnice u bolnici Naser u Gazi, BBC je uporedio video sa svedočenjima očevidaca i izjavama izraelske vojske. BBC arapski servis je verifikovao kada su otkopane masovne grobnice i razotkrio neke od mitova koji su pratili slike koje su deljene.
Komentari 73
Pogledaj komentare