Stranke različito o javnom sektoru

Parlamentarne stranke saglasne u oceni da je javni sektor preglomazan i da ga treba racionalitzovati, ali imaju različite stavove kako taj problem rešiti.

Srbija

Izvor: B92

Četvrtak, 10.10.2013.

14:50

Default images

Poslanici vladajuće koalicije smatraju da bi najpre trebalo utvrditi stanje u javnom sektoru pre nego što se krene u racionalizaciju, ali i upozoravaju da bi višak zaposlenih pre trebalo prerasporediti, a ne otpustiti, dok u opoziciji ne veruju u rešenost vlade.

Dan pošto je premijer Srbije Ivica Dačić rekao da će u javnom sektoru biti otpuštanja tamo gde se utvrdi da je situacija neodrživa, poslanici u izjavama novinarima u Skupštini Srbije složni su u oceni da je javni sektor preglomazan i neodrživ, ali ne i u tome kako taj problem rešiti.

"Idemo u reformu državne uprave, treba da ustanovimo koliko ima zaposlenih, koliko ih je zaista potrebno i onda da stvorimo zakonske uslove da može da se obavi reforma", rekao je Dačić, a na pitanje da li to znači otpuštanja u javnom sektoru, odgovorio da će otpuštanja biti "svuda gde više ne može da se izdrži".

Za SNS nije sporno da je javni sektor preglomazan i kao takav neodrživ, ali naprednjaci smatraju da je potrebno najpre urediti bazu podataka zaposlenih i utvrditi činjenice, a ne posezati za nekim rešenjem preko noći.

Na osnovu jasne baze podataka znaćemo u kojoj meri je potrebna profesionalizacija javnog sektora, da li i gde postoji višak zaposlenih ili negde ima i manjka, objašnjava šef poslanika SNS-a Zoran Babić.

On ukazuje da je u prethodnom periodu dolazilo do odliva sredstava iz budžeta, da su mnogi uzimali otpremnine na primer u lokalnim samoupravama, pa se zapošljavali u javna preduzeća ili ministarstva i da je to bilo moguće jer nije postojala jedinstvena baza podataka, ali da to u buduće neće biti moguće.

Da u javnom sektoru ima viška zaposlenih nije sporno za poslanika SPS-a Đorđa Milićevića, koji smatra da to pitanje ne može da se reši ako danas radikalnom merom otpustimo 500, 1.000 ili 1.500 radnika.

Milićević je rekao da je premijer bio vrlo jasan, ali ga mnogi nisu razumeli i naveo da će se na osnovu relevatnih podataka o zaposlenima kroz sistemski pristup ući u reformu javnog sektora.

“Nemojte da govorite o otpuštanju. Da, biće racionalizacije unutar javnog sektora i to nije sporno, ali sa druge strane moramo pokrenuti privredu, ističe poslanik SPS-a, koji istovremeno ukazuje da je Srbiji neophodna suštinska reforma javnog sektora kako bi on bio jeftiniji, produktivniji i efikasniji.

Poruku premijera u Partiji ujedinjenih penzionera razumeju kao nastavak realizacije predizbornih obećanja o ukidanju institucija i agencija koje su nepotrebne.

“To vidim kao jednu od mera ekonomske i finansijske kosnolidacije i podržavamo da se pogleda koje agencije, inistutucije ne treba da postoje na nivou republike i dajemo podršku da se ukinu”, kaže poslanik te stranke Momo Čolaković.

Ipak, PUPS insistira da se najpre utvrdi koje su radna mesta potrebna, a koja ne, kao i da se oni koji tako ostanu bez posla preraspodele u druge profitabilne firme ili u privatni sektor.

“Mi zagovaramo to da nema viška zaposlenih, već da ima manjka posla, ističe Čolaković.

I u Novoj Srbiji na reformu javnog sektora i mogućnost racionalizacije broja zaposlenih u tom sektoru gledaju slično i kažu da bi eventualni višak trebalo negde prerasprediti.

“Ako je premijer najavio reformu javnog sektora to znači da moramo utvrditi koliko tačno ljudi radi u tom sektoru i koliko je Srbiji potrebno, ističe poslanica te stranke Dubravka Filipovski, koja rešenje eventualnog viška zapsolenih vidi kroz mogućnost da se oni preusmere u druge delatnosti, a nikako da budu otpušteni.

Cilj vlade je, kako ukazuje, da smanji nezaposlenost sa trenutnih 24 odsto na 18, 19 odsto u narednih nekoliko godina.

Sa druge strane opoziciona LDP kaže da se stiče utisak da premijer nije najavio kao plan vlade otpuštanje u javnom sektoru nego je “pritisnut direktnim pitanjima novinara morao da promrlja da će biti otupštanja”.

“Način na koji je to uradio me apsolutno uverava da vlada nema nikakav plan da to radi, niti kako bi to uradila”, navodi poslanik LDP-a Bojan Đurić.

Suština tranformacije javnog setkora je, kako ističe, da se zna koji su sektori gde je potrebno više ljudi, dok sa druge strane postoji neefikansi delovi javnog sektora gde treba otpuštati kao što su najveći gubitaši i preduzeća koja subvencijama koje dobijaju najviše opterećuje budžet.

I u DS smatraju da tek ostaje da se vidi da li će zaista biti otpuštanja u javnom sektoru.

“Simptomatično je da je premijer bukvalno bio nateran od novinara da takvu izjavu da, a da li će se to zaista desiti zavisi od vlade i njihovih budućih koraka”, naglašava šef poslanika DS-a Borislav Stefanović.

Činjenica je, ukazuje on, da su javna preduzeća i javna uprava godinama punjena stranačkim ljudima koji u suštini ili ne rade ili ne dolaze na posao, a dobijaju dobre plate.

“Međutim, mere vlade su usmerene najvećim delom na one ljude koji su profesionalci u svom poslu, koji pokazuju odlične rezultate poput lekara, profesora, pripadnika MUP-a i Vojske Srbije... koji će nositi ogroman teret ove krize”, ocenjuje Stefanović.

Ono što je neefikasno treba da se menja, ali to treba uraditi na zakonski način, kaže Stefanović, koji navodi i da će ta otpuštanja koštati budžet.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Srbija

Oni su sada jedini vlasnici Knjaz Miloša

Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.

18:20

26.4.2024.

5 h

Podeli: