Svaki peti Hrvat u riziku od siromaštva

Podaci DZS pokazuju da su u najvećoj meri tom riziku izloženi stariji građani, samci i samohrani roditelji te stanovnici Panonske Hrvatske.Najveća stopa rizika od siroma&scaron;tva (prema NUTS regionima) utvrđena je u Panonskoj Hrvatskoj, 29,4 posto. U Severnoj Hrvatskoj iznosi 17,7, Jadranskoj Hrvatskoj 17,5 i Gradu Zagrebu 10,5 posto.Prema podacima DZS-a, prag rizika od siroma&scaron;tva za jednočlano domaćinstvo u 2023. godini iznosio je 5.924 evra, a za domaćinstvo s dve odrasle osobe i dvoje dece mlađe od 14 godina 12.440 evra, prenosi Poslovni dnevnik.Prema uzrastu i polu, najvi&scaron;a stopa rizika od siroma&scaron;tva je bila u osoba u dobi od 65 ili vi&scaron;e godina te je iznosila 34,8 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema polu najveća te je stopa rizika od siroma&scaron;tva u žena iznosila 38,8, a u mu&scaron;karaca 29,3 posto. Najniža je stopa rizika od siroma&scaron;tva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6 posto. U mu&scaron;karaca te dobi iznosila je 12,8 posto, a u žena 12,5 posto.Prema tipu domaćinstva, stopa rizika od siroma&scaron;tva u domaćinstvima bez izdržavane dece najvi&scaron;a je bila u jednočlanim domaćinstvima i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili vi&scaron;e godina, 59,9 posto te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siroma&scaron;tva iznosila 56,5 posto.U kategoriji domaćinstava s izdržavanom decom, najvi&scaron;e stope rizika od siroma&scaron;tva prisutne su u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s izdržavanom decom, za koje je stopa rizika od siroma&scaron;tva iznosila 24,4 posto i u domaćinstvima s dve odrasle osobe s troje ili vi&scaron;e dece, za koje je stopa rizika od siroma&scaron;tva iznosila 20,5 posto.Stopa rizika od siroma&scaron;tva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siroma&scaron;tva. Ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siroma&scaron;no, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siroma&scaron;tva, a prag rizika od siroma&scaron;tva postavljen je na 60 posto od srednje vrednosti (medijana) ekvivalentnoa raspoloživog dohotka svih osoba.Ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva je ukupan novčani neto dohodak koji je primilo domaćinstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, tj. u prethodnoj godini.Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva podeli s ekvivalentnom veličinom domaćinstva izračunanom prema modifikovanoj OECD-ovoj lestvici, prema kojoj se nosiocu domaćinstva dodeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a deci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primenjuje zbog određivanja ravnomernijeg udela svakog člana domaćinstvu u sticanju zajedničkog prihoda.Prosek raspoloživog dohotka po domaćinstvu iznosio je u 2023. godini 18.843 evra, dok je prosek ekvivalentnog raspoloživog dohotka iznosio 10.891 evro.U riziku od siroma&scaron;tva vi&scaron;e od petine građanaU Republici Hrvatskoj je prema podacima državnog statističkog zavoda u riziku od siroma&scaron;tva ili socijalne isključenosti u 2023. godini bilo 20,7 posto građana. Taj pokazatelj odnosi se na one osobe koje su u riziku od siroma&scaron;tva ili su u te&scaron;koj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada.Kao i kod stopa rizika od siroma&scaron;tva, stopa rizika od siroma&scaron;tva i socijalne isključenosti najvi&scaron;a je u Panonskoj Hrvatskoj, 31,3 posto, a slede Jadranska Hrvatska s 18,9, Severna Hrvatska s 18,6 i Grad Zagreb s 11,9 posto.Stopa te&scaron;ke materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu sebi da priu&scaron;te najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije i u 2023. iznosila je 2,8 posto.U domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada živelo je 5,5 posto građana.Ginijev koeficijent odnosno mera nejednakosti raspodele dohotka u 2023. iznosio je 29,7 posto. Kad bi postojala savr&scaron;ena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio nula posto. &Scaron;to je vrednost bliža sto posto, to je prihodovna nejednakost veća.

Svaki peti Hrvat u riziku od siromaštva

0 Komentari