Izvor: B92.net

Nedaleko od prestonice, u miru sremske ravnice, nalazi se manastir koji vekovima čuva uspomene na značajne događaje iz srpske istorije - manastir Fenek.

Iako nije smešten na Fruškoj gori, manastir Fenek ubraja se u fruškogorske svetinje, a posebno mesto u njegovoj prošlosti zauzima Sveta Petka.

Manastir Prepodobne mati Paraskeve – Fenek nalazi se u ataru sela Jakova, na teritoriji opštine Surčin, oko 25 kilometara od Beograda. Iako geografski ne pripada Fruškoj gori, zbog istorijskih i duhovnih veza sa tamošnjim svetinjama svrstan je u grupu fruškogorskih manastira.

Ovaj manastir ima dugu i bogatu prošlost, a njegovi počeci vezuju se za srednji vek. Prema podacima sa zvanične internet stranice manastira, prvim ktitorom smatra se despot Stefan Lazarević, koji je oko 1410. godine na tom mestu podigao hram posvećen Svetim trima jerarsima.

Kasnije su o svetinji brigu preuzeli Brankovići, a krajem 15. veka među njenim ktitorima našli su se mati Angelina sa sinovima Maksimom i Jovanom. Prvi pisani zapis o manastiru potiče iz 1563. godine, kada ga je u svom mineju pomenuo jeromonah Zaharija.

Veza sa Svetom Petkom

Poseban značaj u istoriji Feneka ima kult Svete Petke, odnosno Prepodobne mati Paraskeve, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavlju.

Prema istorijskim podacima koje navodi manastir, mošti Svete Petke prenete su u Fenek zaslugom svetih Jevgenije i Jefimije, odnosno carice Milice i despotice Jelene Mrnjavčević. U ovoj svetinji čuvane su gotovo jedan vek, a manastir je tada postao važno duhovno središte.

Pojedini izvori navode da se u Feneku čuva i ruka Svete Petke, jedna od posebno značajnih relikvija povezanih sa ovom svetiteljkom.

U okviru manastirskog kompleksa nalazi se i kapela posvećena Svetoj Petki. Podignuta je oko 1800. godine na mestu starog bunara, za čiju se vodu u narodu verovalo da ima lekovita svojstva. Za kapelu se vezuju brojna predanja o isceljenjima i čudima, a vernici i danas dolaze da se pomole svetiteljki.

Skriveni dragulj srpske duhovnosti nalazi se blizu Beograda: Za njega se vezuje ime Svete Petke FOTO
Shutterstock/Malizeka

U manastiru boravio i Karađorđe

Fenek nije značajan samo zbog svoje duhovne uloge već i zbog događaja koji su obeležili srpsku istoriju.

Krajem 18. i početkom 19. veka u njemu su se sastajale značajne istorijske ličnosti. Tako su se 1788. godine u manastiru susreli knez Aleksa Nenadović i austrijski car Josif Drugi.

Posebno mesto u istoriji svetinje zauzima boravak vožda Karađorđa. Nakon sloma Prvog srpskog ustanka 1813. godine, on je sa sinom Aleksom u Feneku proveo oko mesec dana. U manastiru su potom, sve do 1815. godine, boravili i studenički monasi sa moštima Svetog kralja Stefana Prvovenčanog.

Manastir je tokom istorije više puta stradao. U Prvom svetskom ratu bio je zapaljen, dok je 1942. godine, tokom Drugog svetskog rata, gotovo potpuno razoren.

Značajnija obnova pokrenuta je 1990. godine, a radovi su završeni naredne godine. Obnovljeni hram tada je osveštao patrijarh srpski Pavle.

Od 2006. godine Fenek je ponovo muški manastir, a u njemu se danas nastavljaju bogoslužbeni život i obnova kompleksa. Manastir je zaštićen kao kulturno dobro od velikog značaja, a posetiocima je, prema informacijama sa njegove zvanične internet stranice, otvoren svakog dana od 6 do 20 časova.

Podeli: