Sedam vinskih tura u Srbiji

Naslov je privlacan ali nista novo i nista konkretno niste rekli .
koje agencije organizuju vinske ture ?
Koje je radno vreme vinarija ?
Dali je degustacija besplatna ?
ITD.
Dali ste vi koji ste autori ovog clanka posetili neku vinariju ? Ako jeste koji su vasi utisci ?
Kada bi malo pojasnili stvari mozda bih sam posetio neku vinariju a mozda bih nagovorio i po nekog stranca da dodje i proba"FANTASTICNA SRPSKA VINA"

Sto se tice pomenutih manifestacija kao sto su dani berbe, tj. dani vina, moram da prokomentarisem dva koja sam posecivao prethodnih godina. Karlovacki je iz godine u godinu sve bolji, i sto se tice organizacije i programa i ponude vina i izlagaca. Vrsacki, sa druge strane, podseca na najobicniji seoski vasar, a vino koje mozete da probate svodi se na Banatski rizling iz flase (koju mozete da kupite i u dragstoru). Dakle preporucujem posetu Karlovcima krajem septembra i zaobilazenje Vrsca u sirokom luku, bar dok nesto -ili sve- ne promene.

Proslog leta sam sa porodicom bila u Karlovcima. U karlovce smo dosli vozom Romantika i u planu nam je bila i poseta nekom vinskom podrumu.
Hteli samo da se unapred raspitamo i uplatimo turu.
NIKO NISTA NIJE UMEO DA NAM KAZE.
Turisticki savez (zavez)u Karlovcima je opet bio smotan i konfuzan. NIKAKVE ORGANIZACIJE NIJE BILO.
Jedva nekako i na sovju ruku nadjosmo podrum Zivanovica i vrlo ljubaznog domacina koji nam je i prezentirao vina i uveo u podrum i organizovao degustaciju. Sjajan Bermet! Svaka mu cast!
Mogu da kazem da Turisticki savez treba JAKO MNOGO da radi da bi nesto pokrenuo sa mrtve tacke.

Steta je sto u turu nije uvrstena i Negotinska Krajina, po kvalitetu vina svakako zasluzuje.

Dragi komšije...okanite se vina ....ako neko želi da uživa u vinima...ziher neće u vašima...bez ljutnje..ali ne ide vam to od ruke...viljamovke,rakije..to svaka čast..ali vina..

Da li zna neko gde može da se nabavi ova brošura?

koliko je vinograda samo nacionalizovano posle WWII...eeeeee...

Febo zg, nemas ti potrebe meni da objasnjavas poreklo i vrste hrvatskih vina. To mozes objasnjavati francuzima, italijanima itd. Ja sam se na osvrnuo na tvoj sud o srpskim autohtonim sortama grozdja i vina. To da li kod tebe ima 100 ili 300 autohtonih je za mene apsolutno irelavantno, u ovom slucaju. Usput ovo sto si dole pobrojao i nije sve istina ali ne bih da sirim diskusiju jer tome ovde nije mesto. Moj prethodni komentar bi mogao da se svede na prosto, a to je, koliko poznajes nesto da bi ga tek tako diskvalifikovao. Setih se danas i jednog naseg ostrva i njegovog grozdja i vina (???, ima veze sa skoljkama) i njegovog apsolutnog autohtonog porekla.
Tolerantnom i previse.

Obisao sam dosta tih manifestacija. Nisam bio nikad u Karlovcima, ali sam probao nekoliko vina iz tog reona. Najvise malih podruma, i najveci izbor nezavisnih malih proizvodjaca je ipak u Aleksandrovcu. Ne bih da govorim o imenima, ali sam u Beogradu u raznim restoranima, naisao na 4 ili 5 proizvodjaca odatle. Bilo je raznih vina, pocevsi od ovih autohtonih kao prokupac i tamjanika, pa do klasicnih kabernea itd. Ne bih o ukusima, svako nek izabere sta mu se svidja, ali mislim da autohtone sorte su ono po cemu se razlikujemo, jer tesko ces nekom francuzu prodatii sortu vina koju i on ima, mozda u odredjenoj kupazi, ali za to treba poznavanje.
Febo zg, bilo bi dobro da nam kazes koliko to srpskih vina i proizvodjaca poznajes, a da nisu ona iz stare juge, kao Navip, Rubin, Prokupac itd. Evo ja cu ti pomoci i reci da je najveci broj tih velikih apsolutno sada nebitan po kolicini i kvalitetu kod nas. I naravno, potvrdi koliko to autohtonih sorti grozdja ima Hrvatska a koliko Srbija, i koliko je stara kultura vina u Srbiji a koliko u Hrvatskoj. Ne bih da pravim razlike, ali uveravam te da bi se veliki broj tvojih zemljaka razocarao brojem vrsta iz Srbije. To sto nisu culi, nema potrebe da navodis kao razlog. Ima vremena, za one koje interesuje.

Ipak su Župska vina najbolja i najbolji izbor!

Pre godinu i po dana sam organizovao malu vinsku turu po Vojvodini. Informacija sam imao dosta malo tako da je neki vinarski portal preko potreban a bogami i turisticke organizacije moraju da se potrude.
Vrsac ne bih ni u kom slucaju zaobilazio jer treba tamo ici i videti te vinograde i probati vino posebno kod malih proizvodjaca u podrumu. Vrsac jedini ima nesto organizovano sto se moze naci na netu.
Manifestacie kao sto su Grozdjenbal u Karlovcima i razni ostali dani vina manje vise i drugde u Evropi su polu vasarskog tipa pa zbog toga tamo i ne treba ocekivati nesto posebno. Dobro vino je u podrumu.
Sa nama je bio jedan Somelier i jedan proizvodjac vina iz srednje evrope, prosli smo Palicku oblast, Frusku Goru i Vrsac.
Moram da vam kazem da ovo nisu bili stranci koji barem iz uctivosti hvale nasa vina pa su i proizvodjacima rekli iskreno, vina su nam manje vise losa u poredjenju sa slicnim vinima u regionu.
Njihov savet je bio da se drzimo autohtonih sorti ali da moramo mnogo da poboljsamo tehnologiju proizvodnje.
Sto se mene tice ne bi bilo zgoreg doneti i novi zakon o vinu uskladjen sa EU.

marko, 18. januar 2010 12:56)

U Hrvatskoj još uvijek može naći oko stotinjak autohtonih vrsta grožđa, ali trend nestajanja još uvijek traje. Vinari su se u nekoliko navrata složili sa zaključkom kako bi trebalo iskoristiti povoljan geografski položaj i klimatske uvjete za očuvanje i širenje sorti grožđa. Jedan od načina za održavanje i uspjeh vinarstva je i spajanje s gastronomijom i etnoturizmom, koji postaju sve popularniji.

Zanimljivo je da se u Hrvatskoj nalazi svih pet mogućih vinogradarskih zona koje se određuju prema temperaturi i broju sunčanih sati, tako da je ponuda zaista šarolika. Registriranih proizvođača vina je četiristotinjak, a na tržištu se može izbrojati gotovo tisuću etiketa.

Glavna podjela je na kontinentalne i primorske vinogradarske predjele. U kontinentalnoj Hrvatskoj područja se dijele na: sjeverozapadni dio (Plješivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Međimurje, Pokuplje i Moslavina) te sjeveroistočni dio (Slavonija i Podunavlje). Primorski dio obuhvaća Istru i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru te srednju i južnu Dalmaciju.
Najpoznatija vina

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj najviše se proizvodi graševina, rajnski rizling, chardonnay, moslavac i škrlet (u Moslavini), kraljevina, bijeli i sivi pinot.
Među najpoznatije proizvođače ove regije spadaju: Agromeđimurje d.d. iz Čakovca, Varaždinka d.d. iz Varaždina, Petrač d.o.o. iz Krapinskih Toplica, Bojan Štampar i Alojz Novak, te brojni proizvođači iz Štrigove.

Sjeveroistočna Hrvatska također proizvodi graševinu, zatim zeleni silvanac, rajnski rizling, chardonnay, bijeli i sivi pinot, traminac, sauvignon, frankovku i zweigelt. Najpoznatiji slavonski proizvođači su Ivan Enjingi, koji posjeduje jedan od najvećih vinograda u Hrvatskoj, te Davor i Višnja Zdjelarević iz Brodskog Stupnika, koji postižu priznanja i na svjetskom tržištu. U Kutjevu djeluje poznata Vinarija Krauthaker. Erdutski vinogradi ponose se i jednim kuriozitetom, a to je ogromna bačva zapremine od 75 000 litara. Vina Iločkih podruma izdvajaju se, pak, po prepoznatljivom vizualnom identitetu.

Istra i Hrvatsko Primorje prednjače u proizvodnji vrhunskih vina: malvazija, merlot, cabernet sauvignon, teran, refok, bijeli i sivi pinot, chardonnay, muškat, trojšćina (Susak), vrbnička žlahtina (Krk).
Vinarija Kozlović iz Momjana ima dugu tradiciju u proizvodnji malvazije, muškata i terana, a posljednjih godina istakla se i Vinarija Katunar iz Vrbnika koja, uz žlahtinu i crna vina, proizvodi i pjenušac. Najpoznatiji proizvod PZ "Vrbnik" je Zlatna vrbnička žlahtina.

Dalmacija obiluje autohtonim sortama. Najpoznatija vina su: babić i plavina (Primošten), merlot (Drniš), debit, pošip, maraština i grk (Korčula), bijela vugava i crni plavac (Vis), plavac i bogdanuša (Hvar), plavac mali (Pelješac), desertno vino prošek, te u svijetu cijenjeno vrhunsko crno vino, dingač.

Poznate vinarije su: Vinarija Plančić s Hvara, Vinarija Poljoprivredene zadruge Jedinstvo i Vinarija Toreta s Korčule, koje uzgajaju autohtone sorte pošip i rukatac.
Vinarija Plenković godišnje proizvede oko 300 000 butelji Zlatnog plavca, Zlatnog rosea i Zlatnog otoka. Na Pelješcu se nalaze vinogradi obitelji Skaramuča, poznati po proizvodnji sorte plavac mali i dingač.

Marko...pametnome dosta..pozdrav

Dragi komšije...okanite se vina ....ako neko želi da uživa u vinima...ziher neće u vašima...bez ljutnje..ali ne ide vam to od ruke...viljamovke,rakije..to svaka čast..ali vina..

Ipak su Župska vina najbolja i najbolji izbor!

Sto se tice pomenutih manifestacija kao sto su dani berbe, tj. dani vina, moram da prokomentarisem dva koja sam posecivao prethodnih godina. Karlovacki je iz godine u godinu sve bolji, i sto se tice organizacije i programa i ponude vina i izlagaca. Vrsacki, sa druge strane, podseca na najobicniji seoski vasar, a vino koje mozete da probate svodi se na Banatski rizling iz flase (koju mozete da kupite i u dragstoru). Dakle preporucujem posetu Karlovcima krajem septembra i zaobilazenje Vrsca u sirokom luku, bar dok nesto -ili sve- ne promene.

koliko je vinograda samo nacionalizovano posle WWII...eeeeee...

Naslov je privlacan ali nista novo i nista konkretno niste rekli .
koje agencije organizuju vinske ture ?
Koje je radno vreme vinarija ?
Dali je degustacija besplatna ?
ITD.
Dali ste vi koji ste autori ovog clanka posetili neku vinariju ? Ako jeste koji su vasi utisci ?
Kada bi malo pojasnili stvari mozda bih sam posetio neku vinariju a mozda bih nagovorio i po nekog stranca da dodje i proba"FANTASTICNA SRPSKA VINA"

Da li zna neko gde može da se nabavi ova brošura?

Steta je sto u turu nije uvrstena i Negotinska Krajina, po kvalitetu vina svakako zasluzuje.

Proslog leta sam sa porodicom bila u Karlovcima. U karlovce smo dosli vozom Romantika i u planu nam je bila i poseta nekom vinskom podrumu.
Hteli samo da se unapred raspitamo i uplatimo turu.
NIKO NISTA NIJE UMEO DA NAM KAZE.
Turisticki savez (zavez)u Karlovcima je opet bio smotan i konfuzan. NIKAKVE ORGANIZACIJE NIJE BILO.
Jedva nekako i na sovju ruku nadjosmo podrum Zivanovica i vrlo ljubaznog domacina koji nam je i prezentirao vina i uveo u podrum i organizovao degustaciju. Sjajan Bermet! Svaka mu cast!
Mogu da kazem da Turisticki savez treba JAKO MNOGO da radi da bi nesto pokrenuo sa mrtve tacke.

Obisao sam dosta tih manifestacija. Nisam bio nikad u Karlovcima, ali sam probao nekoliko vina iz tog reona. Najvise malih podruma, i najveci izbor nezavisnih malih proizvodjaca je ipak u Aleksandrovcu. Ne bih da govorim o imenima, ali sam u Beogradu u raznim restoranima, naisao na 4 ili 5 proizvodjaca odatle. Bilo je raznih vina, pocevsi od ovih autohtonih kao prokupac i tamjanika, pa do klasicnih kabernea itd. Ne bih o ukusima, svako nek izabere sta mu se svidja, ali mislim da autohtone sorte su ono po cemu se razlikujemo, jer tesko ces nekom francuzu prodatii sortu vina koju i on ima, mozda u odredjenoj kupazi, ali za to treba poznavanje.
Febo zg, bilo bi dobro da nam kazes koliko to srpskih vina i proizvodjaca poznajes, a da nisu ona iz stare juge, kao Navip, Rubin, Prokupac itd. Evo ja cu ti pomoci i reci da je najveci broj tih velikih apsolutno sada nebitan po kolicini i kvalitetu kod nas. I naravno, potvrdi koliko to autohtonih sorti grozdja ima Hrvatska a koliko Srbija, i koliko je stara kultura vina u Srbiji a koliko u Hrvatskoj. Ne bih da pravim razlike, ali uveravam te da bi se veliki broj tvojih zemljaka razocarao brojem vrsta iz Srbije. To sto nisu culi, nema potrebe da navodis kao razlog. Ima vremena, za one koje interesuje.

Pre godinu i po dana sam organizovao malu vinsku turu po Vojvodini. Informacija sam imao dosta malo tako da je neki vinarski portal preko potreban a bogami i turisticke organizacije moraju da se potrude.
Vrsac ne bih ni u kom slucaju zaobilazio jer treba tamo ici i videti te vinograde i probati vino posebno kod malih proizvodjaca u podrumu. Vrsac jedini ima nesto organizovano sto se moze naci na netu.
Manifestacie kao sto su Grozdjenbal u Karlovcima i razni ostali dani vina manje vise i drugde u Evropi su polu vasarskog tipa pa zbog toga tamo i ne treba ocekivati nesto posebno. Dobro vino je u podrumu.
Sa nama je bio jedan Somelier i jedan proizvodjac vina iz srednje evrope, prosli smo Palicku oblast, Frusku Goru i Vrsac.
Moram da vam kazem da ovo nisu bili stranci koji barem iz uctivosti hvale nasa vina pa su i proizvodjacima rekli iskreno, vina su nam manje vise losa u poredjenju sa slicnim vinima u regionu.
Njihov savet je bio da se drzimo autohtonih sorti ali da moramo mnogo da poboljsamo tehnologiju proizvodnje.
Sto se mene tice ne bi bilo zgoreg doneti i novi zakon o vinu uskladjen sa EU.

marko, 18. januar 2010 12:56)

U Hrvatskoj još uvijek može naći oko stotinjak autohtonih vrsta grožđa, ali trend nestajanja još uvijek traje. Vinari su se u nekoliko navrata složili sa zaključkom kako bi trebalo iskoristiti povoljan geografski položaj i klimatske uvjete za očuvanje i širenje sorti grožđa. Jedan od načina za održavanje i uspjeh vinarstva je i spajanje s gastronomijom i etnoturizmom, koji postaju sve popularniji.

Zanimljivo je da se u Hrvatskoj nalazi svih pet mogućih vinogradarskih zona koje se određuju prema temperaturi i broju sunčanih sati, tako da je ponuda zaista šarolika. Registriranih proizvođača vina je četiristotinjak, a na tržištu se može izbrojati gotovo tisuću etiketa.

Glavna podjela je na kontinentalne i primorske vinogradarske predjele. U kontinentalnoj Hrvatskoj područja se dijele na: sjeverozapadni dio (Plješivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Međimurje, Pokuplje i Moslavina) te sjeveroistočni dio (Slavonija i Podunavlje). Primorski dio obuhvaća Istru i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru te srednju i južnu Dalmaciju.
Najpoznatija vina

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj najviše se proizvodi graševina, rajnski rizling, chardonnay, moslavac i škrlet (u Moslavini), kraljevina, bijeli i sivi pinot.
Među najpoznatije proizvođače ove regije spadaju: Agromeđimurje d.d. iz Čakovca, Varaždinka d.d. iz Varaždina, Petrač d.o.o. iz Krapinskih Toplica, Bojan Štampar i Alojz Novak, te brojni proizvođači iz Štrigove.

Sjeveroistočna Hrvatska također proizvodi graševinu, zatim zeleni silvanac, rajnski rizling, chardonnay, bijeli i sivi pinot, traminac, sauvignon, frankovku i zweigelt. Najpoznatiji slavonski proizvođači su Ivan Enjingi, koji posjeduje jedan od najvećih vinograda u Hrvatskoj, te Davor i Višnja Zdjelarević iz Brodskog Stupnika, koji postižu priznanja i na svjetskom tržištu. U Kutjevu djeluje poznata Vinarija Krauthaker. Erdutski vinogradi ponose se i jednim kuriozitetom, a to je ogromna bačva zapremine od 75 000 litara. Vina Iločkih podruma izdvajaju se, pak, po prepoznatljivom vizualnom identitetu.

Istra i Hrvatsko Primorje prednjače u proizvodnji vrhunskih vina: malvazija, merlot, cabernet sauvignon, teran, refok, bijeli i sivi pinot, chardonnay, muškat, trojšćina (Susak), vrbnička žlahtina (Krk).
Vinarija Kozlović iz Momjana ima dugu tradiciju u proizvodnji malvazije, muškata i terana, a posljednjih godina istakla se i Vinarija Katunar iz Vrbnika koja, uz žlahtinu i crna vina, proizvodi i pjenušac. Najpoznatiji proizvod PZ "Vrbnik" je Zlatna vrbnička žlahtina.

Dalmacija obiluje autohtonim sortama. Najpoznatija vina su: babić i plavina (Primošten), merlot (Drniš), debit, pošip, maraština i grk (Korčula), bijela vugava i crni plavac (Vis), plavac i bogdanuša (Hvar), plavac mali (Pelješac), desertno vino prošek, te u svijetu cijenjeno vrhunsko crno vino, dingač.

Poznate vinarije su: Vinarija Plančić s Hvara, Vinarija Poljoprivredene zadruge Jedinstvo i Vinarija Toreta s Korčule, koje uzgajaju autohtone sorte pošip i rukatac.
Vinarija Plenković godišnje proizvede oko 300 000 butelji Zlatnog plavca, Zlatnog rosea i Zlatnog otoka. Na Pelješcu se nalaze vinogradi obitelji Skaramuča, poznati po proizvodnji sorte plavac mali i dingač.

Marko...pametnome dosta..pozdrav

Febo zg, nemas ti potrebe meni da objasnjavas poreklo i vrste hrvatskih vina. To mozes objasnjavati francuzima, italijanima itd. Ja sam se na osvrnuo na tvoj sud o srpskim autohtonim sortama grozdja i vina. To da li kod tebe ima 100 ili 300 autohtonih je za mene apsolutno irelavantno, u ovom slucaju. Usput ovo sto si dole pobrojao i nije sve istina ali ne bih da sirim diskusiju jer tome ovde nije mesto. Moj prethodni komentar bi mogao da se svede na prosto, a to je, koliko poznajes nesto da bi ga tek tako diskvalifikovao. Setih se danas i jednog naseg ostrva i njegovog grozdja i vina (???, ima veze sa skoljkama) i njegovog apsolutnog autohtonog porekla.
Tolerantnom i previse.