Govore o vojnoj pretnji: Hrvati u strahu od ulaganja Srbije u aerodrom u Trebinju
Aerodrom Trebinje, u koji ulaže Srbija, trebalo bi da postane vazdušna luka veličine i opremljenosti kakvu imaju Beograd, Zagreb, Ljubljana i Dubrovnik.
Ali, ističe hrvatski Poslovni dvevnik, u krugu od 60-ak kilometara nalaze se četiri međunarodna aerodroma.
Iako je u proteklih godinu dana vazdušni saobraćaj zabeležio najveći pad u svojoj celokupnoj istoriji, investicije u infrastrukturu i nove avione, te najave novih linija su i dalje na rekordnom nivou. Hrvatska, a i ceo region, u proteklih nekoliko godina beležili su dvocifrene brojke rasta, a bilo smo svedoci da je i Zagreb napokon dobio savremenu vazdušnu luku, kakva i dolikuje jednom velikom gradu.
Istovremeno su obnovljeni i prošireni kapaciteti vazdušnih luka u Dubrovniku i Splitu te je isto najavljeno i za Zadar. Ove godine je i najveći vazduhoplovni operater u Evropi, niskobudžetni Rajaner (Ryanair), odlučio da otvori svoju bazu u Zagrebu, a ukupno iz Hrvatske najavljuje 60-ak linija prema evropskim destinacijama, što će svakako dovesti do daljeg rasta prometa.
Vazdušni saobraćaj je sve gušći i pristupačniji građanima te gotovo da u Evropi nema zemlje koja nije značajno povećala broj vazdušnih putnika.
Sve zemlje bivše Jugoslavije imaju relativno brojnu vazduhoplovnu infrastrukturu koja se uglavnom bazira na masovnoj militarizaciji društva i države u razdoblju JNA, koja je raspolagala sa 15-ak operativnih vazdušnih baza isključivo vojne ili mešovite vojno-civilne namene.
Gradnja bez ekonomske logike
Gotovo svi današnji aerodromi na ovom području bili su vojni aerodromi. Nakon raspada zemlje i ratova došlo je i do transformacije celog sistema ratnih vazduhoplovstava i vazdušne infrastrukture te danas gotovo više i nema vojnih aerodroma – izuzetak su Batajnica u Srbiji, te Cerklje u Sloveniji, podseća hrvatski portal.
Zagrebački Pleso je vazdušna luka dvojne namene, ali je očigledno da će s rastom broja putnika, te planiranom nabavkom novih borbenih vazduhoplova, vojska ipak morati da potraži neku drugu specijalizovanu vazdušnu luku, a svojevremeno se govorilo o području Požeške kotline.
Bosna i Hercegovina je sada opet došla u središte pažnje javnosti zbog planova sa vazdušnim saobraćajem. Osim svoje glavne vazdušne luke u Sarajevu, ta podeljena zemlja ima još međunarodne vazdušne luke u Tuzli, Banjaluci, te u Mostaru, koje su uglavnom orijentisane na niskobudžetne operatere, ili pak u slučaju Mostara, na verski turizam.
Ono što je zagolicalo stručnu javnost u regionu je najava da će se u vrlo bliskoj budućnosti izgraditi još dve potpuno nove vazdušne luke i to u Bihaću i Trebinju. Bihać trenutno ima manju sportsko-poslovnu vazdušnu luku, no, planira se izgraditi veliki međunarodni aerodrom.
Sa druge strane, kada se govori o Trebinju - u pitanju je gradić od 30-ak hiljada stanovnika u istočnoj Hercegovini, u neposrednoj blizini Dubrovnika, i regija s vrlo skromnim privrednim, i nešto većim turističkim kapacitetima.
Uz to, u krugu od 60-ak kilometara nalaze se čak četiri međunarodna aerodroma s uhodanim poslovanjem – Dubrovnik, Tivat, Mostar i Podgorica, a od kojih samo Dubrovnik tokom letnih meseci ima promet koji je na granici njegovih gornjih mogućnosti.
Planiraju i najveće vazduhoplove
Planovi su za Trebinje da to bude vazdušna luka veličine i opremljenosti kakvu imaju Beograd, Zagreb, Ljubljana i Dubrovnik, čak i više od toga po pitanju prijema najvećih vazduhoplova. Procenjena cena izgradnje i opremanja bila bi 200-250 miliona evra.
Investitor u taj projekt je vlada Republike Srbije.
"Trebinje se nalazi na prostoru entiteta Republika Srpska, a u složenim odnosima u BiH entiteti su zapravo države u državi. Kada bi se takav aerodrom, i u opsegu kako se planira, izgradio, vrlo je izvesno da on ne bi imao civilnu nego pre svega vojnu namenu", ocenjuje se u tekstu pomenutog hrvatskog medija.
Vrlo je zamislivo, dodaje se, da bi u nekom trenutku aerodrom, naime, mogao biti prenamenjen, ili barem dopunjen, vojnom komponentom.
"BiH je upitno funkcionalna zemlja po svim kriterijumima te nije nezamislivo da Republika Srpska u Trebinju bazira svoju eskadrilu lovaca i jurišnika koje će im možda donirati Srbija ili čak Rusija. Naravno, ni Republika Srpska ni Srbija nemaju velike transportne vojne, a uglavnom ni civilne vazduhoplove te strateške bombardere, ali ih zato ima Rusija. Već postoji presedan da je Srbija na svom primarno vojnom aerodromu u Nišu otvorila Srpsko-ruski humanitarni centar koji ima dosta osobina strane vojne baze te nije nezamislivo da je to ili nešto slično plan i s Trebinjem", piše portal.
Ne treba ni spominjati, zaključuje se u tekstu, koliko bi takva baza, uz hrvatsku granicu i 20-ak kilometara od mora, imala stratešku važnost u NATO okruženju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Američka kompanija u oblasti medicine i medicinskih pomagala Medtronik doći će u Srbiju, nakon potpisivanja memoranduma s Ministarstvom nauke, tehnološkog razvoja i inovacija i budućim BIO4 kampusom.
Američki proizvođač bezalkoholnih gaziranih pića Koka-kola, koji je 2022. napustio rusko tržište, podneo je u aprilu ove godine tri zahteva za registraciju svojih najpoznatijih brendova "Koka-kola", "Fanta" i "Sprajt" u Rusiji.
Napuštanje američkog dolara kao jedine valute za trgovinu naftom nije iznenađujući potez Saudijske Arabije, jer Rijad odavno razmišlja o tome, praktično od 2018. godine kada su SAD uvele prve sankcije Kini.
Iako plaćanje letovanja za vašu porodicu poslovnom karticom zvuči praktično, to može imati različite posledice u zavisnosti od toga da li je posao organizovan u vidu preduzetničke radnje ili društva sa ograničenom odgovornošću.
"Valve uzurpira tržište i iskorišćava igrače iz Velike Britanije", tvrdi se u novoj tužbi koja želi da natera Valve da plati za previsoke cene igara na Steamu.
Električni trotineti u Srbiji od danas neće moći da se koriste u saobraćaju bez nalepnice, u skladu sa pravilnikom koji je stupio na snagu 5. aprila ove godine.
Šarkić je igrao za engleski Milvol, a za reprezentaciju Crne Gore upisao je devet nastupa. U istom danu preminuo i bivši fudbaler londonskog Arsenala i liveprulskog Evertona Kevin Kembel.
Komentari 24
Pogledaj komentare