Šta se prvo može zaključiti iz same činjenice da je Vlada konačno donela odluku o prodaji Telekoma i raspisala tender za prikupljanje ponuda kupaca? Mora se zaključiti da su se konačno stekla tri uslova neophodna za ovaj krupan potez: da je procenjeno da je ovakva prodaja ekonomski neizbežna za Srbiju, da je ona politički profitabilna za vladajuću koaliciju (to jest da će njeni politički profiti biti veći od političkih troškova) i da je u načelu nađen bar jedan kupac (a bolje je kad ih je više) koji je spreman da plati takav minimum cene za ponuđeno preduzeće da prodaja može bar minimalno zadovoljiti ekonomske i političke razloge zbog kojih se kreće u operaciju. Da pokušamo, u najkraćem, da procenimo kako su se "složile" spomenute tri pretpostavke za odluku o prodaji Telekoma.
Autor: Dimitrije Boarov
|
Izvor: Vreme
Kad je reč o ekonomskoj nužnosti da se sada proda Telekom Srbija, Vlada i vodeći političari su na najvećoj muci, jer oni iz svojih razloga nisu dovoljno objasnili građanima Srbije u koliko krupnim ekonomskim problemima se nalazi zemlja. Zbog toga je lansirana priča da se Telekom prodaje radi izgradnje autoputeva prema Čačku iz dva pravca (od Beograda i od Pojata), sa još dva mala strateška ustupka istočnoj (autoput Paraćin–Zaječar) i zapadnoj Srbiji (brza saobraćajnica Ruma–Šabac–Loznica).
Tome je ministar privrede Mlađan Dinkić, izgleda na svoju ruku, dodao i dokapitalizaciju Komercijalne banke za 100 miliona evra, "da ne bi od septembra 2012. godine Evropska banka za obnovu i razvoj postala njen većinski vlasnik". Na taj način, u javnost je ubačena jedna u suštini besmislena tema – da se novac koji će se dobiti prodajom Telekoma neće koristiti za pokriće hronično rastućeg budžetskog deficita, to jest da će novac od prodaje biti stavljen "u razvojnu funkciju". Reč je, zapravo, o pukom "nadomeštavanju", odnosno rokadi, jer zakonom garantovana javna potrošnja uvek ima apsolutni prioritet.
Glasovi i patologija
Svi, međutim, trube da će novac od Telekoma ovoga puta "pokrenuti Srbiju", zaposliti 30.000 ljudi itd., a naravno da će on, u suštini i pre svega, pokrivati očekivane neizdržive budžetske deficite Srbije u narednim godinama. I u tome načelno nema ništa pogrešnog.
Da li one opozicione stranke koje su se već izjasnile protiv prodaje Telekoma doista smatraju da Srbija treba da dođe u situaciju da nema novca da isplati državne činovnike, policajce i vojnike, učitelje i doktore, sirotinju i penzionere i da zbog toga treba nadalje da smanjuje budžet koji je već apsolutno dva puta manji od hrvatskog, a relativno četiri puta manji od slovenačkog? I da pri tom, usred stagnacije, država ostane bez ikakvih sredstava s kojima bi preko investicionog ciklusa u infrastrukturi bar pokušala da pokrene nekakav zamajac opšte privredne konjunkture?
Pri tom će, dakako, "ostati nešto" i za direktniju "kupovinu glasova" na sledećim parlamentarnim izborima, a možda će ponešto pasti u šešir i neposrednim "izvođačima prodaje" – ali to je već priča o "državotvornoj patologiji" u Srbiji koja nas nažalost prati već dvesta godina i nije u glavnoj vezi sa pitanjem da li baš sada iz ekonomskih razloga moramo prodavati Telekom.
Dakle, kada je jedna "grupa stručnjaka" (na čelu sa rektorom Beogradskog univerziteta prof. dr Brankom Kovačevićem, a na repu sa urednikom "Balkan magazina" Slavoljubom Kačarevićem), kao prethodnica Koštuničinog stava da nikako ne treba prodavati Telekom, početkom ove godine uputila otvoreno pismo predsedniku Republike Borisu Tadiću sa prvim pitanjem:
"Koji su stručnjaci, navedeni imenom, prezimenom i referencama, učestvovali u izradi studije opravdanosti prodaje Telekoma" – on im je jednostavno mogao poslati odgovor da pročitaju, ne deklarativne i zvanične strategije razvoja, nego radne projekcije o ekonomskim perspektivama Srbije u narednom razdoblju, tmurne prognoze o očekivanom prilivu stranog kapitala, kao i mnogobrojne analize poslovanja javnih preduzeća Srbije – pa će naći "opravdanost" o kojoj se raspituju.
Ranije greške
Naime, iz ovih analiza lako je zaključiti da je kapital cele društvene i državne privrede Srbije unapred potrošen još u "Miloševićevoj deceniji", samo je prodaja tog kapitala opasno zakasnila, jer se verovalo da "demokratija" može nadoknaditi prethodne ekonomske promašaje.
To je u osnovi podatka da u javnim preduzećima Srbije, prema podacima s kraja 2009. godine, ima tri milijarde evra nepokrivenih gubitaka i da se kapital tih preduzeća hronično topi, jer narod nema novca da "otplati" ranije socijalno popuštanje i razne druge klasične budžetske ludorije koje nisu knjižene u državnom budžetu, već su ih političkoj klasi donirala javna preduzeća.
U tom kontekstu može se posmatrati i budućnost Telekoma, ukoliko ostane u državnoj svojini, jer njegovi dosadašnji finansijski uspesi samo su plod eksplozije tražnje za uslugama u mobilnim komunikacijama (stekao je zavidnih 7,7 miliona pretplatnika), do tehnološkog nivoa koji je on mogao dosad da prati.
Za investicije u neki novi tehnološki nivo četvrte generacije Telekomov profit nije dovoljan. Uostalom, on je već danas neefikasniji od većine operatera u okruženju i ostvaruje, na primer, pet puta manji prihod po zaposlenom od Telekoma Slovenije i dva i po puta manji takav prihod od Telekoma Hrvatske (prema podacima koje prenosi "Ekonomist magazin").
Pritužbe i odbrana
A sa autoputevima, videćemo. Tu treba biti oprezan posle iskustva sa upotrebom 1,5 milijardi evra, koliko se prihodovalo od prodaje Mobtela 2005. godine – posle čega je, navodno, izgrađeno samo 27 kilometara autoputeva, preko famoznog NIP-a. Srbija je, uzgred budi rečeno, jedina zemlja u Evropi koja je u poslednjih 40 godina u proseku godišnje gradila manje od jednog kilometra autoputa (a i to je preterano optimistički procenjeno). Teško je sličan primer naći i u svetu.
Kada je reč o političkim razlozima koji aktuelnu vladajuću koaliciju navode na prodaju Telekoma Srbija, stvari su providnije. Vlada Srbije, čiji su nosioci DS, SPS i G17 plus, verovatno zna da će glavni prigovor opozicije biti da se ova velika firma prodaje da bi se ta koalicija provukla na sledećim parlamentarnim izborima.
Istovremeno, opozicioni Koštuničin DSS, koji se već eksplicitno izjasnio protiv prodaje Telekoma, ima tu nezgodu što je upravo ta stranka vodila Vladu Srbije kada se navrat-nanos prodavala Naftna industrija Srbije ruskom Gaspromnjeftu (i cela gasna privreda pride) i kada se za tu kompaniju, koja je prethodno decenijama bila najuspešnija firma Srbije, dobilo onih skromnih 400 miliona evra.
Ta stranka je negde polovinom Koštuničinog premijerskog mandata prvo uspela da "izvrda" prodaju rafinerija i benzinskih pumpi, koja je bila predviđena tadašnjim sporazumom sa MMF-om, da bi kasnije, blago rečeno, kada je sporazum sa MMF-om istekao, prodala celu naftnu privredu ruskom državnom preduzeću, za male pare.
Ta stranka i njen premijer su, međutim, izgubili izbore 2008. godine, mada su imali sreću da kratkotrajno "rukovode ekonomskom konjunkturom" i da se hvale da "nisu podlegli MMF-u" – što upućuje na zaključak da nije sve ni u finansijskim osnovama parlamentarizma, niti je otpor MMF-u dobar predizborni adut.
Još grublje rečeno, Tadić i njegovi imaće načina da povodom prodaje Telekoma Srbija podsete opoziciju na to šta je sve prodato i kako je prodato i kada je Koštunica bio premijer, mada su u svim tim poslovima asistirali i on i njegovi. Uostalom, još je Milošević (1997. godine), "uz podršku naroda", bio prodao pola Telekoma za 1,5 milijardi nemačkih maraka, pa je Đinđić kasnije, 2002. godine, reotkupljivao 30 odsto italijanskog učešća za 195 miliona dolara, da bi država Srbija danas raspolagala sa oko 80 odsto vlasništva u ovom preduzeću (setimo se, tada je Boris Tadić bio ministar za telekomunikacije).
Kupci i cena
U stvari, kada se sve mudrovanje gurne na stranu, ime kupca i visina cene Telekoma Srbija koja će biti (ili neće biti) postignuta u prodaji – imaće velikog političkog značaja, i to celoj operaciji daje i rizičnu dimenziju. Naravno, ukoliko goli posao već nije zaključen, pa samo ostaje da mu se naknadno navuče zakonska i demokratska procedura?
Špekulacijama da je Telekom praktično već prodat Dojče Telekomu išle su naruku prolećne najave premijera Mirka Cvetkovića da će se na tender staviti samo 31 odsto akcija u državnom portfelju, jer bi ta firma, preko grčkog OTE-a i njegovih 20 odsto vlasništva, tako došla do kontrolnog paketa kupujući samo trećinu kapitala Telekoma Srbija.
Da se prodaja kreće u pravcu Dojče Telekoma zaključivalo se i po izboru savetnika iz Siti grupe, koja je stari partner nemačkog operatera, a taj savetnik je baš uoči tendera za prodaju objavio da je vrednost Telekoma procenio na 2,43 milijarde evra. Za pola vlasništva, dakle, teoretski bi trebalo platiti oko 1,2 milijarde evra, što je "samo" 200 miliona manje od onoga što se po privrednoj čaršiji razvlačilo kao navodna "minimalna cena".
Istina, to je čak 400 miliona više od onoga što su Nemci nudili letos kao poslednju cenu, na razočaranje prodavaca. Da li ih je u međuvremenu odobrovoljila odluka da će se zajedno sa fiksnom telefonijom (3,3 miliona korisnika) prodavati i njena infrastruktura? Čak i u tom slučaju eventualni skok ponude od 800 na 1400 miliona evra delovao bi predobro?
Možda se ipak u te pregovore sa Nemcima uključio i neki drugi ozbiljan kupac. Doista, celu tu nemačku priču pomalo zamagljuje okolnost da je na OTE izvršen pritisak da i ona stavi svojih 20 odsto vlasništva na pult prodaje (Englezi pišu da Grci tom pritisku nisu odoleli), što bi moglo da znači da izjava naše ministarke za telekomunikacije Jasne Matić, da su za Telekom Srbija pokazali interes i Frans Telekom i Telekom Austrija, te egipatsko-ruski operater Oraskom, nije samo taktičke naravi. Videćemo da li se čuveni spor Francuza i Austrijanaca na srpskom "topovskom pitanju", sa početka 20. veka, može ponoviti kod današnjih srpskih komunikacija. To je draž tendera – čak i ako su namešteni, oni posmatračima nude obilje informacija, a svim akterima nameću rizike najvećeg intenziteta.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Jadranski naftovod nastavio je redovnu isporuku nafte za rafineriju u Pančevu, nakon što je završena sanacija na deonici naftovoda Sisak - Slavonski Brod, rečeno je danas Tanjugu u JANAF-u.
Prvog dana trgovanja akcijama Anthropica na Volstritu, kompanije koja stoji iza veštačke inteligencije Claude, njihova vrednost porasla je za čak 17 odsto, na 97,17 dolara.
Vlada Argentine odobrila je podsticaje za projekat izvoza tečnog prirodnog gasa (LNG), koji predviđa investicije od 50 milijardi dolara do 2050. godine.
Vlada Italije je spremna da odobri Intezino preuzimanje banke Monte dei paski di Sijena (MPS) i verovatno neće postavljati dodatne uslove za ovu transakciju, objavio je Rojters pozovajući se anonimne upućene izvore.
Rusija i Ukrajina se takmiče u kupovini kineskih optičkih vlakana, koja su potrebna za proizvodnju dronova otpornih na elektronsko ratovanje i upravo zbog brzog rasta potražnje cene za njih su porasle više od šest puta, piše Fajnenšel tajms (FT).
Maroko će uložiti 366 miliona evra u izgradnju odbrambene industrije do 2035. godine, uz cilj da domaćom proizvodnjom zadovolji 40 odsto potreba oružanih snaga, saopštio je Kraljevski kabinet Maroka.
Bitkoin, najveća kriptovaluta po tržišnoj vrednosti, pao je na najniži nivo u dve godine jer su strahovi od precenjenosti deonica kompanija iz oblasti veštačke inteligencije uzdrmali investitore i povukli i drugu rizičnu imovinu.
Demonstranti su se večeras posle marša kroz nekoliko ulica Tirane okupili na bulevaru Heroja nacije, u blizini kancelarije premijera Edija Rame, a protest za sada protiče mirno, bez zabeleženih sukoba sa policijom, prenosi Juronjuz Albanija.
Rusiji bi moglo biti potrebno od nekoliko meseci do godinu dana da ukloni srušeni deo Krimskog mosta nakon ukrajinskih udara koji su teško oštetili prelaz, rekao je ministar odbrane Jevgenij Hmara.
Rat u Ukrajini – 1.731. dan. Ruski predsednik Vladimir Putin pozvao je Ukrajince da, uprkos ratu i sadašnjim tragedijama, razmišljaju o budućnosti i udruže snage sa Rusijom radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva.
Na protestima protiv visokih troškova života, koji su danas šesti put zaredom održani širom Francuske, učestvovalo je 82.500 ljudi, saopštilo je francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova, dok organizatori tvrde da je na ulicama bilo 150.000 demonstranata.
Portparol iranske vojske, brigadni general Mohamed Akraminija izjavio je da je Ormuski moreuz pod kontrolom iranskih snaga, ističući da pripadnici mornarice danonoćno nadgledaju taj strateški plovni put.
Francuski glumac Žerar Depardje i pisac Mišel Uelbek predmet su sudske istrage u Francuskoj zbog sumnje na seksualna krivična dela, nakon prijave koja se odnosi na navodno silovanje i seksualni napad na jednu ženu tokom snimanja filma 2018. godine.
Bio je na čelu porodične kompanije koja je iz rimske juvelirske radionice prerasla u jedan od najprepoznatljivijih svetskih simbola luksuza, poznat po raskošnom nakitu, satovima i prepoznatljivom italijanskom dizajnu.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti saopštio je ranije da se opasna bakterija Klebsiela pneumonie, čiji sojevi su razvili otpornost na gotovo sve postojeće antibiotike, ubrzano širi u bolnicama širom Evropske uni
Spavanje uz uključen televizor, svetlo koje dopire sa ulice ili ekran mobilnog telefona možda deluje bezazleno, ali novo istraživanje ukazuje na to da bi izloženost veštačkom svetlu tokom noći mogla imati mnogo ozbiljnije posledice nego što se ranije mislilo.
Matični mleč, jedan od najpoznatijih pčelinjih proizvoda, bogat je proteinima, masnim kiselinama i vitaminima, a često se koristi kao dodatak ishrani zbog potencijalnih zdravstvenih koristi.
Supruga britanskog princa Vilijama, Kejt, u najnovijem dokumentarnom filmu koji će biti prikazan na kanalu BBC, otkrila je kako "rak zaista menja čoveka, ne samo fizički već i na mnogo više načina".
Kultni horor-serijal "Petak 13." vraća se u bioskope na leto 2027. godine, prvi put nakon 2009. Otkriveno je ko će glumiti Džejsona Vurhiza, a režiju potpisuje Stiv Majner, reditelj drugog i trećeg nastavka.
Srpsku selekciju na turniru čine kdaN, k0rdy, VENO, nopzy i riil3, uz choiv7 i Cr4Zy kao izmene, a upravo smo tokom prvog dana videli rotacije u sastavu i doprinos više igrača.
Eight program sections and 80 films, including award-winning works from the world's major film festivals, new Serbian productions and new festival awards, will define this year's Auteur Film Festival (FAF).
Europe must start addressing its long-term economic and geopolitical challenges before they turn into crises, even if doing so involves significant costs in the short term, European Central Bank (ECB) President Christine Lagarde said today.
The Adriatic Oil Pipeline (JANAF) has resumed regular oil deliveries to the Pančevo refinery following the completion of repairs to the Sisak–Slavonski Brod section of the pipeline, JANAF told Tanjug today.
Satellite images have revealed the full extent of the damage to the Crimean Bridge, prompting the Russian leader to launch one of the largest attacks on Ukraine. Strategic Tu-160 bombers were even deployed.
Incidents broke out in several Italian cities during the general strike: a cardboard tank was set on fire in Milan, smoke bombs and eggs were thrown in Genoa, while fuel prices were covered with stickers in Rome.
Senatorka Megi Hasan pozvala je Kongres SAD-a na hitnu akciju i upozorila da bi terorista za manje od 12 sati mogao da dobije konkretna uputstva za smrtonosan napad.
Japanska korporacija KDDI predstavila je danas mobilni telefon sa skromnim funkcijama koji je namenjen ljudima koji žele da se privremeno uzdrže od korišćenja interneta.
Volkswagen planira da u jesen 2027. uvede Google usluge u infotejnment sistem Golfa i drugih važnih modela sa SUS motorima. To bi moglo da donese još jedno osvežavanje osme generacije popularnog modela.
Komentari 6
Pogledaj komentare