Srpsko tržište kapitala, koje je u jednoj od najvećih kriza likvidnosti, bogatije je za jedan novi instrument investiranja. Iako po svom obimu zanemarljiv za veličinu tržišta i privrede, stručnjaci su saglasni da bi mogao biti uvod u nove takve i slične hartije od vrednosti, što bi već imalo veću težinu. Emisija obveznica Evropske banke za obnovu i razvoj u dinarima na domaćem tržištu svakako je dobar signal za druge investitore i govori o stabilnom makroekonomskom okruženju bez koga njeno emitovanje ne bi ni bilo moguće. To su posvedočili listom svi akteri uključeni u proces, od ovdašnjih – Narodna banka Srbije, Ministarstvo finansija, Rajfajzen banka u Srbiji pa do Evrospke banke za obnovu i razvoj.
Autor: Jelena Stjepanović
|
Izvor: B92
Foto: Thinkstock
Da nije niska inflacija, smanjen budžetski deficit i poboljšano poslovno ali i političko okruženje, ostalo bi još sve na početnoj ideji i 2005. godini, kada je prvi put bilo reči o tome sa tadašnjim guvernerom Radovanom Jelašićem.
“Emisija ove obveznice svakako predstavlja dobar potez u pravom pravcu kada je reč o razvoju berze i tržišta kapitala u Srbiji. Institucionalni investitori poput banaka i osiguravajućih kuća prosto vape za ovakvim tipom finansijskog instrumenta i nema sumnje da je prva emisija od 2,5 milijarde dinara prilično mala u odnosu na potencijalnu tražnju”, smatra izvršni direktor Sinteza invest grupe Miroslav Radaković.
Navodi da našim dužničkim tržištem sada uglavnom dominiraju državne obveznice i smatra da će pojava ovako renomiranog emitenta poput EBRD-a doprineti povećanju konkurentnosti i atraktivnosti obveznica kao relativno sigurnog instrumenta štednje i očuvanja kapitala.
Sa tim je saglasan i Nenad Gijaničić iz Vajz brokera, koji kaže da je ova emisija veoma značajna jer se po prvi put kao emitent pojavljuje inostrana finansijska organizacija sa veoma visokim bonitetnim rejtingom.
Međutim, napominje da bi bilo dobro da je pre ovog poteza urađeno više po pitanju tržišta dužničkih hartija koje bi činili domaći emitenti (gradovi, opštine, korporacije).
“Tržište municipalnih i korporativnih obveznica je faktički mrtvo iako je do sada bilo nekoliko emisija”, smatra on.
Za predsednika Izvršnog odbora Erste banke, koja je uz centralu grupe iz Austrije, jedan od najvećih akcionara Beogradske berze, Slavka Carića, ova emisija predstavlja značajan signal za strane investore da je jedna međunarodna institucija prepoznala stabilnost na našem tržištu i na ovaj način iskazala podršku njegovom daljem razvoju.
Ipak, dodaje da, uz redovne velike emisije obveznica na aukcijama Uprave za javni dug, emisija EBRD-ja od 2,5 milijarde dinara nije za poređenje u tom smislu, ali je pretpostavka i da je ovo prva od više emisija u budućnosti i da će na ovaj način EBRD pomoći da se višak likvidnosti preusmeri nazad u realni sektor i podstakne kreditiranje i štednju u domaćoj valuti.
Foto: Thinkstock
“Iz tog razloga pozdravljamo i podržavamo izdavanje EBRD dinarskih obveznica, kao novi likvidni i trgovački instrument na našem tržištu, koji će dati novu dubinu i likvidnost tržištu, posebno sekundarnom trgovanju, imajući u vidu da smo se i mi kao banka našli među onim investitorima koji su prepoznali svoj interes investiranjem u EBRD dinarsku obveznicu. Dodajem i da je ovo apsolutno znak stabilizacije i dalje dinarizacije tržišta, i nesumnjivo je da u bližoj budućnosti biti još emisija dinarskih HoV”, navodi Carić.
Carić podseća da su državne obveznice uključene na zvaničan listing Beogradske berze krajem novembra 2015. godine i da su od tada značajno uticale na promet finansijskog tržišta.
“Ukupan promet hartija sa fiksnim prinosom preko Beogradske Berze je u 2015. godini iznosio oko 5,3 milijardi dinara, a ove godine očekuje se da taj iznos premaši 34 milijardi. Sigurno je da je već i sama vest u internacionalnim krugovima donekle u fokus vratila i Beogradsku berzu, kao i potencijalno ostale listirane HoV”, smatra on.
Carić ističe da je zanimljivo da se kupon isplaćuje kvartalno (kao i kod obveznice Erste Banke koja je bila izdata novembar 2012 – novembar 2014.) “Kvartalna isplata je zanimljivija za investitore jer im omogućava da brže dođu do dela svoje investicije i mogućnosti da je reinvestiraju kroz neki drugi instrument”.
O dometima ove emisije obvaznica EBRD na sekundarnom tržištu, Gujaničić kaže da je prilično mala i da ju je verovatno kupilo nekoliko institucionalnih investitora, pa ne bi trebalo očekivati veliku likvidnost na sekundarnom tržištu.
“Ono što treba očekivati u budućnosti jesu nove slične emisije većeg obima, a ova je verovatno predstavljala vrstu "probnog balona". Prinosi na ovim hartijama će svakako biti niži u odnosu na uporedive hartije koje emituje država, kao što je bio slučaj i sa ovim prvim plasmanom. Prisustvo EBRD-a svakako predstavlja plus za domaće finansijsko tržište, ali teško mogu da se ovim "prečicama" isprave sve njegove manjkavosti i poveća broj tržišnih učesnika”, smatra on.
Što se tiče mogućih prinosa, Radaković kaže da su trenutni prinosi na državne obveznice u dinarima sa rokom dospeća od tri godine oko 4,5-4,7 odsto na godišnjem nivou, što je nešto više od prinosa koje će nositi obveznica EBRD-a (oko 3,85%).
“Naravno, stopa prinosa kod obveznica EBRD-a će biti varijabilna jer je vezana za domaću referentnu kamatnu stopu Belibor koja je sada rekordno niska i čiji se porast može očekivati u narednim godinama ukoliko se ekonomija bude adekvatno oporavljala. Dakle, pored banaka i osiguravajućih kuća, sa prinosom većim od 3 odsto ove hartije ulaze u zonu atraktivnosti i za individualne investitore koji imaju konzervativan odnos prema riziku imajuću vidu da su kamate na štednju skoro minorne ili ih prosto nema”, smatra on.
Radaković ističe da ovo može biti dobar primer i za velike domaće kompanije kao vid alternative bankarskim kreditima.
“Treba podsetiti da je jedna od primarnih funkcija berze upravo emisija dužničkih hartija kako bi se na vrlo jeftin način prikupila sredstva za buduće investicije. Pretpostavljam da će potez EBRD-a samo ohrabriti takva nastojanja naših kompanija i pokazati im na praktičnom primeru kako se to radi”, objašnjava on.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemački trgovinski lanac Mac Geiz u Nemačkoj suočava se sa velikim preokretom. U okviru stečajnog postupka očekuje se zatvaranje oko 50 prodavnica – nekoliko radnika već je ostalo bez posla“, pišu nemački mediji.
Indija u skorije vreme neće kupovati nove ruske borbene avione iz porodice Suhoj, uključujući Su-57, izjavio je sekretar Ministarstva odbrane Radžesh Kumar Singh.
Nemački proizvođač solarnog automobila Sono Motors zvanično je ugasio poslovanje i pokrenuo stečajni postupak, čime je stavljena tačka na projekat koji je godinama važio za jednu od najzanimljivijih ideja u svetu električnih vozila.
Prilikom nedavne posete fabrici aviona IAZ u Irkutsku, predsedniku Rusije su, između ostalog, prikazali i jedan od prototipova lakog borbenog aviona Jak-130M. Tom prilikom generalni direktor fabrike Andrej Sojnov otkrio je da već postoji prvi kupac.
Profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Pavlović koji se bavi ekonomijom govorio je večeras izuzetno povoljno o stanju srpske ekonomije i to na jednom opozicionom mediju.
Kineska kompanija Junitri (Unitree/Yushu Technology) zvanično je odredila cenu akcija za predstojeću inicijalnu javnu ponudu (IPO) na berzi u Šangaju, čime je njena ukupna vrednost procenjena na približno 61 milijardu juana (oko 9,04 milijarde dolara).
Rumunija je zbog nepovoljnih uslova odložila planirano potapanje četiri barže napunjene kamenjem u Dunav do sutra, dok vlasti pokušavaju da preusmere više vode ka jedinom nuklearnom reaktoru koji je još u funkciji i produže njegov rad za nekoliko dana.
Cilj Ukrajine je da se prekine snabdevanje fronta. To je jedan od razloga napada na ruskog internet trgovca Vajldberis (Wildberries). Međutim, to nije jedini cilj.
Rat u Ukrajini – 1.624. dan. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage tokom noći u Crnom moru napale dva teretna broda za koja tvrde da su prevozila vojnu opremu namenjenu ukrajinskim oružanim snagama.
Policija u Torontu uhapsila je 19-godišnjaka i 15-godišnjaka zbog julske pucnjave na Konzulat SAD, za koju tvrdi da je povezana sa mrežom plaćenih napada.
Vatrogasno-spasilačke ekipe danas su gasili požare na više mesta u Srbiji, a najteža situacija je u Ibarskoj klisuri, gde gori od Magliča do Polumira, kao i na Žaračkim planinama iznad Ušća i iznad Seoceta.
Producentkinja Ejmi Paskal otkrila je kada se očekuje izbor novog Džejmsa Bonda. U najužem izboru su Kalum Tarner i Džejkob Elordi, dok su Tom Holand i Teron Edžerton otpali iz trke.
Firefighting and rescue crews are still battling wildfires at multiple locations across Serbia. The most critical situation is in Ibar Gorge, where fires are burning from Maglič to Polumir, as well as in the Žaračke Mountains above Ušće and in area above Seoce
President Aleksandar Vučić attended welcome ceremony for members of the Emergency Situations Sector and the Helicopter Unit of the Ministry of the Interior of the Republic of Serbia, who had been deployed to the Kingdom of Spain to assist in battling wildfires
Spanish intelligence services are warning that a new mass entry of migrants into Ceuta is being organized on social media for August 15, just days after a tragedy in which around 100 people died while attempting to cross the border.
Blood reserves at the Institute for Blood Transfusion have fallen to critically low levels. The Institute appeals to citizens to donate blood during summer, in order to maintain stable supplies and ensure all hospitals and emergencies have sufficient quantity.
An experimental U.S. vaccine against HIV and AIDS was allegedly tested on members of the Armed Forces of Ukraine, including both healthy and infected soldiers, according to a document obtained by Russian forces.
Kompanija Nothing zvanično je predstavila CMF Clip Pro, nove bežične "clip-on" slušalice koje se kače za uho i donose nekoliko zanimljivih funkcija, među kojima se posebno izdvaja Smart Dial.
Evropska unija priprema izveštaj o tome da li pametne naočare ugrožavaju privatnost onih koji su snimani, kao i na koji način će njihova upotreba biti regulisana u EU.
Komentari 1
Pogledaj komentare