Subotica uvodi bunjevački jezik? Iz Hrvatske stigle oštre reakcije

Prilikom najave sednice Skupštine grada, njen predsednik Balint Pastor rekao je da je donošenje odluke o pristupanju promeni statuta grada Subotice sigurno najvažnija tačka dnevnog reda, jer se to ne dešava često.

Kako građani ne bi stvorili pogrešnu sliku da će se bunjevački jezik od sutra uvesti u službenu upotrebu predsednik Skupštine grada objasnio je složenu proceduru koja će se odvijati u narednim mesecima, navodi se na sajtu Grada Subotice.

"Statut je osnovni opšti pravni akt grada i menja se po otežanoj proceduri bez obzira na temu zbog koje se sam statut menja. Sutra ćemo obaviti prvu fazu izmene statuta, to znači da će se izabrati, imenovati jedna komisija koja će izraditi predlog o izmenama i dopunama Statuta grada Subotice", rekao je Pastor.

Kada komisija bude sastavila tekst izmena i dopuna statuta onda će se o tome Skupština ponovo izjašnjavati.

"Predlog za izmenu i dopunu statuta odnosno pristupanju promeni statuta smo kao Skupština dobili od Gradskog veća, a promenu statuta je u formalnom smislu inicirao Gradonačelnik“, objasnio je Pastor.

On je podsetio da je krajem septembra imao sastanke i sa predstavnicima Bunjevačkog nacionalnog saveta koji su izrazili želju da bunjevački jezik bude u ravnopravnoj službenoj upotrebi. Pastor je naglasio da je tada podržao njihov predlog.

"Razgovarali su sa gradonačelnikom i 10. februara je Skupština grada dobila jedan dopis, predmet usklađivanje Statuta grada Subotice i to je zvaničan zahtev, molba da se bunjevački jezik uvede u službenu upotrebu", rekao je on.

Na osnovu zakona mogu da traže da se njihov jezik uvede u službenu upotrebu u naseljenim mestima u kojima srazmera Bunjevaca dostiže 15 odsto.

"Pošto to nije situacija na teritoriji čitavog grada gradonačelnik je odlučio da inicira da se bunjevački jezik uvede u službenu upotrebu na teritoriji čitavog grada", rekao je Pastor.

Pastor smatra da da je to apsolutno demokratski potez. "Kada budemo stigli na kraj ove komplikovane procedure onda će Subotica prema svemu sudeći biti grad u kojem će u službenoj upotrebi biti četiri jezika, znači pored srpskog, mađarskog i hrvatskog biće i bunjevački jezik", kaže Pastor.

Iz Hrvatske "oštre reakcije"

O uvođenju bunjevačkog jezika i pisma u službenu upotrebu u Subotici, oglasio se i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ).

Kako prenose hrvatski mediji, taj Inistitut se oštro protivi takvoj inicijativi jer smatra da se ne radi o lingvističkim nego o političkim motivima.

Institut se kao centralna naučna ustanova za proučavanje i negovanje hrvatskog jezika oštro protivi takvom predlogu iz lingvističke perspektive.

Naglašava da svi relevantni savremeni hrvatski i srpski dijalektolozi u svojim radovima i monografijama upotrebljavaju naziv bunjevački govor, a u hrvatskoj literaturi i govor bačkih Hrvata.

Svoju ocenu dao je i ambasador Hrvatske u Srbiji Hidajet Biščević.

On je u izjavi za "Hrvatsku riječ" ocenio kako je inicijativa zakonski i pravno neutemeljena te da u sebi nosi neželjene i negativne političke i društvene posledice po zajedničke interese hrvatske manjinske zajednice u Srbiji, prenosi Index.

"Ne ulazeći u motive kojima su se rukovodili začetnici inicijative, moram naglasiti da ona, čak i kad ostavim po strani političke, kulturološke i društvene aspekte, ne nalazi pravni oslonac ni u postojećim zakonskim propisima Republike Srbije", rekao je Biščević.

On je dodao kako je povrh toga, inicijativa suprotna i ključnim odredbama međudržavnog Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina između Hrvatske i Srbije.

Biščević je naglasio i kako su Ambasada i Generalni konzulat sa celim slučajem upoznali nadležne institucije u Hrvatskoj.