20.11.2026.
14:43
Gružansko jezero izgubilo dve trećine vode: Hoće li Kragujevac imati problema sa snabdevanjem?
Gružansko jezero, iz kojeg se vodom snabdeva 70 odsto stanovništva Kragujevca i okolnih mesta, trenutno je na svega 32 odsto kapaciteta. Iz Vodovoda poručuju da nema razloga za zabrinutost zbog snabdevanja pijaćom vodom.
Gružansko jezero u Kniću, sa kojeg se vodom snabdeva 70 odsto stanovništva Kragujevca i okolnih mesta, suočava se sa ozbiljnim padom nivoa vode usled nedostatka padavina, klimatskih promena, ali i ljudskog faktora.
Akumulacija je trenutno popunjena sa svega 32 odsto kapaciteta, odnosno nivo vode je znatno ispod maksimalnog. Ipak, iz kragujevačkog Vodovoda poručuju da neće biti problema sa distribucijom pijaće vode.
Akumulacija Gruža puštena je u rad 1984. godine, a Gružansko jezero vremenom je postalo stanište brojnih vrsta ptica močvarica i slatkovodnih riba.
Jezero je i omiljeno mesto za boravak u prirodi, međutim, poslednjih godina sve je izraženiji pad nivoa vode, praćen nestajanjem vegetacije duž obale i problemima sa nepropisnim odlaganjem otpada.
Uništeno više od 80 odsto zaštitnog vegetacijskog pojasa
"Jezero je izgubilo takozvani zaštitni vegetacijski pojas. To znači da, umesto da ovde imamo prirodnu, najpre vodenu vegetaciju, pre svega trsku, a zatim žbunastu ili drvenastu vegetaciju, koja bi trebalo da postoji oko čitavog jezera, barem u pojasu od 50 do 100 metara od same vode, mi je nemamo, jer je taj prirodni pojas uglavnom uništen, i to više od 80 odsto", objasnio je profesor Instituta za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu.
Kako je istakao, posledice smanjene količine vode oseća i celokupan živi svet jezera.
"Sa druge strane, i sam biodiverzitet jezera trpi. Kada imate određenu količinu vode na kojoj se i u kojoj razvijaju određeni živi organizmi, onda se gustina organizama povećava, odnosno više ih je na malom prostoru. Tada dolazi do jače kompeticije, veće potrošnje kiseonika i, jednostavno, čitav sistem i njegova zajednica trpe zbog smanjene količine vode", objasnio je profesor.
Divlje deponije dodatno ugrožavaju jezero
Na ozbiljne ekološke probleme upozoravaju i iz Udruženja za zaštitu životne sredine Ekomar, čiji su predstavnici dokumentovali stanje jezera i brojne divlje deponije duž njegovih obala.
"Nažalost, već nekoliko godina jezero Gruža ima niži vodostaj tokom većeg dela godine. Sada se nalazimo na prostoru koji je nekada bio pod vodom, a koliki je problem jezera možemo videti i po količini vegetacije", rekla je Marija Simić Savić, programska direktorka Udruženja Ekomar.
Kako je objasnila, problem ne predstavlja samo otpad koji za sobom ostavljaju posetioci.
"Mi smo snimili i sve deponije oko jezera. Otpad na njima nije isključivo poreklom od ribolovaca, vikendaša i slično, već se tu nalazi i velika količina otpada iz domaćinstava, pre svega iz poljoprivredne proizvodnje. Tu je različita ambalaža od sredstava koja se koriste u biljnoj proizvodnji, ali i džakovi od hrane za životinje", navela je Simić Savić.
Iz Vodovoda poručuju da neće biti problema sa snabdevanjem
Sa akumulacije Gruža vodom se snabdeva 70 odsto stanovništva Kragujevca i okolnih mesta. Kada nivo vode u jezeru opadne, potrebne količine nadoknađuju se iz drugih izvorišta, poput Morave i akumulacije Grošnica.
Goran Gavrilović, koordinator proizvodnje i distribucije vode u JKP "Vodovod i kanalizacija" Kragujevac, objasnio je da je akumulacija trenutno popunjena sa 32 odsto, odnosno da raspolaže sa oko 20 miliona kubnih metara vode.
"Situacija na jezeru je takva da je ono popunjeno sa 32 odsto, što iznosi oko 20 miliona kubnih metara vode. U odnosu na prošlu godinu, to je više za sedam i po procentnih poena, odnosno oko četiri i po miliona kubika. Kada je jezero puno, u njemu se nalazi 64 miliona kubnih metara vode", naveo je Gavrilović.
Prema njegovim rečima, među najvećim problemima su divlja gradnja i nepoštovanje propisa o zaštiti akumulacije.
"Najveći problem predstavljaju divlja gradnja, nepoštovanje pravilnika o zonama sanitarne zaštite, kao i propisa o zagađivanju. U prvoj zoni sanitarne zaštite ne smeju da se koriste veštačka đubriva, jer ona direktno utiču na zagađenje same akumulacije", upozorio je Gavrilović.
Udruženje Ekomar, koje godinama ukazuje na probleme Gružanskog jezera, od 2022. godine u svom Ekološko-informativnom centru organizuje radionice za mlade, sa ciljem podizanja svesti o značaju očuvanja životne sredine.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar